Katolički svećenik Mato Križanac kojeg je australijski nadbiskup Denis Hart protjerao iz crkvenih redova u toj zemlji, utočište je našao u BiH. Unatoč Hartovom upozorenju crkvenim autoritetima u BiH, Križanac je dobio mjesto u župi u Bistrici kraj Gornjeg Vakufa/Uskoplja. I dok se u Australiji i širom svijeta Crkva obračunava sa pedofilijom u svojim redovima, u BiH nema smetnji za Križančev rad jer ga sud nije osudio kao pedofila.
Za australijskog nadbiskupa Denisa Harta nalazi interne istrage koju je vodila nezavisna crkvena komisija bila je dovoljna da Matu Križanca, svećenika porijeklom iz BiH, a koji je decenijama bio član Hrvatskog katoličkog centra u Crkvi svetog Nikole u Clifton Hillu, razriješi svih dužnosti zbog pedofilije. Navodeći kako je odlučan u tome da se ozbiljno pozabavi ovim pitanjem, Hart se pismom obratio i vjernicima okupljenima oko crkve koju je vodio Križanac, te podijelio svoju zabrinutost i sa vrhbosanskim nadbiskupom kardinalom Vinkom Puljićem.
Križanac se nakon skandala vratio u BiH i tako, kako navode u australijskim crkvenim krugovima, postao briga kardinala Puljića. Potom je uz blagoslov Crkve u BiH nastavio rad. Iako u Vrhbosanskoj nadbiskupiji nisu željeli komentirati slučaj osumnjičenog svećenika pedofila, advokat Crkve Duško Tomić za RSE je kazao:
„Ja sam upravo obavio razgovor sa kardinalom uzoritim koji mi je objasnio ovu situaciju, koja je, naravno, mučna i za kardinala i za sve ljude koji znaju o čemu se radi. Naime, presuda koja se odnosi na gospodina Križanac Matu je takve sadržine da ne daje nijedan element kardinalu da postupi drugačije nego što je postupio. U presudi protiv Križanca Mate nema nigdje da je Mato osuđen radi pedofilije, odnosno zbog onoga zbog čega ga je Denis Hart otpustio. I drugo, u toj presudi nema zabrane da se ne može Križanac Mato baviti poslom kojim se bavio do presude.“
Nalazi crkvene komisije do kojih se došlo tokom jednogodišnje istrage, Križanca smještaju u skandal sa seksualnim zlostavljanjem maloljetne kćerke jednog hrvatskog volontera sredinom osamdesetih godina. Crkva se, kako prenose australijski mediji, obratila i policiji u aprilu prošle godine, ali žrtva nije sarađivala s njima. Pretpostavlja se da joj je Crkva platila za šutnju po takozvanom sistemu “Melbourne response“. To je proces koji je Katolička crkva usvojila i po kome žrtve svećeničkog napastvovanja mogu da traže obeštećenje od Crkve u iznosu do 75.000 dolara, u zamjenu da ne idu u policiju. Tako je Križanac postavljen na mjesto župnika u Bistricu kraj Gornjeg Vakufa/Uskoplja.
Pravdanje nepostojanjem presude
Upravo činjenica da nema presude razlog je zbog kojeg je ovaj svećenik mogao biti vraćen na dužnost iako su ga crkveni autoriteti u drugoj zemlji toga razriješili, navodi Josip Vajdner, urednik Katoličkog tjednika:
„Posljednje informacije koje su mi dostupne, kolega Križanac vratio se u Australiju da završi neku papirologiju i da pokupi svoje osobne stvari. Nakon toga će se vratiti i ponovo biti župnik tu s obzirom da civilni sud nije donio presudu koja bi ga osuđivala da je on počinio neko teško kazneno djelo.“
Crkveni zakonik iz 1983. godine kaže da ukoliko klerik koji pogriješi protiv šeste Božije zapovijedi “Ne sagriješi bludno”, te počini grijeh sa maloljetnicima ispod 16 godine života ili, između ostalog, skrive preljub ili silovanje, mogu biti kažnjeni i otpustom.
Dok se u BiH postavljenje Križanca pravda nepostojanjem presude koja ga karakteriše u tom kontekstu, papa Franjo nije čekao konačnu presudu protiv svećenika Marca Mangiacasalea, optuženog za seksualno zlostavljanje četiriju djevojčica, već ga je ranije sveo na status laika. Za zlostavljače mjesta u Crkvi nema, kazao je papa nedavno nakon što je saslušao žrtve seksualnog nasilja zamolivši za oprost:
“Nema mjesta u crkvenoj službi za počinitelje spolnih zloupotreba. Obvezujem se da neću tolerirati štetu nanesenu maloljetnoj osobi od bilo koga, neovisno o njegovu kleričkom statusu. Svi biskupi moraju izvršavati svoju pastirsku službu sa najvećom skrbi kako bi zajamčili zaštitu maloljetnika, te će polagati račun za tu odgovornost.“
I Duško Tomić, iako zastupa Katoličku crkvu, kaže da nijednog momenta ne dvoji da otkaže punomoć ako se ispostavi da se u Križančevom slučaju ipak radi o pedofilu:
„Bavio sam se i Gluhom Bukovicom i gospodinom Kačavendom, došla je situacija da se bavim Križanac Matom - i nema nikakve dileme da bi duštvena zajednica morala alarm proglasiti jer BiH može biti zabrinuta zbog nasilja koje je u svim segmentima prisutno. Ako bi se desilo da se sada moramo baviti Križanac Matom, biću spreman otkazati punomoć Katoličkoj crkvi i staviti se na stranu onih koji traže krivični progon ovakvih ljudi.“
Komitet UN-a za borbu protiv zlostavljanja optužio je Vatikan da je decenijama zataškavao zlostavljanja kojima su bile izložene desetine hiljada djece širom svijeta, te pozvao papu da „odmah ukloni“ svo sveštenstvo za koje se zna ili sumnja da su zlostavljači djece. Predsjednica Odbora za prava djeteta UN-a Kristen Sandberg, predstavljajući izvještaj ovog tijela, je kazala:
„Sveta stolica je uporno radila na očuvanju reputacije Crkve i zaštiti zlostavljača mimo onoga što je u najboljem interesu djeteta.“
Izvještaj UN-a navodi i da je Crkva podržavala seksualne prijestupnike u njihovom izbjegavanju pravde seleći ih iz župe u župu. Križanac je ranije u medijskim istupima naveo kako nije kriv i da mu nije bilo dopušteno da se odbrani.
