Visoki zvaničnici Bosne i Hercegovine pozdravili su odluku Evropskog savjeta o odobrenju otvaranja pregovora za članstvo u Evropskoj uniji.
Na samitu u Briselu koji se održava 21. i 22. marta, Evropski savjet (tijelo koje se sastoji od predsjednika i premijera članica EU) je odobrio otvaranje pristupnih pregovora između Sarajeva i Brisela, što je prethodno preporučila Evropska komisija.
Predsjedavajuća Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, Borjana Krišto, zahvalila je Evropskom savjetu i njegovom predsjedniku, Šarlu Mišelu (Charles Michel), za odluku da se odobri otvaranja pristupnih pregovora između BiH i Evropske unije.
U objavi na društvenoj mreži X, Krišto je na engleskom jeziku poručila da se do toga došlo "zajedničkim naporima".
Predsjedavajući Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, istakao je da je odluka Evropskog savjeta jedno od najvećih postignuća na putu BiH ka punopravnom članstvu u EU.
"Danas Bosna i Hercegovina započinje novi i mnogo sveobuhvatniji proces saradnje s EU", istakao je Bećirović, prenosi Fena.
Dodao je da istovremeno svi moraju biti svjesni da je pred BiH mnogo posla "na usklađivanju našeg zakonodavstva s evropskim zakonodavstvom, kao i provedbi reformi s ciljem jačanja demokratskih institucija i vladavine prava".
Istakao je da je odluka "značajna za sve građane i narode u našoj državi i da je to jasna poruka svima u Bosni i Hercegovini da je naša budućnost u EU".
Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, rekao je da se radi o odličnoj vijesti.
"Svjesni smo da nas čeka ogroman posao i kako stvari stoje da više neće biti popuštanja i zaklanjanja iza trenutne geopolitičke situacije na evropskom kontinentu", izjavio je Komšić za agenciju Fena.
Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, na mreži X je pozdravio odluku Evropskog savjeta, i zahvalio se vladama i parlamentima svih članica.
Kazao je i da je BiH po mnogo čemu "mala EU".
Premijer bh. entiteta Federacija BiH, Nermin Nikšić, u objavi na Facebooku je rekao da je sljedeći cilj članstvo u EU.
"Nakon godina zastoja, napokon smo se pomakli naprijed i iskoristili pruženu ruku koju nam je tada EU dala", istakao je Nikšić.
Čestitke iz EU i regiona
Na odobrenju otvaranja pregovora, Bosni i Hercegovini pristižu čestitke iz institucija Evropske unije, ali i iz susjednih zemalja.
U video poruci na svom X nalogu, predsjedavajući Delegacije EU u BiH, Johan Satler (Johann Sattler), kazao je da je odluka Evropskog savjeta "potvrda da je kompromis moguć i da su reforme nadohvat ruke".
Ipak, upozorio je da se "već sutra mora nastaviti sa radom".
Hrvatski premijer, Andrej Plenković, koji je prisustvovao sastanku na kojem je donesena odluka o odobrenju pregovora, čestitao je je Borjani Krišto na ostvarenom napretku.
Poručio je da će Hrvatska nastaviti "pomagati i štititi interese Hrvata kao konstitutivnog naroda".
Olaf Šolc (Scholz), njemački kancelar, čestitao je Bosni i Hercegovini, i poručio da "evropski mirovni projekat raste".
Predsjednica Evropskog parlamenta, Roberta Metsola, čestitala je na društvenoj mreži X narodu BiH i poručila da je "veća EU - jača EU".
Šefica slovenačke diplomatije Tanja Fajon, kazala je da je ovo veliki dan za BiH, te da je "ponosna na ljude u BiH koji zaslužuju bolji život u porodici EU".
Put BiH ka EU
Iako je BiH dobila zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora, oni ne mogu početi dok ne bude usvojen pregovarački okvir.
On će biti pripremljen kada zemlja ispunih svih 14 prioriteta koje je Evropska komisija predstavila 2019. godine.
Prioriteti su podijeljeni u četiri oblasti – demokratija i funkcionisanje institucija, vladavina prava, osnovna prava i reforma javne uprave.
BiH ima status kandidata za punopravno članstvo u Evropskoj uniji od decembra 2022. godine.
U decembru 2023. godine, lideri EU su izrazili spremnost da otvore pristupne pregovore sa BiH i pozvali Evropsku komisiju da u martu objavi izveštaj o stepenu ispunjavanja ključnih kriterijuma.
Od tada, vladajuća koalicija u BiH je dogovorila otvaranje pregovora sa Frontexom, graničnom službom EU, te usvojila izmjene Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.
Zakon o sudovima, što je takođe bio jedan od prioriteta, još nije usvojen.
