BiH je odgovorila recipročnim mjerama prema Hrvatskoj nakon što je ta susjedna zemlja donijela Rješenje o vraćanju ili neškodljivom uništavanju pošiljke sterilizovanog mlijeka iz Kozarske Dubice. Inspekcije na bh. granicama su dobile nalog za pojačani nadzor svih prehrambenih proizvoda životinjskog porijekla koji se uvoze iz Hrvatske.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović smatra da je Hrvatska “prenaglila” donoseći odluku kojom je zaustavljen ulazak pošiljke mlijeka iz BiH.
„Mjera Hrvatske je nepotrebna, štetna za buduće trgovinske odnose dvije zemlje. Potrebno je na najvišem nivou organizovati sastanak sa kolegama u Hrvatskoj“, kaže Šarović.
Potez Hrvatske je izazvao istu mjeru u BiH, ali sve se moglo drugačije riješiti, smatra ministar poljoprivrede RS Miroslav Milovanović.
„Ono što su oni uradili je bespotrebno i narušavaju se određeni trgovinski odnosi. Ovo što se sada dešava od strane Hrvatske i ono što će se desiti od strane BiH po našem dubokom mišljenju uopšte nije trebalo da se desi“, navodi Milovanović.
Prema novoj odluci, koju je u u četvrtak objavilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH zajedno sa entitetskim ministarstvima poljoprivrede, uzorci hrane uzimaće se već na granici i analiziraće se po hitnom postupku.
Do sada je bh. praksa bila da se uzorci uzimaju na krajnjim odredištima, a čekanje na rezultate analize nije sprječavalo daljnju prodaju uvezene hrane. Predsjednik Udruženja poljoprivrednika RS Vladimir Usorac kaže da BiH mora imati stalne, a ne trenutne mjere:
„Mi ne mislimo da to trebaju biti recipročne mjere u zaštiti naših potrošača, koji ovdje dobivaju proizvode sumnjivog kvaliteta. Dolazi se do saznanja da na našem tržištu ima svega i svačega.“
Usorac naglašava da je konačno bh. poljoprivreda dočekala da je štiti vlastita država:
„Jednostavno, moramo i mi uzeti štap u ruke. Ako ga neko drži, da biste se vi od toga nekoga odbranili, morate mu biti ravnopravan, a štap u rukama je država. Njih je njihova država pokušala da zaštiti na našu štetu, mi smo tražili da nas naša država zaštiti - i nas štiti sada naša država.“
BiH gubi milijarde maraka
Evropska zajednica često uvodi vancarinske mjere kako bi smanjila efekte slobodne trgovine prebrambenim proizvodima, koje sada kopira i Hrvatska, smatra Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika u BiH. Međutim, ne treba samo optuživati Hrvatsku, kaže Jeleč:
„Niko nama nije branio da radimo ono što se sad predlaže, da ne dozvolimo ulazak roba, odnosno njihvou distribuciju u našoj zemlji prije nego što se završe analize. Javnost naša sada doznaje da su se mogle robe da distribuiraju ne čekajući rezultate analiza kvaliteta, higijenske ispravnosti i niz drugih parametara, dok je Hrvatska to radila.“
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, deficit BiH je u CEFTA aranžmanu samo prošle godine iznosio 1,3 milijarde KM. U prvih sedam mjeseci 2012. godine Bosna i Hercegovina je izvezla robe u Hrvatsku u vrijednosti 350 miliona eura, a iz Hrvatske je uvezla robu u vrijednosti oko750 miliona eura.
Igor Gavran iz Vanjskotrgovinske komore BiH iznosi još jedan alarmantan podatak:
„Kada je riječ o uvozu dovoljno je da vam kažem jednu frapantno kumulativnu cifru: u poslijeratnom periodu u ukupnoj vanjskoj trgovini BiH samo iznos deficita, znači ne uvoza nego razlike kojom je uvoz veći od izvoza, i poptuno nepovratnog gubitka novca BiH iznosi oko 100 milijardi KM. Znači od kraja rata do danas BiH je po osnovu prekomjernog uvoza i nedovoljnog izvoza nepovratno izgubila 100 milijardi maraka. Možete li zamisliti koliko bi jedan procenat tog iznosa značio za BiH, a da ne govorim više?“
Građani u našoj anketi smatraju da treba bolje zaštiti domaću proizvodnju:
BiH i Hrvatska su upućene jedna na drugu i bilo bi neozbiljno zbog pojačane kontrole prehrambenih proizvoda u oba smjera zaoštravati međusobne odnose.
To je posebno važno za BiH, koja se još nije u dovoljnoj mjeri pripremila za ulazak Hrvatske u EU, zapaža Duljko Hasić, ekonomski analitičar.
„Sa novim pravilima od 1.1. mi ćemo imati zaista ogromne gubitke, posebno u oblasti mesa, mesnih prerađevina, mlijeka, mliječnih prerađevina, meda i ostalih proizvoda iz oblasti agroindustrijskog kompleksa“, naglašava Hasić.
I poljoprivrednici su zabrinuti. Jedan od njih, Drago Hrvaćanin kaže:
„Kada Hrvatska uđe u EU, mi nećemo moći od naših proizvoda koje i izvozimo za Hrvatsku ništa više izvesti. Tu smo odmah zakinuti i blokirani, zatvoreni - da nećemo moći uopšte opstati.“
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović smatra da je Hrvatska “prenaglila” donoseći odluku kojom je zaustavljen ulazak pošiljke mlijeka iz BiH.
„Mjera Hrvatske je nepotrebna, štetna za buduće trgovinske odnose dvije zemlje. Potrebno je na najvišem nivou organizovati sastanak sa kolegama u Hrvatskoj“, kaže Šarović.
Potez Hrvatske je izazvao istu mjeru u BiH, ali sve se moglo drugačije riješiti, smatra ministar poljoprivrede RS Miroslav Milovanović.
„Ono što su oni uradili je bespotrebno i narušavaju se određeni trgovinski odnosi. Ovo što se sada dešava od strane Hrvatske i ono što će se desiti od strane BiH po našem dubokom mišljenju uopšte nije trebalo da se desi“, navodi Milovanović.
Prema novoj odluci, koju je u u četvrtak objavilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH zajedno sa entitetskim ministarstvima poljoprivrede, uzorci hrane uzimaće se već na granici i analiziraće se po hitnom postupku.
Do sada je bh. praksa bila da se uzorci uzimaju na krajnjim odredištima, a čekanje na rezultate analize nije sprječavalo daljnju prodaju uvezene hrane. Predsjednik Udruženja poljoprivrednika RS Vladimir Usorac kaže da BiH mora imati stalne, a ne trenutne mjere:
„Mi ne mislimo da to trebaju biti recipročne mjere u zaštiti naših potrošača, koji ovdje dobivaju proizvode sumnjivog kvaliteta. Dolazi se do saznanja da na našem tržištu ima svega i svačega.“
Usorac naglašava da je konačno bh. poljoprivreda dočekala da je štiti vlastita država:
„Jednostavno, moramo i mi uzeti štap u ruke. Ako ga neko drži, da biste se vi od toga nekoga odbranili, morate mu biti ravnopravan, a štap u rukama je država. Njih je njihova država pokušala da zaštiti na našu štetu, mi smo tražili da nas naša država zaštiti - i nas štiti sada naša država.“
BiH gubi milijarde maraka
Evropska zajednica često uvodi vancarinske mjere kako bi smanjila efekte slobodne trgovine prebrambenim proizvodima, koje sada kopira i Hrvatska, smatra Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika u BiH. Međutim, ne treba samo optuživati Hrvatsku, kaže Jeleč:
„Niko nama nije branio da radimo ono što se sad predlaže, da ne dozvolimo ulazak roba, odnosno njihvou distribuciju u našoj zemlji prije nego što se završe analize. Javnost naša sada doznaje da su se mogle robe da distribuiraju ne čekajući rezultate analiza kvaliteta, higijenske ispravnosti i niz drugih parametara, dok je Hrvatska to radila.“
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, deficit BiH je u CEFTA aranžmanu samo prošle godine iznosio 1,3 milijarde KM. U prvih sedam mjeseci 2012. godine Bosna i Hercegovina je izvezla robe u Hrvatsku u vrijednosti 350 miliona eura, a iz Hrvatske je uvezla robu u vrijednosti oko750 miliona eura.
Igor Gavran iz Vanjskotrgovinske komore BiH iznosi još jedan alarmantan podatak:
„Kada je riječ o uvozu dovoljno je da vam kažem jednu frapantno kumulativnu cifru: u poslijeratnom periodu u ukupnoj vanjskoj trgovini BiH samo iznos deficita, znači ne uvoza nego razlike kojom je uvoz veći od izvoza, i poptuno nepovratnog gubitka novca BiH iznosi oko 100 milijardi KM. Znači od kraja rata do danas BiH je po osnovu prekomjernog uvoza i nedovoljnog izvoza nepovratno izgubila 100 milijardi maraka. Možete li zamisliti koliko bi jedan procenat tog iznosa značio za BiH, a da ne govorim više?“
Građani u našoj anketi smatraju da treba bolje zaštiti domaću proizvodnju:
BiH i Hrvatska su upućene jedna na drugu i bilo bi neozbiljno zbog pojačane kontrole prehrambenih proizvoda u oba smjera zaoštravati međusobne odnose.
To je posebno važno za BiH, koja se još nije u dovoljnoj mjeri pripremila za ulazak Hrvatske u EU, zapaža Duljko Hasić, ekonomski analitičar.
„Sa novim pravilima od 1.1. mi ćemo imati zaista ogromne gubitke, posebno u oblasti mesa, mesnih prerađevina, mlijeka, mliječnih prerađevina, meda i ostalih proizvoda iz oblasti agroindustrijskog kompleksa“, naglašava Hasić.
I poljoprivrednici su zabrinuti. Jedan od njih, Drago Hrvaćanin kaže:
„Kada Hrvatska uđe u EU, mi nećemo moći od naših proizvoda koje i izvozimo za Hrvatsku ništa više izvesti. Tu smo odmah zakinuti i blokirani, zatvoreni - da nećemo moći uopšte opstati.“
