Nastojanje Vlade Crne Gore da pod dugoročni zakup da ostrvo Lastavica na samom ulazu u Boku Kotorsku kod Herceg Novog, koje je prepoznatljivo po tvrđavi Mamula, od početka izaziva brojne kontroverze, a neočekivana pisma bivših funkcionera Ujedinjenih nacija koji su, navodno, zabrinuti za ovaj prirodni i istorijski dragulj, samo su, čini se, unijela još veću konfuziju i produbila sumnje o preplitanju različitih interesa.
Prvo je Vlada iskazala namjeru da ostrvo Lastavica sa tvrđavom Mamula turistički valorizuje davanjem u dugoročni zakup investitoru spremnom da uloži novac. Pominjala se spektakularna kockarnica, ali od toga nije bilo ništa. Zabilježeno je samo da je, u međuvremenu, ostrvo služilo kao savršeno mjesto za žurke ruskih parajlija. Dok kompanija Orascom, egipatskog biznismena Samiha Savirisa (Samih Sawiris) nije pokazala interesovanje za ulaganje u ovaj lokalitet, nikome nije smetalo što je ostrvo zaraslo u korov koji je okupirao i samu tvrđavu koja je ostala i napuštena i zapuštena.
Kada je sklapanje Vladinog aranžmana sa Orascom-om postalo izvjesno, čula su se protivljenja više predstavnika hercegnovske lokalne zajednice koji su govorili da se radi o značajnom kulturno-istorijskom spomeniku i mjestu gdje je, za vrijeme Drugog svjetskog rata, kada je tvrđava okupatoru služila kao tamnica, mnogo ljudi izgubilo život.
NVO MANS je tada ocijenila i da je Ugovor o zakupu ostrva Lastavica i tvrđave Mamula štetan po Crnu Goru jer je investitoru omogućena svojevrsna eksteritorijalnost, a da bi godišnji prihod Crne Gore po osnovu zakupa kompletnog ostrva bio svega nepunih 48 hiljada eura što je, kako su rekli, daleko manji iznos od onog koji JP Morsko Dobro prihoduje samo od jedne plaže na crnogorskoj obali.
Funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista, Zoran Jelić kaže da kulturno-istorijska vrijednost Lastavice i Mamule ni na koji način neće biti narušena.
„Vlada je potpuno jasna u tome da taj lokalitet treba staviti u funkciju razvoja visokog turizma gdje bi pod Vladinim uslovima došlo do zakupa tog ostrva na 45 godina, naravno, uz zaštitu svih kulturno-istorijskih spomenika na tom lokalitetu i mogućnost da turisti mogu posjećivati taj lokalitet i tu su stvari potpuno jasne. Da li je cijena zakupa niska? Tu se radi o tržišnim uslovima pod kojima smo zainteresovali strance koji bi željeli uložiti svoj kapital u taj lokalitet.“
Prije nekoliko dana, cjelokupna domaća javnost je bila iznenađena po objavljivanju informacije da se predsjedniku Skupštine Crne Gore, Ranku Krivokapiću obratio bivši generalni sekretar Butros Butros Gali (Boutros Boutros Ghali) sa još nekoliko bivših funkcionera UN, pismom u kom je rekao da bi, umjesto turističke valorizacije ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula to mjesto trebalo koristiti kao sjedište neke javne institucije ili fondacije posvećene ciljevima mira, razvoja i međunarodne saradnje.
Kao da Galijevo iznenadno javljanje i činjenica da je i on, poput investitora Savirisa, Egipćanin nije bilo dovoljno da izazove špekulacije da se ipak ne radi o autentičnoj zabrinutosti za očuvanje Lastavice i Mamule, nego je nakon svega par dana Gali u potpunosti revidirao stav, poručivši novim pismom da u potpunosti podržava Savirisove namjere i planove.
Međutim, zavrzlami ni tu nije kraj jer su se ostali supotpisnici Galijevog prvog pisma, bivši funkcioneri UN: Federiko Major, Ašok Kosla (Ashok Khosla) i Roberto Savio javili saopštenjem da ostaju pri prvobitnom stavu. Problem je samo što su ovi pojedinci sa međunarodnim ugledom, koji su zabrinuti za Mamulu, umjesto o Crnoj Gori, govorili o Makedoniji.
„Ne mogu da vjerujem da se neko bavi budućnošću Mamule, a da pogriješi ime države o kojoj se radi“, kaže nezavisni opozicioni poslanik, Mladen Bojanić.
„Ostrvo Lastavica sa tvrđavom Mamula je već duži niz godina predmet interesovanja javnosti u svjetlu investicionih projekata, a ovih dana smo vidjeli i različite komentare bivših zvaničnika UN. Čini mi se da sve to zahtijeva otvorenu javnu raspravu jer niti je dobro da Lastavica i Mamula ostanu zapuštene i nezaštićene, a sa druge strane, treba voditi računa i da to ne bude puka komercijalizacija, već da se sačuva i kao kulturno-istorijski spomenik.“
Zbog pominjanja Makedonije umjesto Crne Gore Orascom je saopštio da prekida komunikaciju sa potpisnicima pisama zbog njihove neinformisanosti. Čini se da je i vladajuća struktura u Crnoj Gori samo registrovala javljanje bivših funkcionera UN, ali da to neće dalje uticati na realizaciju Vladinih planova sa Orascom-om.
„Konfuzije koje su nastale imaju prije svega cilj da se zbune i investitor i javnost da bi se još jedan projekat osporio. Mislim da su 'pisma koja se pišu' u drugom planu, a osnovno je da ćemo mi taj projekat završiti.“
