Ruski predsjednik Vladimir Putin odobrio je 5. septembra novu rusku vanjskopolitičku doktrinu utemeljenu na konceptu "ruskog svijeta" koji konzervativni ideolozi koriste za opravdavanje interveniranja u inostranstvu u cilju zaštite rusofonog stanovništva.
"Humanitarna politika" na 31 stranici, objavljena nakon više od šest mjeseca rata u Ukrajini, kaže da bi Rusija trebala "štititi, čuvati i promicati tradicije i ideale ruskog svijeta".
Iako predstavljena kao neka vrsta strategije "meke" sile, ona kao službenu politiku potvrđuje ideje o ruskoj politici i religiji koje neki tvrdolinijaši koriste za opravdavanje ruske okupacije dijelova Ukrajine i pružanja podrške odmetnutim proruskim entitetima na istoku te zemlje.
"Ruska Federacija pruža podršku svojim sunarodnjacima koji žive u inostranstvu u ostvarivanju njihovih prava, kako bi osigurala zaštitu njihovih interesa i očuvanje njihovog ruskog kulturnog identiteta", navodi se u dokumentu.
U dokumentu se ističe da veze sa sunarodnjacima u inostranstvu Rusiji omogućuju "jačanje njene slike na međunarodnoj sceni kao demokratske zemlje koja teži stvaranja multipolarnog svijeta".
Vladimir Putin godinama ustraje na, kako on tvrdi, tragičnoj sudbini gotovo 25 miliona etničkih Rusa koji žive van Rusije u državama koje su nastale nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991., što smatra geopolitičkom katastrofom.
Rusija i dalje smatra bivši sovjetski prostor, od Baltika to središnje Azije, svojom legitimnom sferom utjecaja, čemu se mnoge od tih zemalja protive kao i Zapad.
Nova politika ističe da bi Rusija trebala povećati suradnju sa slavenskim nacijama, Kinom i Indijom te dodatno ojačati svoje veze s Bliskim istokom, Latinskom Amerikom i Afrikom.
Moskva bi po dokumentu trebala dodatno ojačati i odnose s Abhazijom i Osetijom, dvjema gruzijskim regijama koje je priznala nakon rata s Gruzijom 2008., kao i s dvije odmetnute regije na istoku Ukrajine, Donjeckom i Luganskom Narodnom Republikom, piše Reuters.
