Cvijeće za Principa na godišnjicu atentata

Ove godine obilježava se stotinu godina od smrti Gavrila Principa. U Sarajevu je 28. juna obilježena i godišnjica atentata na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda. Pred spomen-kapelom Vidovdanskih heroja Gavrilu Principu i ostalim pripadnicima Mlade Bosne položeno je cvijeće i odata počast.

• Konopište: Put bez povratka Franca Ferdinanda

Politika na ovom mjestu nije bitna. Ono što je bitno, jesu historijske činjenice, rečeno je pred kapelom Vidovdanskih heroja u Sarajevu. Kao i godinama unazad, 28. juna Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“ iz Sarajeva, u saradnji sa Mitropolijom dabrobosanskom i ambasadom Republike Srbije u BiH obilježava godišnjicu od sarajevskog atentata koji je otvorio novo poglavlje u historiji svijeta. Ljudi čija su imena uklesana na tabli kapele, istinski su borci za slobodu, smatra Savo Vlaški, predsjednik Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” Sarajevo.

„Mi se svake godine okupljamo ovdje, da položimo cvijeće svim ljudima koji su dali svoje živote za slobodu zemlje i koji su se borili. To je i Gavrilo Princip na suđenju rekao – 'Ja sam čovjek koji se bori za slobodu naše zemlje i nije mi bitno kako će se zemlja zvati, samo da bude slobodna od okupatora'“, kaže.

U Sarajevu je 28. juna 1914. član organzacije Mlada Bosna Gavrilo Princip ubio austrougarskog prijestolonasljednika. Smrt nadvojvode Franca Ferdinanda izazvala je lanac događaja koji su doveli do Prvog svjetskog rata.

U atentatu je uz Gavrila Principa učestvovalo sedam pripadnika Mlade Bosne, uglavnom studenata i maloljetnika. Od posljedica ranjavanja 28. juna 1914. godine umrli su austrougarski prestolonasljednik Franc Ferdinand i njegova supruga Sofija. Ovaj događaj bio je povod za početak Prvog svjetskog rata. Iako je riječ o atentatu, moramo odati počast mladosti koja je za života propagirala ideju ljubavi, slobode i zajedništva, ističe Slobodan Šoja iz srpskog kulturnog društva “Prosvjeta”.

„Ona je bila univerzalna, ona je bila i evropska, zato što je počivala na svim najljepšim idealima koje su imali mladi ljudi u Evropi, a to je boriti se za dostojanstvo čovjeka, boriti se za prava onoga koji pati, boriti se za slobodu i za pravdu. Ako je to tragedija i ako je to nešto što je ružno, onda mi zaista živimo u pogrešnom vremenu“, smatra Šoja.

• Sarajevski atentat kao turistička atrakcija

Zamjenik ministrice za ljudska prava i izbjeglice BiH Predrag Jović kaže da bi kapela, koja će uskoro biti obnovljena, trebala biti mjesto susreta svih naroda u Bosni i Hercegovini:

„Ne samo Srbi nego i predstavnici drugih naroda. Nadamo se da će sledeće godine i gradonačelnik Sarajeva doći da oda počast ovim ljudima koji su ovde poginuli za neku ideju koja je bila slobodarska.“

Ipak, na ovom mjestu godinama se uglavnom okupljaju predstavnici samo jednog naroda, uz obezbjeđenje policije. Na Sarajevski atentat se 104 godine kasnije, gleda iz minimum dvije potpuno različite perspektive, a nerijetko biva i predmetom političkih diskusija o akterima i njihovoj ulozi u to doba.