U Hrvatskoj je prvi put obilježen Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve holokausta. Komemoracija je održana na romskom groblju u selu Uštica kraj Jasenovca gdje su ustaše u Drugom svjetskom ratu pobile oko 16.000 Roma, od toga oko 6.000 djece. Nitko nema točnih podataka, a malo je tko znao i za to stravično stratiše u Ušticama.
„Romi su kroz povijest protjerivani, pretvarani u roblje, isključivani iz društava, ali ništa od toga ih nije pripremilo za plan istrebljenja koji je pripremio nacizam', istakao je na skupu predsjednik Organizacijskog odbora i saborski zastupnik Veljko Kajtazi.
Tokom srpnja 1942. godine svi Romi na području NDH deportirani su u Jasenovac. Za razliku od većine drugih zatočenika ovog koncentracijskog logora, oni po dolasku u logor nisu bili identificirani po imenu, nego po broju vagona kojim su dovezeni.
Većina ih u to doba nije bila ni upisana u matične knjige, nema ih ni u školskim ni drugim evidencijama iz tog doba, pa je točan broj ubijenih Roma u Jasenovcu nemoguće utvrditi, ali zna se da je riječ o tisućama.
„Ovdje se na najstrašniji način ubijalo nožem, sjekirom, maljem, ubijalo se samo zato što su ljudi druge vjere, druge boje kože i druge nacije“, naglasio je predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer.
Mnogi su se u četvrtak došli pokloniti nevinim romskim žrtavama na romskom groblju kraj Jasenovca, među njima je bio i poznati holivudski producent (Schindlerova lista) Branko Lustig, koji je i sam kao dijete bio zatočen u nacističkom logoru Auschwitz.
"Čovjeka takvo sjećanje uvijek dirne, specijalno mene koji sam bio u Auschwitzu, koji sam vidio takva ubijanja. Ovdje ih ima 15-16 tisuća a možete misliti koliko ih ima rasutih po cijelom svijetu“, rekao je Lustig za Hrvatsku televiziju.
Istaknuto je da Romi nikad nisu započeli nijedan rat, niti su u povijesti ikad bili agresori, samo žrtve i progonjeni.
Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve holokausta prihvaćen je od strane Vijeća Europe i na inicijativu romskih udruga. Obilježava se u brojnim europskim zemljama i na taj se dan komemorira sve romske žrtve u Drugom svjetskom ratu.
Konačno se, kazala je Romkinja Suzana Krčmar, krenulo i u Hrvatskoj. Za romsku zajednicu u Hrvatskoj to puno znači, naglasila je.
„Romi su kroz povijest protjerivani, pretvarani u roblje, isključivani iz društava, ali ništa od toga ih nije pripremilo za plan istrebljenja koji je pripremio nacizam', istakao je na skupu predsjednik Organizacijskog odbora i saborski zastupnik Veljko Kajtazi.
Tokom srpnja 1942. godine svi Romi na području NDH deportirani su u Jasenovac. Za razliku od većine drugih zatočenika ovog koncentracijskog logora, oni po dolasku u logor nisu bili identificirani po imenu, nego po broju vagona kojim su dovezeni.
Većina ih u to doba nije bila ni upisana u matične knjige, nema ih ni u školskim ni drugim evidencijama iz tog doba, pa je točan broj ubijenih Roma u Jasenovcu nemoguće utvrditi, ali zna se da je riječ o tisućama.
„Ovdje se na najstrašniji način ubijalo nožem, sjekirom, maljem, ubijalo se samo zato što su ljudi druge vjere, druge boje kože i druge nacije“, naglasio je predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer.
Mnogi su se u četvrtak došli pokloniti nevinim romskim žrtavama na romskom groblju kraj Jasenovca, među njima je bio i poznati holivudski producent (Schindlerova lista) Branko Lustig, koji je i sam kao dijete bio zatočen u nacističkom logoru Auschwitz.
"Čovjeka takvo sjećanje uvijek dirne, specijalno mene koji sam bio u Auschwitzu, koji sam vidio takva ubijanja. Ovdje ih ima 15-16 tisuća a možete misliti koliko ih ima rasutih po cijelom svijetu“, rekao je Lustig za Hrvatsku televiziju.
Istaknuto je da Romi nikad nisu započeli nijedan rat, niti su u povijesti ikad bili agresori, samo žrtve i progonjeni.
Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve holokausta prihvaćen je od strane Vijeća Europe i na inicijativu romskih udruga. Obilježava se u brojnim europskim zemljama i na taj se dan komemorira sve romske žrtve u Drugom svjetskom ratu.
Konačno se, kazala je Romkinja Suzana Krčmar, krenulo i u Hrvatskoj. Za romsku zajednicu u Hrvatskoj to puno znači, naglasila je.
