Rodno osjetljivi jezik nije u potpunosti zaživio u javnoj komunikaciji u Crnoj Gori. Jedno nedavno istraživanje pokazalo je da mediji u većini ne koriste ženski rod imenice koja označava pofesiju.
Ministarstvo za manjinska prava je u znak podrške nedavno sačinilo i registar zanimanja, zvanja i titula žena kao doprinos upotrebi rodno osjetljivog jezika u javnoj komunikaciji.
Profesorica, učiteljica, krojačica, izraz novijeg datuma, poslanica, riječi koje su se odomaćile u službenoj komunikaciji. Da li će tako biti i sa ekonomstkinjom, akademkinjom, diplomatkinjom koje Registar zanimanja, zvanja i titula donosi?
Stručnjaci kažu da je ponuđeni registar namijenjen medijima i državnoj administraciji, a koji će javno biti predstavljen tokom januara, samo ponuda, mogućnost, a ne nametanje.
Lingvista Rajka Glušica kaže da pojedini termini mogu izazvati otpor, pa čak i polemiku i u izjavi za naš program potcrtava da će vrijeme presuditi šta će zaživjeti:
"Svaki novi oblik izaziva pomalo čuđenje, tako da će vrijeme tom svakom obliku odrediti život, hoće li ga biti ili neće, da li će se upotrebljavati ili neće. Ali apsolutno nije to primoravanje bilo koje vrste. Niko od vas kao novinara neće tražiti da koristite obavezno taj ženski oblik jer to je bio i uvijek će biti vaš izbor. To je samo ponuda. Jezik je živ, kreće se, aktivan je. Nešto će biti prihvaćeno, nešto neće i mislim da sve to treba ostaviti samoj upotrebi", smatra Rajka Glušica.
Jedno nedavno istraživanje pokazalo je da mediji u Crnoj Gori u većini slučajeva ne koriste ženski rod imenice koja označava profesiju ili funkciju, te da „ne poštuju u zadovoljavajućoj mjeri rodno, korektan jezik“. Zato je i cilj publikacije Ministarstva za manjinska prava i OEBS-a senzibilisanje medija na rodno osjetljivi jezik, kaže za naš program Sanja Žugić iz Ministarstva:
"Vjerujem da će on biti doprinos uvođenju rodno senzitivnog jezika u javni diskurs uopšte. Prvenstveno tako što ćemo moći u jeziku medija i javne administracije da koristimo govoro koji odgovara društvenoj stvarnosti i principima rodne ravnopravnosti. Registar prati preporuke o korišćenju rodno osjetljivog jezika kojeg treba primijeniti u oblikovanju tih tekstova za javnu i službenu upotrebu", navodi Sanja Žugić.
Novinari i mediji koriste rodno senzitivni jezik do granice do koje ga smatraju logičnim, pririodnim i smislenim i ne po svaku cijenu, utisak je i stav Olivere Slavnić, novinarke Radija Crne Gore:
"Navikli smo na neke oblike poput profesor – profesorica, nastavnik – nastavnica i tako dalje. Međutim, ja ne volim, malo mi je nezgodno, nije mi uhu prijemčivo da čujem oblike poput psiholog – psihološkinja, pedagog – pedagoškinja", kaže novinarka Slavnić.
Oni koji insistiraju na ženskom rodu kod zanimanja ili funkcija koje obavljaju žene smatraju da takvim stavom doprinose ravnopravnosti žena u društvu, obzirom da se kroz jezik podržava raspodjela moći.
Olivera Slavnić, međutim, kaže da joj insitiranje na tome nije povećalo platu, manju od njenih muških kolega:
"Naše društvo je prilično tradicionalno. Imamo mi mnogo drugih problema. Žene su diskriminisane na nekim drugim poljima i u nekim drugim sferama. Ne vidim da mi je to što se odjavljujem kao urednica umjesto kao urednik nešto povećalo platu ili poboljšalo finansijski status a određene muške kolege možda imaju malo bolju platu od nekih žena u medijima. Neće to naravno razriješiti ni recimo problem nasilja u porodici o kojem se ćuti. Ali može biti jedan dobar početak", smatra Olivera Slavnić.
"Crnogorska kultura je u mnogi čemu još uvijek epska i muško –šovinistička... i u Crnoj Gori mora prvo da se desi suštinska preparospodjela moći da bi se poboljšao položaj žene u društvu“, ukazuje za naš program profesorica Filozofskog fakulteta u Nikšiću Tatjana Bečanović, koja nije pritalica nasilnog rodnog izjedančavanja jezika:
"Tako što ćete vi nešto nečim nazvati ne znači da će nešto biti unapređeno. Trebalo bi ići obrnuto. Prvo treba da u Crnoj Gori dođe do pre raspodele moći kada je u pitanju rodna ravnopravnost, a onda nakon toga da se određene pojave imenuju i to bi bila suštinska promena. Ovo čini mi se ide nekako ispred vremena. Danas je još uvek tako malo žena u značajnim profesijama i položaj žene u crnogorskom društvu je još uvek nezadovoljavajući", zaključuje Tatjana Bečanović.
Ministarstvo za manjinska prava je u znak podrške nedavno sačinilo i registar zanimanja, zvanja i titula žena kao doprinos upotrebi rodno osjetljivog jezika u javnoj komunikaciji.
Profesorica, učiteljica, krojačica, izraz novijeg datuma, poslanica, riječi koje su se odomaćile u službenoj komunikaciji. Da li će tako biti i sa ekonomstkinjom, akademkinjom, diplomatkinjom koje Registar zanimanja, zvanja i titula donosi?
Stručnjaci kažu da je ponuđeni registar namijenjen medijima i državnoj administraciji, a koji će javno biti predstavljen tokom januara, samo ponuda, mogućnost, a ne nametanje.
Lingvista Rajka Glušica kaže da pojedini termini mogu izazvati otpor, pa čak i polemiku i u izjavi za naš program potcrtava da će vrijeme presuditi šta će zaživjeti:
"Svaki novi oblik izaziva pomalo čuđenje, tako da će vrijeme tom svakom obliku odrediti život, hoće li ga biti ili neće, da li će se upotrebljavati ili neće. Ali apsolutno nije to primoravanje bilo koje vrste. Niko od vas kao novinara neće tražiti da koristite obavezno taj ženski oblik jer to je bio i uvijek će biti vaš izbor. To je samo ponuda. Jezik je živ, kreće se, aktivan je. Nešto će biti prihvaćeno, nešto neće i mislim da sve to treba ostaviti samoj upotrebi", smatra Rajka Glušica.
Jedno nedavno istraživanje pokazalo je da mediji u Crnoj Gori u većini slučajeva ne koriste ženski rod imenice koja označava profesiju ili funkciju, te da „ne poštuju u zadovoljavajućoj mjeri rodno, korektan jezik“. Zato je i cilj publikacije Ministarstva za manjinska prava i OEBS-a senzibilisanje medija na rodno osjetljivi jezik, kaže za naš program Sanja Žugić iz Ministarstva:
"Vjerujem da će on biti doprinos uvođenju rodno senzitivnog jezika u javni diskurs uopšte. Prvenstveno tako što ćemo moći u jeziku medija i javne administracije da koristimo govoro koji odgovara društvenoj stvarnosti i principima rodne ravnopravnosti. Registar prati preporuke o korišćenju rodno osjetljivog jezika kojeg treba primijeniti u oblikovanju tih tekstova za javnu i službenu upotrebu", navodi Sanja Žugić.
Novinari i mediji koriste rodno senzitivni jezik do granice do koje ga smatraju logičnim, pririodnim i smislenim i ne po svaku cijenu, utisak je i stav Olivere Slavnić, novinarke Radija Crne Gore:
"Navikli smo na neke oblike poput profesor – profesorica, nastavnik – nastavnica i tako dalje. Međutim, ja ne volim, malo mi je nezgodno, nije mi uhu prijemčivo da čujem oblike poput psiholog – psihološkinja, pedagog – pedagoškinja", kaže novinarka Slavnić.
Oni koji insistiraju na ženskom rodu kod zanimanja ili funkcija koje obavljaju žene smatraju da takvim stavom doprinose ravnopravnosti žena u društvu, obzirom da se kroz jezik podržava raspodjela moći.
Olivera Slavnić, međutim, kaže da joj insitiranje na tome nije povećalo platu, manju od njenih muških kolega:
"Naše društvo je prilično tradicionalno. Imamo mi mnogo drugih problema. Žene su diskriminisane na nekim drugim poljima i u nekim drugim sferama. Ne vidim da mi je to što se odjavljujem kao urednica umjesto kao urednik nešto povećalo platu ili poboljšalo finansijski status a određene muške kolege možda imaju malo bolju platu od nekih žena u medijima. Neće to naravno razriješiti ni recimo problem nasilja u porodici o kojem se ćuti. Ali može biti jedan dobar početak", smatra Olivera Slavnić.
"Crnogorska kultura je u mnogi čemu još uvijek epska i muško –šovinistička... i u Crnoj Gori mora prvo da se desi suštinska preparospodjela moći da bi se poboljšao položaj žene u društvu“, ukazuje za naš program profesorica Filozofskog fakulteta u Nikšiću Tatjana Bečanović, koja nije pritalica nasilnog rodnog izjedančavanja jezika:
"Tako što ćete vi nešto nečim nazvati ne znači da će nešto biti unapređeno. Trebalo bi ići obrnuto. Prvo treba da u Crnoj Gori dođe do pre raspodele moći kada je u pitanju rodna ravnopravnost, a onda nakon toga da se određene pojave imenuju i to bi bila suštinska promena. Ovo čini mi se ide nekako ispred vremena. Danas je još uvek tako malo žena u značajnim profesijama i položaj žene u crnogorskom društvu je još uvek nezadovoljavajući", zaključuje Tatjana Bečanović.
