Protesti održani od 5. do 7. juna i blokada zgrade državnog Parlamenta nanijeli su veliku štetu BiH, zaključio je Nezavisni odbor policijskih struktura Parlamentarne skupštine BiH. U jednom od zaključaka Odbor navodi kako nadležne policijske agencije u BiH nisu iskoristile iskustva iz napada na američku ambasadu. Učesnici protesta ali i stručnjaci ocjenjuju da se protesti građana uz zahtjev za usvajanje zakona o JMBG i teroristički napad ni u kom slučaju ne mogu dovoditi u vezu.
Nakon što su građani, zgroženi zbog neusvajanja zakona o jedinstvenom matičnom broju, blokirali sve ulaze i izlaze iz zgrade Parlamenta BiH, te na taj način onemogućili bh. parlamentarcima da po isteku radnog vremena izađu iz zgrade, uslijedila je politička blokada. Poslanici iz RS-a i predstavnici Hrvata ne dolaze na posao. Razlog - ne osjećaju se sigurno. Zbog istog razloga uslovljavaju svoj dolazak na posao.
Tim aspektom već danima bave se policijske agencije. Garantovale su sigurnost, no krajnju ocjenu dao je Nezavisni odbor Parlamentarne skupštine - ocijenio je kako nadležne policijske agencije nisu iskoristile iskustva događaja iz napada na američku ambasadu.
„Nama cilj nije bio da ih uporedimo – ne zna se koji je gori događaj – nije ovaj dobar, ali nije ni blizu terorističkog akta, niti je to neko spominjao u tom smislu. Samo se spominjalo, u najkraćem rečeno, da podrazumijeva i neki prethodni operativni rad kako bi se spriječilo masovno okupljanje građana, jer kad već dođe do masovnog okupljanja građana, onda je problem eskalirao i teže ga je kontrolisati“, pojašnjava
predsjednik ovog odbora, Žiko Krunić.
Profesor sarajevskog Fakulteta političkih nauka Vlado Azinović smatra kako masovni građanski protesti mogu predstavljati prijetnju po sigurnost, ali da se to ne može porediti sa terorističkim napadom.
„Ne mislim da to na bilo koji način može biti dovedeno u istu vezu kao teroristički akt. Osim toga, ne vidim da se dogodilo bilo kakvo eksplicitno nasilje koje bi na bilo koji način podsjećalo na ono što se dogodilo ispred američke ambasade.“
Osim toga, Nezavisni odbor smatra da se protestima u periodu od 5. do 7. juna, te blokadom zgrade državnog Parlamenta trebaju pozabaviti nadležna pravosudna tijela. Za jednog od učesnika protesta, Ermina Zategu, to je potpuna besmislica.
„Ako dođu, mogu me samo obradovati. Dakle, tužilaštvo koje godinama ne radi svoj posao teško da može biti ozbiljna prijetnja bilo kome, pa tako i meni.“
Direktor Centra za zastupanje građanskih interesa Damir Mehmedbašić ističe kako iza svega stoji opet bh. politika.
„Mislim da se radi o jednom političkom izvještaju koji u smislu neke demokratske tranzicije, demokratskog razvoja u kojem se Bosna i Hercegovina nalazi, nema puno svoga mjesta. Oni sada žele pokazati građanima ko ovdje upravlja – da li građani upravljaju parlamentarcima ili parlamentarci upravljaju građanima“, kaže Mehmedbašić.
Da je izvještaj Nezavisnog odbora ispolitiziran, smatra i profesorica Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Zlatiborka Popov-Momčinović.
„Ja mislim da ovo ima oblik nekog 'deala' ili dogovora sa vlašću iz Republike Srpske, jer mislim da je sad tu neki dogovor da se oni na neki način ubijede da ipak dođu u Sarajevo, da ne bi nastupila totalna blokada.“
A samo prije osam dana na optužbe kako bh. policijske agencije nisu dobro uradile svoj posao, te su dozvolile demonstrantima da drže bh. parlamentarce u zgradi i nakon isteka radnog vremena, ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić je rekao:
„Ako je neko očekivao da ću ja tući građane, odnosno reći policijama 'tucite građane', taj je pogriješio.“
Na njegovu izjavu reagovali su poslanici iz Repubnlike Srpske, koji već danima ne dolaze na posao, jer se ne osjećaju sigurno.
„Moram reći da je problem što je gospodin Radončić izgubio kredibilitet, jer on to isto nije govorio one noći kad smo bili zatočeni u zgradi zajedničkih institucija“, izjavila je zastupnica SNSD-a Dušanka Majkić.
No, čini se da je fizička blokada državnog Parlamenta pogodovala svima. Dok poslanici iz Republike Srpske, te predstavnici hrvatskog naroda odbijaju doći u Sarajevo na posao, tvrdeći da se ne osjećaju sigurno, poslanici iz FBiH uživaju putujući po evropskim zemljama o državnom trošku. Sve to razočaravajuće je i za ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u BiH, Patricka Moona.
„Mislim da većina političara, parlamentaraca i vladinih institucija žele da se vrate. Razočaravajuće je što nekolicina i dalje govori o pitanju sigurnosti. U nekoliko navrata snage za provođenje zakona su ponovile da će sigurnost svim zaposlenim biti garantovana. Nisam siguran šta je više tu moguće uraditi. Iskreno, što duže ovo traje, to više liči da oni bojkotuju rad u Sarajevu i primaju platu, a odbijaju da rade. Mislim da oni žele da se to posmatra kao da rade u interesu građana i nadam se da će se uskoro svi vratiti na posao i riješiti ovo pitanje.“
No, bh, političari, iako se ne mogu dogovoriti oko zakona o jedinstvenom matičnom broju građana, nit razumijevanja nađu za neformalna druženja. Tako su se na pola puta između Sarajeva i Banjaluke, na planini Vlašić, uz entitetsku granicu, sastali - ne da bi radili, nego se osvježili i obilno počastili.
Nakon što su građani, zgroženi zbog neusvajanja zakona o jedinstvenom matičnom broju, blokirali sve ulaze i izlaze iz zgrade Parlamenta BiH, te na taj način onemogućili bh. parlamentarcima da po isteku radnog vremena izađu iz zgrade, uslijedila je politička blokada. Poslanici iz RS-a i predstavnici Hrvata ne dolaze na posao. Razlog - ne osjećaju se sigurno. Zbog istog razloga uslovljavaju svoj dolazak na posao.
Tim aspektom već danima bave se policijske agencije. Garantovale su sigurnost, no krajnju ocjenu dao je Nezavisni odbor Parlamentarne skupštine - ocijenio je kako nadležne policijske agencije nisu iskoristile iskustva događaja iz napada na američku ambasadu.
„Nama cilj nije bio da ih uporedimo – ne zna se koji je gori događaj – nije ovaj dobar, ali nije ni blizu terorističkog akta, niti je to neko spominjao u tom smislu. Samo se spominjalo, u najkraćem rečeno, da podrazumijeva i neki prethodni operativni rad kako bi se spriječilo masovno okupljanje građana, jer kad već dođe do masovnog okupljanja građana, onda je problem eskalirao i teže ga je kontrolisati“, pojašnjava
predsjednik ovog odbora, Žiko Krunić.
Profesor sarajevskog Fakulteta političkih nauka Vlado Azinović smatra kako masovni građanski protesti mogu predstavljati prijetnju po sigurnost, ali da se to ne može porediti sa terorističkim napadom.
„Ne mislim da to na bilo koji način može biti dovedeno u istu vezu kao teroristički akt. Osim toga, ne vidim da se dogodilo bilo kakvo eksplicitno nasilje koje bi na bilo koji način podsjećalo na ono što se dogodilo ispred američke ambasade.“
Osim toga, Nezavisni odbor smatra da se protestima u periodu od 5. do 7. juna, te blokadom zgrade državnog Parlamenta trebaju pozabaviti nadležna pravosudna tijela. Za jednog od učesnika protesta, Ermina Zategu, to je potpuna besmislica.
„Ako dođu, mogu me samo obradovati. Dakle, tužilaštvo koje godinama ne radi svoj posao teško da može biti ozbiljna prijetnja bilo kome, pa tako i meni.“
Direktor Centra za zastupanje građanskih interesa Damir Mehmedbašić ističe kako iza svega stoji opet bh. politika.
„Mislim da se radi o jednom političkom izvještaju koji u smislu neke demokratske tranzicije, demokratskog razvoja u kojem se Bosna i Hercegovina nalazi, nema puno svoga mjesta. Oni sada žele pokazati građanima ko ovdje upravlja – da li građani upravljaju parlamentarcima ili parlamentarci upravljaju građanima“, kaže Mehmedbašić.
Da je izvještaj Nezavisnog odbora ispolitiziran, smatra i profesorica Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Zlatiborka Popov-Momčinović.
„Ja mislim da ovo ima oblik nekog 'deala' ili dogovora sa vlašću iz Republike Srpske, jer mislim da je sad tu neki dogovor da se oni na neki način ubijede da ipak dođu u Sarajevo, da ne bi nastupila totalna blokada.“
A samo prije osam dana na optužbe kako bh. policijske agencije nisu dobro uradile svoj posao, te su dozvolile demonstrantima da drže bh. parlamentarce u zgradi i nakon isteka radnog vremena, ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić je rekao:
„Ako je neko očekivao da ću ja tući građane, odnosno reći policijama 'tucite građane', taj je pogriješio.“
Na njegovu izjavu reagovali su poslanici iz Repubnlike Srpske, koji već danima ne dolaze na posao, jer se ne osjećaju sigurno.
„Moram reći da je problem što je gospodin Radončić izgubio kredibilitet, jer on to isto nije govorio one noći kad smo bili zatočeni u zgradi zajedničkih institucija“, izjavila je zastupnica SNSD-a Dušanka Majkić.
No, čini se da je fizička blokada državnog Parlamenta pogodovala svima. Dok poslanici iz Republike Srpske, te predstavnici hrvatskog naroda odbijaju doći u Sarajevo na posao, tvrdeći da se ne osjećaju sigurno, poslanici iz FBiH uživaju putujući po evropskim zemljama o državnom trošku. Sve to razočaravajuće je i za ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u BiH, Patricka Moona.
„Mislim da većina političara, parlamentaraca i vladinih institucija žele da se vrate. Razočaravajuće je što nekolicina i dalje govori o pitanju sigurnosti. U nekoliko navrata snage za provođenje zakona su ponovile da će sigurnost svim zaposlenim biti garantovana. Nisam siguran šta je više tu moguće uraditi. Iskreno, što duže ovo traje, to više liči da oni bojkotuju rad u Sarajevu i primaju platu, a odbijaju da rade. Mislim da oni žele da se to posmatra kao da rade u interesu građana i nadam se da će se uskoro svi vratiti na posao i riješiti ovo pitanje.“
No, bh, političari, iako se ne mogu dogovoriti oko zakona o jedinstvenom matičnom broju građana, nit razumijevanja nađu za neformalna druženja. Tako su se na pola puta između Sarajeva i Banjaluke, na planini Vlašić, uz entitetsku granicu, sastali - ne da bi radili, nego se osvježili i obilno počastili.
