Prema istraživanju UNICEF-a, koje je provedeno u 13 bh. opština, svaka treća mlada osoba od 15 do 24 godine ima predrasude prema pripadnicima drugih etničkih skupina i smatra da u BiH ima krajeva u koje za njih nije dobro da odu.
No, postoje nevladine organizacije koje upravo svojim programima zbližavaju tinejdžere različitih etničkih skupina, organizuju im zajedničke ekskurzije, sekcije, druženja. Jedna od njih je Nansen dijalog centar, nevladina organizacija koju podržava norveška vlada. U posljednjih deset godina rada Nansen je zabilježio odlične rezultate.
Nansen dijalog centar odabrao je nekoliko srednjih škola u Srebrenici, Bratuncu, Zvorniku, Jajcu, u kojima je kroz programe edukacije prvo nastavnika, a potom i učenika uspio približiti podijeljene etničke skupine koje do tada u navedenim sredinama nisu komunicirale, kao što je bio slučaj u Jajcu gdje se nalaze dvije škole pod jednim krovom.
„Pošto mi u Jajcu imamo specifičan slučaj, dvije škole pod jednim krovom, pokušaj je bio da se u trećim razredima osnovnih škola ujedine djeca iz te dvije škole pod jednim krovom, da ih konačno približe. To su djeca koja prolaze jedni pored drugih, a ne viđaju se, sreću se na hodniku, a nemaju zajedničku nastavu. Bilo je nekih opstrukcija od strane ravnatelja i direktora tih škola, ali na kraju projekat je ipak uspio“, kaže Mirko Ljubez, direktor Srednje strukovne škole Jajce.
Refik Begić, iz koordinacionog odbora Srebrenice i Bratunca, prisjeća se da stanovnici Srebrenice i Bratunca prije deset godina nisu uopšte komunicirali.
Kroz projekte Nansen dijalog centra počeli su sarađivati, i danas zajedno rješavaju mnoge probleme zajednice.
„Učinili smo značajne napretke. Ja se sjećam kada je prvih 20-ero djece iz grupe manjinskih povratnika, kako se to tada nazivalo, bošnjačke djece, krenulo u školu u Bratunac zajedno sa srpskom djecom. I moja djeca su također bila dio toga. Danas postoje kompletne mješovite škole gdje djeca stvaraju, uče se, pa završavaju na mnogim univerzitetima u SAD-u, širom Evrope, u Bosni, u Sarajevu i Banjoj Luci, a i dalje se druže. To je jedno breme koje mi stariji na neki način skidamo sa tih budućih generacija, koje će sigurno naći načina da još brže razvijaju svoje zajedništvo“, navodi Refik Begić.
Promocija interetničkog dijaloga
Biljana Pisić, direktorica Srednje stručne škole u Zvorniku, kaže da u toj školi djeca danas imaju razne sekcije u kojima sarađuju na projektima Dijalog centra i rade na promociji interetničkog dijaloga u svojoj zajednici.
„U našoj školi koja je multietnička, znači imamo i Bošnjake i Srbe, djeca su
Ilustrativna fotografija
zaista kroz taj vid saradnje i dijaloga dosta saznala. I dosta smo uspjeli da prekinemo neke predrasude i barijere, pa smo imali, recimo, jedan od projekata koji je bio na nivou naše škole prošle godine, studijsko putovanje u Sarajevo, gdje su učestvovali najbolji učenici. Mogu vam reći da su se djeca vratila zadovoljna. To je uglavnom devedeset peto i devedeset šesto godište, koji nikada nisu bila u Sarajevu. Došli su presrećni. Mi smo ove godine ponovo aplicirali takvo jedno putovanje. Mislimo da se time mnogo postiže“, kaže Biljana Pisić.
Genc Goranci, iz Nansen dijalog centra, navodi niz rezultata postignutih u protekloj deceniji na koje su u centru zaista ponosni.
„Svi ti mladi ljudi dolaze iz osnovnih škola u kojima su pohađali nastavu sedam, osam, devet godina u isključivo monoetničkom okruženju, bilo da se radi o osnovnim školama koje funkcionišu po modelu dvije škole pod
jednim krovom, kao što je slučaj u Jajcu i nekim drugim sredinama, bilo da dolaze iz osnovnih škola koja funkcionišu isključivo po etničkoj, a ne po teritorijalnoj pripadnosti. Npr. učenici u Nansen forumu iz Jajca su samostalno organizovali edukativne aktivnosti za učenike osnovnih škola iz kojih i oni dolaze, dakle za učenike dvije osnovne škole u Jajcu koji funkcionišu kao dvije škole pod jednim krovom. Zatim, Nansen forum mladih iz Srednjoškolskog centra u Srebrenici već ima uspostavljenu novinarsku redakciju, već su izdali jedan broj prvog, nezavisnog, učeničkog magazina Aregnatrija. Imaju aktivnu redakciju koja upravo priprema drugo izdanje ovog magazina. Imaju i filmsku redakciju i već su jedan dokumenetarac sami napravili. Dakle, rezultat našeg rada je niz aktivnosti koje oni provode u svojim školama i u svojim lokalnim zajednicama kao vannastavne aktivnosti“, ocjenjuje Genc Goranci.
Mladi iz navedenih gradova nedavno su imali susrete u Jajcu, gdje su započeli i zajednički dokumentarac pod radnim nazivom Most od Drine do Plive.
