U reprezentativnom prostoru u središtu Zagreba otvorena je Središnja knjižnica Roma u Hrvatskoj, sa oko 4.000 naslova na romskom, hrvatskom i drugim jezicima.
"Ova je knjižnica otvorena za sve", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Suzana Krčmar, predsjednica "Kali Sare", organizacije zaslužne za otvaranje knjižnice, uz Savez Roma u Republici Hrvatskoj, Knjižnice Grada Zagreba i državno Ministarstvo kulture.
"Da nas konačno i većinsko stanovništvo – bio to Talijan. Kinez, Francuz ili bilo tko drugi – upozna. Jer mi znamo sve o drugima, a oni o nama – ništa. Tu smo, otvoreni smo za sva pitanja, za upoznavanje naše kulture i tradicije. Dakle, ne samo muzike. Mi imamo doista mnogo pjesnika, književnika, slikara na koje smo jako ponosni, a ljudi o tome ne znaju ništa", požalila se predsjednica "Kali Sare".
U bogatom fondu ove knjižnice, prve takve u Europi, nalaze se i neka izdanja koje nema ni najbogatija hrvatska knjižica – Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Oko pola knjiga na policama rezultat su donacija Saveza Roma i saborskog zastupnika romske manjine Veljka Kajtazija. A kako je važnost ove knjižnice i šire prepoznata, stigle su i knjige iz Belgije, Francuske, Srbije, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine i drugih zemalja, kazala nam je Suzana Krčmar.
Studijska knjižnica
"Ne radi se o klasičnoj posudbenoj knjižnici, iako će naravno biti moguće posuđivati knjige, već je Središnja knjižnica Roma u Hrvatskoj zamišljena prije kao studijska knjižnica", kaže za RSE Veljko Kajtazi:
"Ja cijelo vrijeme govorim da će se knjižnica više baviti istraživanjem i proučavanjem genocida nad Romima, jezika, kulture, tradicije i običaja, kao i čuvanjem građe. A kada govorim o tome, mislim i na ono što planiram napraviti - topografske karte o migraciji Roma", najavljuje zastupnik Kajtazi.
Romski aktivist Dario Bogdan u izjavi za RSE vjeruje da ovakva knjižnica može za tridesetak tisuća hrvatskih Roma postati – pravi preporod.
"Često je jedna knjiga dovoljna da nekome promijeni cijeli mentalitet. Tu imamo preko 4.000 knjiga, tako da tu može biti jako puno promjena. Velik broj pripadnika romske zajednice nije svjesno svoje povijesti, svog značaja, ali i svoje moći. Pomoću ovih knjiga oni mogu sami sebe osvijestiti i probuditi, i učiniti da se ova naša romska priča – koja je često i prepuna predrasuda - konačno promijeni", optimističan je Dario.
Zagrebački povjesničar Danijel Vojak svoj je znanstveni interes posvetio romskoj problematici, posebice tragičnim stradanjima Roma za vrijeme njemačke okupacije i kvislinške NDH u Drugom svjetskom ratu. U izjavi za RSE on pohvaljuje otvaranje ove knjižnice kao velik korak u poticanju boljeg obrazovanja Roma, ali isto tako i priliku i Romi i da oni koji nisu Romi dobiju bolju informaciju o svemu što se tiče romskog identiteta.
"Svakako podupirem tu ideju i smatram je dobrom. Smatram da bi se takve knjižnice trebale otvarati i u drugim zemljama i time bi se apsolutno moglo potaknuti puno bolje proučavanje ne samo znanstvenika, nego i onih 'običnih' ljudi koji žele znati nešto više o Romima – da na jednom mjestu mogu dobiti kvalitetniju informaciju putem knjiga. časopisa ili na neki drugi način", kaže Vojak.
Ovo je 11. manjinska knjižnica u Hrvatskoj, a među rijetkim romskim knjižnicama u svijetu. Vojak kaže daje nešto nalik ovoj zagrebačkoj našao tek u dalekom Edinburghu u Škotskoj.
Prva inicijativa za osnivanje romske knjižnice potekla je od romske aktivistice Adalete e Dinasi koja je sredinom dvijetisućitih pokrenula postavljanje "romskih polica" u knjižnicama po Hrvatskoj. Prva "romska polica"postavljena je u knjižnici Medveščak u središtu Zagreba.
