Razlike oko izbjegličke krize u Europskoj uniji prelamaju se i u Hrvatskoj. Dok hrvatska predsjednica misli da će trebati graditi ogradu prema Srbiji, ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić to odlučno odbija. Neovisno o tome hoće li na skorim izborima doći do smjene vlasti u Hrvatskoj, Njemačka će i dalje imati veliki utjecaj na hrvatske poteze u izbjegličkoj krizi, kažu analitičari.
Zamoljena da komentira izjavu hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović kako će radi sprječavanja ilegalnih ulazaka izbjeglica u Hrvatsku biti potrebna neka ograda ili fizička prepreka, ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić bila je jasna.
„Hrvatska neće graditi ogradu prema Srbiji“, poručila je Pusić.
Podsjetimo, hrvatska predsjednica je govorila o upotrebi policije i vojske u kontroli granice kako bi se izbjeglice kanaliziralo isključivo naslužbene granične prijelaze, pa bi se u Hrvatsku propuštalo onoliko ljudi koliko iz nje izlazi.
Ogradu i vojsku na granicu prema Hrvatskoj postavila je Mađarska, a predsjednica Grabar Kitarović za njihove postupke ima puno razumijevanje. Ministrica Pusić za mađarske poteze nema razumijevanja.
„Ne grade se žičane ograde i zidovi unutar Europe, ne dovode se vojne postrojbe na unutareuropske granice. Ako treba braniti europsku granicu, zna se gdje se ona brani. Hrvatska je poslala svoj policijski brod na granicu između Grčke i Turske. To je šengenska granica, to je europska granica. Ako netko hoće braniti europsku granicu, ona se brani tamo, ne ne između država članica Europske unije“, komentira Pusić.
Politička analitičarka Jasmina Popović za naš radio kaže kako je predsjedničina izjava jasno svrstavanje uz onu restriktivnu stranu europske politike kada se radi o izbjegličkoj krizi.
„Znači li to da će sljedeća vlada, ukoliko bude HDZ-ova, tako i postupiti, to sada ne možemo reći, jer će i sljedeća vlada morati isto tako koordinirati svoje aktivnosti sa ostatkom Europe. S obzirom da znamo stavove Njemačke, onda možemo vjerojatno pretpostaviti da će Njemačka - koja radi i ekonomski program HDZ-u – imati veliki utjecaj na novu vladu, ako bude HDZ-ova, kao što sigurno ima i na ovu vladu. A ovo što predsjednica radi, mislim da je apsolutno iskakanje iz uobičajenog konteksta u predizborno vrijeme. Ona možda misli da radi svoj posao, međutim činjenica je da se svaki njezin potez može tumačiti i kao svrstavanje na određenu stranu u predizbornoj kampanji“, ocjenjuje Jasmina Popović.
Kriva poruka
Što o predsjedničinoj izjavimisli njen prethodnik na toj funkciji – Ivo Josipović? U izjavi za naš radio on kaže kako je građenje ograde po uzoru na Mađare nepotrebno i neefikasno, i da bi poslalo krivu poruku o Hrvatskoj.
Hrvatski zid bi preusmerio izbeglice ka BiH ili Rumuniji
Nikola Kovačević iz Beogradskog centra za ljudska prava u razgovoru za RSE kaže da da zatvaranje granica nije rešenje i da to neće sprečiti ljude koji beže od rata da dođu do zemalja EU.
Ukoliko Hrvatska zatvori granicu, navodi Kovačević, sigurno je da će se migracioni tok preusmeriti.
"Da li je sledeća Bosna koja će početi da oseća posledice izbegličke krize ili će to biti Rumunija ili će se iz Bugraske direktno ići u Rumuniju, to su neke mogućnosti. Dok se to ne desi nećemo moći da znamo sa sigurnošću, ali je sigurno da će se migracioni tok preusmeriti", komentariše Kovačević.
Kompletar razgovor možete pročitati OVDE.
„Što se tiče ovlasti, to što predsjednica predlaže, zašto ne bi predlagala? Pa valjda predsjednik države ima pravo predlagati i razgovarati o svemu u ovoj državi, jer ako to nije tako, čemu onda predsjednica ili predsjednik? A druga je stvar da li ćemo to odobravati. To pitanje ograde je u prvom redu pitanje unutarnje politike, ali ima i vanjskopolitičke implikacije, prema tome ne vidim zašto predsjednica o tome ne bi govorila. Ja se tu s njom naravno ne slažem, ali joj ne poričem pravo da govori“, konstatira Josipović.
Međutim, analitičar portala „Obris – Obrana i sigurnost“ Igor Tabak u izjavi za naš radio podsjeća da aktualna izbjeglička kriza nije kratkotrajna, i da on o postavljanju neke fizičke pregrade na granicu govori već dulje vrijeme.
„Za razmjerno kratko vrijeme može se postaviti ogradu prema Srbiji, ali iskustvo govori da je reakcija na ogradu promjena izbjegličke rute, i preusmjeravanje izbjeglica - u ovoj situaciji - prema Bosni i Hercegovini“, komentira Tabak.
„To je Hrvatskoj zapravo veliki problem, jer su kopnene granice Hrvatske i BiH - koje nisu na rijekama i zato su teže za kontroliranje – jako duge i fizički na jako teškim terenima, i tu odjednom postavljanje ograde nije više tako banalna građevinska priča kao što bi bila na granici Hrvatske i Srbije.I to je onda puno veći problem koji – bojim se – u svim ovim diskusijama nije na pravi način bio dotaknut“, kaže Tabak.
Kako bi se ponašala aktualna Vlada u slučaju da Njemačka zatvori granice za dalji priljev izbjeglica? Mediji prenose izvor blizak Vladi kako će Hrvatska onda pojačati kontrolu svojih granica i poslati poruku Srbiji i ostalima da ne šalju izbjeglice.
„Ako ih šalju, vraćamo ih natrag. Vojska neće biti na granici, jer je zaštita granice posao policije, niti će se postaviti žica“, citiraju mediji konkretno pojašnjenje izvora bliskog hrvatskoj Vladi.
