Narodna skupština Republike Srpske usvojila je u petak “Informaciju o političko-bezbjednosnim aspektima u vezi sa blokadom institucija BiH u Sarajevu", u kojoj se, uz ostalo, navodi da je "blokada bila politički motivisana i organizovana".
Skupština je "osudila manipulacije od pojedinih političkih partija iz Federacije BiH, nevladinih organizacija, medija i međunarodnih predstavnika, koji su problem sa JMB pokušali pogrešno da predstave i iskoriste za vlastitu političku dobit".
Usljed protesta i blokade zgrade institucija BiH u Sarajevu, 6. i 7. juna, navodi se u zaključcima Skupštine RS, "došlo je do pogoršanja političke i bezbjednosne situacije u BiH".
Narodna skupština je ocijenila da "nadležni organi reda i bezbjednosti tokom blokade nisu izvršavali svoje zakonske dužnosti", te je od Tužilaštva BiH i drugih nadležnih institucija zatraženo da "bez odlaganja, pokrenu istragu i utvrde odgovornost za činjenje i nečinjenje nadležnih, a prije svega policijskih struktura Kantona Sarajevo, Federacije BiH, ali i drugih bezbjednosnih struktura, tužilaštava i koordinacionih tijela".
U zaključcima klubova Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Demokratskog narodnog saveza (DNS), te Socijalističke partije i Stranke penzionera (SP-PUP), usvojenim uz Informaciju, zatraženo je "obezbjeđenje institucionalnih i personalnih garancija za bezbjednost poslanika, delegata i zaposlenih u tim institucijama".
Skupština je Informaciju usvojila sa 45 glasova "za" i 23 uzdržana, a nije prihvatila zaključke Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, Stranke demokratske akcije (SDA) i Narodnog demokratskog pokreta (NDP).
Umjesto оčekivanog jedinstva svih srpskih političkih stranaka, Skupština je pokazala razlike u viđenju pozicije i opozicije. Sve usvojene zaključke predložila je vladajuća većina: SNSD, DNS i SP-PUP. Kod glasanja su bili uzdržani Srpska demokratska stranka (SDS), Partija demokratskog progresa (PDP), NDP, te očekivano SDP BiH i SDA.
Predsjednik NS RS Igor Radojičić izrazio je razočarenje što dva dana nakon što je postignut dogovor o zauzimanju zajedničkog stave svih stranaka iz RS, do toga u petak nije došlo.
Iz zaključaka koji su usvojeni ostalo je nejasno da li predstavnici RS u institucijama BiH treba da idu raditi u Sarajevo ili ne.
Poslanik SDS Nenad Stevandić rekao je da predložene zaključke SDS nije podržao jer to nije bilo ono što je dogovoreno kod predsjednika RS Milorada Dodika.
Jedino oko čega su se svi srpski poslanici složili je da treba u Parlamenu BiH hitno usvojiti izmjene i dopune Zakona o jedinstvenom matičnom broju u dijelu koji se odnosi na član zakona brisan odlukom Ustavnog suda BiH, u obliku u kojem je usvojena privremena odluka Savjeta ministara BiH.
NS zatražila je i hitno usvajanje zakona u parlamentu BiH kojima se uređuju prebivalište, boravište, državljanstvo, izdavanje ličnih karata, te dopune Izbornog zakona BiH u dijelu koji se odnosi na član brisan odlukom Ustavnog suda BiH.
"Svaki pokušaj nametanja odluke o JMB, od domaćih ili stranih struktura, Narodna skupština smatra potpuno neprihvatljivim i traži hitno zasjedanje Savjeta ministara BiH na lokaciji koja bi potpuno garantovala bezbjednost ili putem telefonske sjednice ili video linka", navedeno je u zaključcima.
Iako je tokom rasprave mnogo puta navedeno da poslanici iz RS u državnom parlamentu neće raditi pod pritiscima niti donositi bilo kakve odluke poslanici Narodne skupštine dali su sebi za pravo da izvrše dodatni pritsak na javne medije čije im se izvještavanje ne sviđa.
Nezadovoljni uređivačkom politikom Federalne TV i BHTV, usvojen je zaključak i stav da građani Srpske ne treba da finansiraju ovu medijsku kuću i zahtjeve za neplaćanje RTV pretplate a od Vlade Republike Srpske je zatraženo hitno predlaganje akata koji bi se riješilo pitanje stabilnosti načina finansiranja RTRS-a u postojećim okolnostima.
Zakazale institucije
Kako se moglo čuti u medijima i tokom skupštinske rasprave, većina političara iz Republike Srpske smatra da je bezbjednost poslanika tog entiteta u Parlamentu BiH, na dan protesta za jedinstveni matični broj - ipak bila ugrožena.
Razlikuju se tek tumačenja na koji način i od koga im je zapravo prijetila opasnost. Političari pozicije insistiraju na stavu da su protesti bili politički motivisani, iz čega za njih proizilazi i zaključak da je pitanje sigurnosti namjerno bilo zapostavljeno.
Ministar finansija i trezora BiH Nikola Špirić kaže da je ono što se dešavalo u Sarajevu tokom protesta proizvelo opštu paranoju:
„Ja ne bih da izolovano posmatramo Srbe jer nismo mi jedini tu koji se bavimo politikom u institucijama vlasti BiH. To je proizvelo kolektivnu paronaju kod Srba, Hrvata i Bošnjaka“, tvrdi Špirić.
Šef kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Drago Kalabić pojasnio je za Radio Slobodna Evropa način na koji su predstavnici iz RS bili ugroženi na dan sarajevskih protesta:
„Ne znam da li znate da je na jednom od ulaza bio vučjak. Čiji, zašto i kako? Ne znam da li znate da su zastave bile pod prozorima, i himna ratne BiH i bivše Armije bivše BiH. Kakve to veze ima sa matičnim brojem beba? Ne znam da li znate da nam nije dozvoljeno da kažemo da smo davno glasali za zakon o matičnom broju, i da nije korektno prolaziti kraj onih koji su oborili taj zakon, a prijetiti onima koji su glasali za zakon. Neviđena manipulacija!“, rekao je Kalabić.
Poslanik Demokratske partije u NSRS Dragan Čavić kaže da su u konkretnom slučaju zakazale institucije za provođenje zakona:
„Problem je što su na čelu svih tih institucija oni ljudi koje su izabrali upravo ovi koji čine koaliciju na nivou BiH. A oni umjesto da usmjere pažnju na pravu adresu, gdje se pitanje bezbjednosti i može fokusirati, to su institucije zadužene za bezbjednost, čine suprotno. Nakardno je i pogrešno to usmjeravati na građane“, navodi Čavić.
U Informaciji koja se u petak našla na dnevnom redu Narodne skupštine navedeno je takođe da su, s obzirom da se sve odigravalo u Sarajevu, iskazane iste slabosti i u lancu komandovanja, kao i prilikom terorističkog napada na Ambasadu SAD.
Do koje mjere je otišla cijela priča svjedoče i navodi da je “analizom stanja na internet društvenim mrežama povodom protesta u Sarajevu i pozivima za organizovanje protesta u Banjaluci, može se zaključiti da su na internet forumima i fejsbuk grupama najaktivniji bili članovi sa bošnjačkim imenima”.
„Moj utisak je da je ta priča o ugroženosti od početka bila vrlo predimenzionirana i da se došlo do tačke kad se ne može elegantno izvući iz toga, i zbog toga možda i ovo zaokruživanje sa posebnom sjednicom Narodne skupštine“, ocjenjuje analitičarka Fridrih Ebert Fondacije Tanja Topić.
I dok su političari mahom davali tumačenja od koga im i zašto prijeti opasnost, u drugom planu ostala je poenta cijele priče i problem koji do sada nijedna politička struktura nije riješila.
„Ljudi moji, mi moramo riješiti problem kako ovo društvo da počne napredovati u ekonomskom smislu. Jer najbolja odbrana svim parlamentarcima, i u Sarajevu i u Banjaluci, će biti to ako institucije rade tako da proizvode boljitak vlastitim građanima. Da nam građani budu zadovoljni društvom, entitetom, državom, zajednicom u kojoj žive i vlašću koja vlada u ime njih“, kaže poslanik SDP BiH u NSRS Slobodan Popović.
Iako je takozvana “talačka kriza” u Sarajevu okončana bez većih posljedica po zdravlje zatočenika i za svega nekoliko sati, ostaje gorak zaključak da istinska talačka kriza građana Bosne i Hercegovine, koji su zarobljenici katastrofalne politike i još gorih političara, traje već decenijama, a bez nagovještaja za promjene nabolje.
Skupština je "osudila manipulacije od pojedinih političkih partija iz Federacije BiH, nevladinih organizacija, medija i međunarodnih predstavnika, koji su problem sa JMB pokušali pogrešno da predstave i iskoriste za vlastitu političku dobit".
Usljed protesta i blokade zgrade institucija BiH u Sarajevu, 6. i 7. juna, navodi se u zaključcima Skupštine RS, "došlo je do pogoršanja političke i bezbjednosne situacije u BiH".
Narodna skupština je ocijenila da "nadležni organi reda i bezbjednosti tokom blokade nisu izvršavali svoje zakonske dužnosti", te je od Tužilaštva BiH i drugih nadležnih institucija zatraženo da "bez odlaganja, pokrenu istragu i utvrde odgovornost za činjenje i nečinjenje nadležnih, a prije svega policijskih struktura Kantona Sarajevo, Federacije BiH, ali i drugih bezbjednosnih struktura, tužilaštava i koordinacionih tijela".
U zaključcima klubova Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Demokratskog narodnog saveza (DNS), te Socijalističke partije i Stranke penzionera (SP-PUP), usvojenim uz Informaciju, zatraženo je "obezbjeđenje institucionalnih i personalnih garancija za bezbjednost poslanika, delegata i zaposlenih u tim institucijama".
Skupština je Informaciju usvojila sa 45 glasova "za" i 23 uzdržana, a nije prihvatila zaključke Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, Stranke demokratske akcije (SDA) i Narodnog demokratskog pokreta (NDP).
Umjesto оčekivanog jedinstva svih srpskih političkih stranaka, Skupština je pokazala razlike u viđenju pozicije i opozicije. Sve usvojene zaključke predložila je vladajuća većina: SNSD, DNS i SP-PUP. Kod glasanja su bili uzdržani Srpska demokratska stranka (SDS), Partija demokratskog progresa (PDP), NDP, te očekivano SDP BiH i SDA.
Predsjednik NS RS Igor Radojičić izrazio je razočarenje što dva dana nakon što je postignut dogovor o zauzimanju zajedničkog stave svih stranaka iz RS, do toga u petak nije došlo.
Iz zaključaka koji su usvojeni ostalo je nejasno da li predstavnici RS u institucijama BiH treba da idu raditi u Sarajevo ili ne.
Poslanik SDS Nenad Stevandić rekao je da predložene zaključke SDS nije podržao jer to nije bilo ono što je dogovoreno kod predsjednika RS Milorada Dodika.
Jedino oko čega su se svi srpski poslanici složili je da treba u Parlamenu BiH hitno usvojiti izmjene i dopune Zakona o jedinstvenom matičnom broju u dijelu koji se odnosi na član zakona brisan odlukom Ustavnog suda BiH, u obliku u kojem je usvojena privremena odluka Savjeta ministara BiH.
NS zatražila je i hitno usvajanje zakona u parlamentu BiH kojima se uređuju prebivalište, boravište, državljanstvo, izdavanje ličnih karata, te dopune Izbornog zakona BiH u dijelu koji se odnosi na član brisan odlukom Ustavnog suda BiH.
"Svaki pokušaj nametanja odluke o JMB, od domaćih ili stranih struktura, Narodna skupština smatra potpuno neprihvatljivim i traži hitno zasjedanje Savjeta ministara BiH na lokaciji koja bi potpuno garantovala bezbjednost ili putem telefonske sjednice ili video linka", navedeno je u zaključcima.
Iako je tokom rasprave mnogo puta navedeno da poslanici iz RS u državnom parlamentu neće raditi pod pritiscima niti donositi bilo kakve odluke poslanici Narodne skupštine dali su sebi za pravo da izvrše dodatni pritsak na javne medije čije im se izvještavanje ne sviđa.
Nezadovoljni uređivačkom politikom Federalne TV i BHTV, usvojen je zaključak i stav da građani Srpske ne treba da finansiraju ovu medijsku kuću i zahtjeve za neplaćanje RTV pretplate a od Vlade Republike Srpske je zatraženo hitno predlaganje akata koji bi se riješilo pitanje stabilnosti načina finansiranja RTRS-a u postojećim okolnostima.
Zakazale institucije
Kako se moglo čuti u medijima i tokom skupštinske rasprave, većina političara iz Republike Srpske smatra da je bezbjednost poslanika tog entiteta u Parlamentu BiH, na dan protesta za jedinstveni matični broj - ipak bila ugrožena.
Razlikuju se tek tumačenja na koji način i od koga im je zapravo prijetila opasnost. Političari pozicije insistiraju na stavu da su protesti bili politički motivisani, iz čega za njih proizilazi i zaključak da je pitanje sigurnosti namjerno bilo zapostavljeno.
Ministar finansija i trezora BiH Nikola Špirić kaže da je ono što se dešavalo u Sarajevu tokom protesta proizvelo opštu paranoju:
„Ja ne bih da izolovano posmatramo Srbe jer nismo mi jedini tu koji se bavimo politikom u institucijama vlasti BiH. To je proizvelo kolektivnu paronaju kod Srba, Hrvata i Bošnjaka“, tvrdi Špirić.
Šef kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Drago Kalabić pojasnio je za Radio Slobodna Evropa način na koji su predstavnici iz RS bili ugroženi na dan sarajevskih protesta:
„Ne znam da li znate da je na jednom od ulaza bio vučjak. Čiji, zašto i kako? Ne znam da li znate da su zastave bile pod prozorima, i himna ratne BiH i bivše Armije bivše BiH. Kakve to veze ima sa matičnim brojem beba? Ne znam da li znate da nam nije dozvoljeno da kažemo da smo davno glasali za zakon o matičnom broju, i da nije korektno prolaziti kraj onih koji su oborili taj zakon, a prijetiti onima koji su glasali za zakon. Neviđena manipulacija!“, rekao je Kalabić.
Poslanik Demokratske partije u NSRS Dragan Čavić kaže da su u konkretnom slučaju zakazale institucije za provođenje zakona:
„Problem je što su na čelu svih tih institucija oni ljudi koje su izabrali upravo ovi koji čine koaliciju na nivou BiH. A oni umjesto da usmjere pažnju na pravu adresu, gdje se pitanje bezbjednosti i može fokusirati, to su institucije zadužene za bezbjednost, čine suprotno. Nakardno je i pogrešno to usmjeravati na građane“, navodi Čavić.
U Informaciji koja se u petak našla na dnevnom redu Narodne skupštine navedeno je takođe da su, s obzirom da se sve odigravalo u Sarajevu, iskazane iste slabosti i u lancu komandovanja, kao i prilikom terorističkog napada na Ambasadu SAD.
Do koje mjere je otišla cijela priča svjedoče i navodi da je “analizom stanja na internet društvenim mrežama povodom protesta u Sarajevu i pozivima za organizovanje protesta u Banjaluci, može se zaključiti da su na internet forumima i fejsbuk grupama najaktivniji bili članovi sa bošnjačkim imenima”.
„Moj utisak je da je ta priča o ugroženosti od početka bila vrlo predimenzionirana i da se došlo do tačke kad se ne može elegantno izvući iz toga, i zbog toga možda i ovo zaokruživanje sa posebnom sjednicom Narodne skupštine“, ocjenjuje analitičarka Fridrih Ebert Fondacije Tanja Topić.
I dok su političari mahom davali tumačenja od koga im i zašto prijeti opasnost, u drugom planu ostala je poenta cijele priče i problem koji do sada nijedna politička struktura nije riješila.
„Ljudi moji, mi moramo riješiti problem kako ovo društvo da počne napredovati u ekonomskom smislu. Jer najbolja odbrana svim parlamentarcima, i u Sarajevu i u Banjaluci, će biti to ako institucije rade tako da proizvode boljitak vlastitim građanima. Da nam građani budu zadovoljni društvom, entitetom, državom, zajednicom u kojoj žive i vlašću koja vlada u ime njih“, kaže poslanik SDP BiH u NSRS Slobodan Popović.
Iako je takozvana “talačka kriza” u Sarajevu okončana bez većih posljedica po zdravlje zatočenika i za svega nekoliko sati, ostaje gorak zaključak da istinska talačka kriza građana Bosne i Hercegovine, koji su zarobljenici katastrofalne politike i još gorih političara, traje već decenijama, a bez nagovještaja za promjene nabolje.
