Radnici u Crnoj Gori dobili zakonsku zaštitu od mobinga

Većina građana koji su bili ili su i dalje žrtve raznih vidova zlostavljanja i uznemiravanja na poslu nijesu dovoljno upoznati na koji način da prepoznaju mobing i kako da zatraže pomoć.

Prije dvije godine Ministar rada i socijalnog staranja Suad Numanović izjavio je da crnogorski radnici nijesu žrtve mobinga, odnosno uznemiravanja od strane poslodavaca, već bi trebalo da uvaže trenutnu situaciju u pojedinim kompanijama koje je pogodila ekonomska kriza.

U srijedu, uoči usvajanja Zakona o mobingu, Numanović nije krio zadovoljstvo što će radnici ubuduće moći da traže pravnu zaštitu od onih koji ih zlostavljaju i uznemiravaju na radnom mjestu.

"Dobili smo tu mogućnost i ja pozivam sve koji se osjećaju mobingovanim da kroz ovaj zakon prepoznaju svoju zaštitu", kaže Numanović.

Kako je navedeno u prvom Zakonu o mobingu u Crnoj Gori, mobing je svako aktivno ili pasivno ponašanje na radu ili u vezi sa radom prema zaposlenom ili grupi zaposlenih koje se ponavlja, a ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva, ugleda i ličnog i profesionalnog integriteta zaposlenog.

Kroz šta sve prolaze žrtve možda najbolje ilustruje slučaj nekadašnje sindikalne čelnice u KAP-u i aktuelne predstavnice Unije slobodnih sindikata Crne Gore Sandre Obradović, kojoj je ruski vlasnik kombinata svojevremeno na djelu pokazao šta je mobing.

"Tada me je poslodavac prvo iselio iz mojih radnih prostorija i dao mi rok 3 sata da sve stvari iselim i poslao me nekih kilometar i po od moje kancelarije u drugi prostor u okviru fabrike. To mu nije bilo dosta nego mi je nakon toga dodijelio pratnju, lice koje tada nije bilo zaposleno u KAP-u i lice koje je bukvalno 15 dana od 7 do 15 sati boravilo pored mene, doslovno me pratilo u stopu. Poslije toga je uslijedio okušaj podmićivanja pa sam onda zbog sastanka na koji sam otišla van kruga fabrike bila upozorena da ću dobiti otkaz što se potom i desilo", Obradović.

Sandra je ipak vraćena na posao pod pritiskom javnosti koja je danima pratila njen slučaj.

Slučajevi koji spadaju pod mobing

O drugom slučaju mobinga, koji je za razliku od Sandrinog završio na sudu, za naš program govori klinički psiholog Nataša Vuković. U pitanju je bio muškarac 50 ih godina sa ozbiljnim poremećajima u ponašanju.

"U našoj službi, dispanzeru za mentalno zdravlje pokušavali smo da mu pomognemo, testirali ga, shvatili da nešto nije u redu. Ja sam posumnjala da je u pitanju mobing, ali iskrena da budem u tom trenutku nijesam bila toliko hrabra da sama kažem da je to mobing. Pod tom sumnjom na mobing on je upućen na institut u Beogradu i tamo je dokazano da je to u stvari mobing. Taj slučaj je završio na sudu ali se ne sjećam kako su sankcionisane osobe koje su ga zlostavljale i uznemiravale na poslu", kaže Nataša Vuković.

Mobing nije jednostavno upakovati u jedan vid uznemiravanja i zlostavljanja i da ne čudi da su ljudi često zbunjeni i ne mogu da prepoznaju šta im se dešava i da li je to u skladu sa propisima ili poslodavac prelazi zakonsku granicu u ponašanju prema zaposlenima.

"Neopravdano prekidanje zaposlenog u govoru, obraćanje uz viku i prijetnje, uznemiravanje zaposlenog putem telefonskih poziva, ignorisanje prisustva zaposlenog, neopravdana zabrana komunikacije sa kolegama. Sve je to mobing, ali nije mobing ako neko traži radnu disciplinu u cilju poboljšanja poslovnih rezultata", kaže psihološkinja Nataša Vuković.

Možda će kaznena politika novog zakona prije nego savjest ili strah od osude javnosti poslodavca ili neku drugu osobu spriječiti da zlostavlja i uznemirava kolege ili podređene jer prema zakonu kazne za mobing iznose i do 10.000 eura.

Zanimljivo je da će kažnjen biti i onaj poslodavac koji ne upozna zaposlenog prije stupanja na rad i zaposlene koji su već u radnom odnosu sa zabranom mobinga, obavezama i odgovornostima kao i načinom prepoznavanja i mogućnostima zaštite od mobinga.