Iako su trgovci u Crnoj Gori očekivali da će ove sezone, nakon četiri godine, ponovo raditi i nedjeljom, još uvijek se ne zna hoće li turiste koji već pristižu dočekivati zaključane prodavnice.
Ministarstvo ekonomskog razvoja je u februaru pokrenulo izmjenu zakona kojom bi trgovine mogle poslovati i nedjeljom, na osnovu prošlogodišnjeg predloga privrednika, sindikata i tadašnje Vlade.
Međutim, nema odgovora zašto se kasni i hoće li odluka biti donijeta do 1. juna, za kada se najavljivala njena primjena.
"Najgore je što nema nikakve odluke, samo jalovi politički pregovori. Ma neka kažu 'nema' i kraj priče. Ali, da kažu jasno i glasno 'ne', a ne četiri-pet partija svaka priča svoju priču", kaže Željko Ćetković, predsjednik Udruženja malih prehrambenih trgovina za Radio Slobodna Evropa (RSE).
U Uniji slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) kažu da je (ne)radna nedjelja postala par ekselans političko pitanje.
"Zato treba pitati predstavnike Vlade da li oni imaju jasan stav o tome što žele, jer svake godine pokreću to pitanje, nas izlože kritikama javnosti, a onda se povuku", kaže za RSE Srđa Keković iz USSCG, objašnjavajući zašto ne žele da daju izjave o ovoj temi.
Dodaje da se oni odavno zalažu za pravo na slobodan dan nedjeljom u svim djelatnostima, ne samo u trgovini.
"Inače, kompromis koji smo postigli (o radu trgovina nedjeljom) bio je naš odgovoran odnos prema punjenju budžeta, većim prihodima poslodavaca, komformitetu turista, a da se, pri tom, ne ugroze prava zaposlenih", naveo je Keković.
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja nije odgovoreno na upit RSE kada se može očekivati usvajanje tog predloga, i da li za to postoji podrška u Vladi.
Resorni ministar Nik Đeljošaj je krajem aprila na sjednici Skupštine kazao da mu treba dati šansu, kako bi se nakon jedne sezone vidjelo da li je funkcionalan.
"Imamo diskriminatorski uvedenu neradnu nedjelju samo za jedan sektor. Treba omogućiti rad onima koji žele da rade, ali ako želimo da nedjelja bude neradna, onda treba da bude neradna za sve, a ne da se benzinske pumpe pretvaraju u prodavnice", rekao je Đeljošaj.
Naime, od kako su trgovački lanci prestali da rade nedeljom, na benzinskim pumpama se prodaju brojni prehrambeni i artikli za domaćinstvo.
Što predviđa izmjena zakona
Predlog izmjena Zakona o trgovini kojim bi se omogućio rad nedjeljom tokom pet sezonskih mjeseci godišnje je dogovoren u aprilu 2023. godine.
Njega su nakon dugotrajnih pregovora usaglasili socijalni partneri – Vlada, poslodavci i sindikati, no nikad nije stavljen na dnevni red parlamenta.
Predlog je bio da se omogući nedjeljni rad trgovinama od juna do septembra, i od decembra do februara, kada bi zaposleni imali 80 odsto veće dnevnice i slobodan dan prve naredne subote.
Radilo bi se u jednoj smjeni, a veliki trgovački lanci bi u svakom gradu mogli da otvore samo po jedan objekat.
Poslodavci koji procijene da im se ne isplati posao nedjeljom, ne moraju da rade.
Vlasnici trgovina koje je kontaktirao RSE kažu da nisu sporne više dnevnice za nedjeljni rad zaposlenih, ali da bi nadoknada slobodnog dana odmah naredne sedmice mogla biti problem.
"Ako rade nedjeljom, a moram da im za to dam slobodan dan odmah naredne subote, to znači da onda treba da i subotu 'zaključam'. Bolje bi bilo, na primjer, da se to može nadoknaditi uz godišnji odmor", kaže vlasnik jednog od trgovačkih lanaca Miodrag Mitrović.
Kao dobru praksu navodi Njemačku, gdje su problem radne snage riješili tako da veliki supermarketi rade jednokratno, svakog dana, i vikendom.
Time je potrebno duplo manje zaposlenih nego kad se radi dvokratno, a zadovoljeni su zahtjevi potrošača, kaže Mitrović.
Četiri godine čekanja na Ustavni sud
Zabrana nedjeljnog rada trgovinama je uvedena oktobra 2019. godine, tokom Vlade premijera Duška Markovića iz Demokratske partije socijalista.
Iako je Unija poslodavaca podnijela inicijativu za ocjenu ustavnosti takve odluke, privreda još čeka na odgovor Ustavnog suda.
Filip Lazović iz Unije za RSE ocjenjuje da je zabrana rada samo za trgovine diskriminatorna norma.
Smatra da je, ukoliko poslodavac ne poštuje prava radnika na slobodan dan, to posao za inspekciju, a ne da se problem "rješava" gašenjem cijelog sektora privrede.
Unija poslodavaca, naglašava Lazović, zalaže se da trgovine imaju mogućnost da odluče hoće li, ili neće, raditi nedjeljom:
"Tražimo na ustavu zasnovano pravo na preduzetništvo: pravo na izbor. Dakle da oni koji žele – mogu da rade, a onima koji ne žele, ne treba nikakav zakon da zaključaju vrata nedjeljom".
Ćetković: Privrednici ne žive od budžeta, već ga pune
Većina političara, koji treba da odluče o ovoj izmjeni zakona, ne razumiju zašto je to za privredu važno jer su "cijeli život proveli na budžetu", kaže Željko Ćetković.
Trgovinom se bavi preko trideset godina.
"Oni ne znaju što je tržišna ekonomija i privredna praksa. Ovo nije dirigovana ekonomija, nego tržišna. Govorili su da je formula uspjeha Evropa i razvoj malih i srednjih preduzeća, a oni bi sad dirigovanu ekonomiju", kaže Ćetković.
Apsurdnim smatra navode da se neradnom nedjeljom štite radnici:
"Oni kao brane radnike od nas. Moje radnike od mene niko ne treba braniti, jer su upravo meni oni najvažniji: ako nezadovoljni dolaze na posao, od firme nema ništa i ne može dobro poslovati".
Sagovornik RSE kaže da vlasnici malih trgovina ne žive od budžeta, već ga pune, no da im se ovakvim odnosom šalje poruka da svi treba da žive na teret budžeta.
"Skoro da nemamo mladih koji bi otvorili firmu, jer je stvorena percepcija da je bolje biti na budžetu, tu ste mirni, neko drugi misli o vama. Privatno raditi u ovim uslovima je muka živa", kaže Ćetković.
Inače, zabrana rada nedjeljom se ne odnosi na sve trgovine. Izuzeci su trgovine u okviru benzinskih pumpi, kiosci, pijace, suvenirnice.
Zatvorena vrata trgovina nedjeljom dočekuju i na hiljade turista koji sa kruzera posjete Kotor, iako mnogi njihovi vlasnici od toga žive i željeli bi raditi.
"Time se šalje poruka kakva smo turistička destinacija ako dočekujemo goste sa zatvorenim vratima", kaže Lazović.
Što kažu građani
"Meni nedjelja savršeno odgovara kao slobodan dan, i ne dam ga", kaže za RSE prodavačica Marija.
I Slaviši, koji radi u trgovini, odgovara neradna nedjelja, ali razumije potrebu da prodavnice budu otvorene tokom sezone:
"Turisti neće da subotom razmišljaju što da kupe za nedjelju, zato bi možda to mogla biti dobra odluka. Ali, ne pitamo se mi, biće kako političari odluče".
U svojoj trafici Zorica radi i nedjeljom, ali je sumnjičava da će se to omogući i drugima:
"Ne vjerujem da bi većina privatnika ispoštovala višu dnevnicu i slobodan dan, nego kažu: ako nećeš da radiš, ima ko hoće".
Građevinar Marko smatra da se u turističkoj zemlji treba omogućiti sezonsko radno vrijeme.
"Pošto zavisimo od sezone, tokom ljeta bi se moglo raditi i nedjeljom, ali da van sezone ljudi odmore, da imaju taj dan slobodan", kaže Marko.
I Marija, vlasnica male trgovačke radnje, podržava mogućnost da radi nedjeljom.
"Ako turista dođe u Stari grad, jedino đe mogu ući je suvenirnica i kafić. Zašto ne i u moju radnju?"
Alara iz Turske je zakupila trgovinu u kojoj prodaje ručno izrađene predmete od gline:
"Trebalo bi se raditi i nedjeljom ne samo zbog turista, nego i zaposlenih u ovakvim radnjama, jer je sezona kratka i ovih par mjeseci je sve što možemo zaraditi".
Turistkinje Susan i Cleo iz Velike Britanije u Budvi su od početka maja.
"U Engleskoj se nedjeljom ne radi puno radno vrijeme, nego od 10 do 15 sati. To bi možda moglo biti rješenje i za ovdje, neko skraćeno radno vrijeme", kažu ove turistikinje iz okoline Londona.
Prema podacima Unije poslodavaca, u državama regiona je, pod određenim uslovima, dozvoljen rad nedjeljom.
Nakon što je Ustavni sud u Hrvatskoj tri puta proglasio zabranu rada nedjeljom neustavnom, trgovci sada imaju pravo da samostalno odrede 16 radnih nedjelja u godini.
Ostale prakse u državama EU su različite, čak i među pokrajinama pojedinih zemalja, kao što je slučaj u Njemačkoj.
