Izlaskom iz zime 20. marta, proljeće je u Crnoj Gori počelo gotovo ljetnjim temperaturama.
Krajem marta i početkom aprila prelazile su dvadeset pet stepeni Celzijusa.
U Podgorici je prvo tromjesječje ove godine bilo jedno od najtoplijih od 1949.godine, od kada se vrše mjerenja, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) meteorolog Dušan Pavićević, načelnik meteo centra Vijesti.
Da su zimski mjeseci - decembar, januar, februar - na razmeđi 2023. i 2024. godine, bili najtopliji i na globalnom nivou, obavio je Copernicus, program Evropske unije za planetu Zemlju. Temperatura je bila skoro jedan stepen iznad prosjeka izmjerenog od 1991.do 2020. godine.
U Crnoj Gori je, u odnosu na taj parametar, u februaru bila preko četiri stepena viša, dok se podaci za mart tek očekuju.
I dok lijepo vrijeme jednima donosi bolje raspoloženje, drugima, a posebno kardiovaskularnim pacijentima, utiče na zdravlje.
Kako koja godina prolazi, vidimo da je subjektivni doživljaj temperature sve teže podnošljiv pacijentima koji imaju kardiovaskularna oboljenja, potvrđuje za RSE ljekar opšte prakse, dr Bogdan Lažetić.
Iz Kliničko bolničkog centra Crne Gore nismo dobili odgovor na pitanje bilježe li li porast kardiovaskularnih pacijenata poslednjih mjesec dana.
Što kažu građani: znojiti se ili drhtati?
"Jedva hodam koliko je toplo. Imam bronhijalnu astmu, osjećam pritisak u grudima i mnogo teže mogu da funkcionišem i dišem", kaže četrdesetogodišnja Marija za RSE.
I Jovan, koji je u šestoj deceniji, kaže ima problema sa disanjem i da se teško privikava na temperaturni skok:
"Ne mogu da dišem poslednjih dana. Teško i da idem u šetnju, jer je pretoplo za ovo doba godine. Imate osjećaj kao da vas nešto odozgo pritiska, kao neka magla, sumaglica".
No, nekima odgovara neuobičajeno toplo vrijeme.
"Nama, starijim ljudima, treba više toplote. Ne smetaju mi visoke temperature u ovo doba godine, osim u periodu dana kad je sunce najviše, ali onda i ne izlazim", kaže za RSE Zvonko, pripadnik treće dobi.
A nešto mlađi Marko objašnjava zašto mu ne smetaju klimatske promjene.
"Više volim da se znojim nego da drhtim, to je oduvijek moje pravilo. Globalno otopljavljanje mi odgovara, jer kad drhtiš – razboliš se, a kad se znojiš - napiješ se vode i sakriješ u hladovinu, i riješen problem", kaže Marko.
Više temperature, više i pacijenata
Svake godine, pa i ove, kada počnu topliji dani, povećava se broj pacijenata u budvanskoj hitnoj pomoći, kažu za RSE u toj službi.
Uglavnom su to kardiovaskularni pacijenti, hronični bolesnici koji imaju problema sa srcem.
Specijalista urgentne medicine, dr Mitar Radulović navodi da se takvi pacijenti žale na povišen krvni pritisak, bolove u grudima, glavobolje, virusne prehlade.
Oni bez hroničnog oboljenja uglavnom kažu da osjećaju slabost, malaksalost i iscrpljenost.
Dr Lažetić podsjeća da je odrasloj osobi dnevno potrebno bar dva litra tečnosti, ali da često sreće pacijente, posebno starije, koji se ne drže tog pravila. Dodatno, kaže, treba paziti na ishranu.
"Prilikom znojenja ne gubimo samo tečnost, već i jako bitne elektrolite za naš organizam, tako da ne treba jesti previše masnu hranu i unositi što više voća i povrća koje obezbjeđuje dovoljno minerala i elektrolita", kaže dr Lažetić.
On upozorava i na opasnosti od izlaganje suncu zbog sve tanjeg ozonskog omotača koje uzrokuje oboljenja kože.
Dva ili četiri godišnja doba?
Meteorolog Dušan Pavićević kaže da je poslednji dan marta bio i najtopliji u glavnom gradu sa 25,9 stepeni, ali da to samo po sebi nije neuobičajeno.
"Za ovaj mart je zanimljivo to što su svi dani bili topli i najviša dnevna temperatura nije padala ispod 12 stepeni", kaže Pavićević.
Zbog klimatskih promjena se u javnom prostoru može čuti laičko tumačenje da "više nemamo četiri, nego dva godišnja doba", zimu i ljeto.
No, Pavićević se sa tim ne slaže.
"Prvo, nije to jednako od mjesta do mjesta, a i ljudi se često pozivaju na sjećanja, a ona su varljiva. Ne bih ja to tako rekao, jedino što su sada ljeta osjetno toplija nego što su bila od 1960. do 1990. godine", kaže Pavićević.
Tada je, kako dodaje, bilo 60 do 70 tropskih dana godišnje, dok je danas rijetkost ispod 90 dana.
Ljeta su osjetno toplija nego što su bila, dok su razlike u ostalim dobima manje izražene, pojašnjava Pavićević.
On očekuje da se sličan trend nastavi i u bliskoj budućnosti.
"Mislim da ćemo češće imati više dnevne temperature i lokalne nepogode nego što je to bilo prije 30, 40 ili 50 godina", kaže Pavićević.
Globalne statistika
Inače, 2023 .godina je zabilježena kao najtoplija godinu u globalnim temperaturnim zapisima koji sežu do 1850.
Svjetska zdravstvena organizacija je tim povodom upozorila da se globalno zagrijavanje mora ograničiti na 1,5 stepeni Celzijusa, kako bi se izbjegao katastrofalan uticaj na zdravlje djece, žena, starijih osoba i migranata.
Do kraja vijeka, prema sadašnjim parametrima UN, očekuje se globalno zagrijavanje od 2,9 Celzijusa.