Petnaestak građana okupilo se 20. decembra na protestu u Sarajevu, sa zahtjevom da visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nametne tehničke izmjene Izbornog zakona, kako bi bili osigurani fer i transparentni izbori u BiH.
Protest je održan dan nakon što je visoki predstavnik najavio da će on nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH koji se tiču izbornog integriteta, ukoliko ih zakonodavci ne izglasaju u narednim danima.
Okupljeni ispred zgrade Ureda visokog predstavnika (OHR), poručili su da je visoki predstavnik taj koji do Nove godine treba donijeti promjene, "kako bi građani BiH imali jaču državu i bolja prava".
Okupljanje je organizirala neformalna grupa "ReSTART" iz koje je, uz ostalo, zatraženo omogućavanje optičkog skeniranja glasačkih listića, što bi smanjilo mogućnosti zloupotreba na izborima.
Zatraženo je, među ostalim, uvođenje obaveznog glasanja te kažnjavanje onih koji ne izađu na birališta.
"Isto kao što građani imaju dužnost slati djecu u osnovnu školu, plaćati porez ili se pojaviti na sudu ako su pozvani, tako bi morali i ovu dužnost obavljati. BiH je školski primjer države koja bi morala imati obvezno glasanje", saopćeno je ranije iz grupe "ReSTART".
Schmidt je na konferenciji za novinare u Sarajevu 19. decembra uputio, kako je kazao, "posljednji poziv parlamentarnoj strukturi da donese sama odluku" i izmijeni Izborni zakon BiH.
"Apelujem na političke stranke da se učvrsti integritet izbornog procesa, i volio bih da domaći organi nađu rješenje. Ove sedmice to mora biti učinjeno, ukoliko se to ne uradi, ima jedna osoba koja ima tu nadležnost i koja ima ovlašćenje da donese takvu odluku", upozorio je tada.
Istakao je da se radi na uvođenju elektronskog prebrojavanja glasova, uvođenju identifikacije birača putem otiska prsta ili drugim sredstvima, te je naglasio da se mora "restrukturirati lanac nadzora nad izbornim procesom".
U Bosni i Hercegovini će 2024. biti održani lokalni izbori. Schmidt je na dan općih izbora u BiH, 2. oktobra 2022. godine, prvi put nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH, kao i Ustava Federacije BiH (jednog od dva entiteta u državi).
Te odluke se odnose na povećanje broja delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, jednom od dva zakonodavna doma u ovom entitetu, čiji je cilj bilo poboljšanje funkcionalnosti entiteta i osiguranje blagovremenog provođenja izbornih rezultata.
On je 27. aprila nametnuo izmjene Ustava FBiH, čiji je cilj bilo lakše formiranje entitetske Vlade, a izmjenio je i krivične zakone u BiH, da bi se spriječile moguće izborne prevare u budućnosti.
