U srijedu je u Skupštini Crne Gore vođena žučna rasprava o vladinom Prijedlogu zakona o volonterizmu za koji opozicija tvrdi da je u suprotnosti sa evropskim standardima i da ustvari guši volonterizam koji je u Crnoj Gori u povoju. Organizacije koje uključuju volontere u svoj rad su nedavno uputile predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću inicijativu za povlačenje Prijedloga zakona o volonterskom radu.
Igor Milošević iz Asocijacije za demokratski prosperite "Zid", koja je skupa sa šezdesetak drugih nevladinih organizacija tražila povlačenje Prijedloga zakona o volonterskom radu koje je pripremilo Ministarstvo rada i socijalnog staranja, kaže da taj dokument obiluje normama koje samo mogu dodatno sputati volonterizam u Crnoj Gori:
"Zakon prevashodno ne treba da reguliše, odnosno prenormira, kao što su u ovom slučaju radili u Ministarstvu rada, nego da afirmiše volonterski rad, a to je da podstakne, da ima modele, da ima aktivnosti koje se tiču promocije, finansiranja i mnogih drugih aktivnosti koje će podstaći građane da se na neki način u Crnoj Gori probude vrijednosti koje nijesu na nekom zavidnom nivou."
Brojne su norme iz tog dokumenta koje u "Zidu", u organizaciji koja okuplja veći broj volontera u Crnoj Gori, smatraju spornim. Jedna od njih je i ona koja zabranjuje volonterski rad osobama mlađim od 15 godina što je, tvrde u toj organizaciji, u direktnoj suprotnosti sa uobičajenom svjetskom praksom:
"Imate praktičan primjer. Ako imate ekološku organizaciju ne možete angažovati u oblasti svoje djelatnosti volontere. Što znači da je i ovih dana aktuelna peticija za potpisivanje i zaštitu rijeke Morače i ukoliko ste ekološka organizacija ne možete angažovati volontere da se uključe u ovu akciju potpisivanja i prikupljanja peticija jer je to u domenu vaše djelatnosti. Da biste volontirali morate da donesete potvrdu da ste radno sposobni, a to znači i zdravstveno uvjerenje, a to znači vjerovatno jedno 40, 50 eura da izdvojite. Zatim, morate da dođete kod organizatora pa da sa njim sklopite ugovor i pregovarate, a ako ste maloljetnik to znači da mora i roditelj da se usaglasi sa tim da donesete punomoćje, a kada sve to završite onda organizator rada mora da ode u osiguravajuću kuću da vas osigura, a vi biste mogli tek nakon svega toga da dođete i volontirate dva, tri sata u parku i da zasadite dva drveta zato što je to korist društva."
Nije sve u novcu
Dušan Slijepčević, koji već duže vrijeme volontira u "Zidu", takođe smatra da Prijedlog zakona takođe donosi brojne probleme, umjesto da ih otklanja:
"Volonterski rad je veoma važan za svako društvo jer dozvoljava mladim osobama da steknu potrebno znanje, da ga usavrše i da kasnije dobiju prilku za zapošljenje. Trenutna situacija u Crnoj Gori sa ovim novim zakonom o volonterskom radu koji će da bude izvođen u Skupštini će da onemogući volonterski rad. Procenat volontera u Crnoj Gori koji nam se javljaju je dosta mali zato što u našem društvu nije razvijena svijest o volonterskom radu i ljudi nijesu informisani o mogućnostima koje će taj volonterski rad njima da pruži u nekom kasnijem poslu koji će da obavljaju ili prilikom traženja drugog posla."
Utisak da država ne favorizuje volonterizam dijeli i Mirjana Gajević, volonter iz Akcije za ljudska prava:
"Sve što nije u našem društvu plaćeno se ne vrednuje, čak ni ljudi, za ovo vrlo kratko vrijeme imamo iskustvo, koji su u tom poslu, mislim na volontere, do kraja ne uviđaju svu vrijednost na osnovu onoga što oni rade i kako zaista doprinose unapređenju nekih vrijednosti. To vidim kroz kontakte sa ljudima i sa kolegama iz drugih nevladinih organizacija, to vidim i sa ljudima koji nam se obraćaju. Na žalost, to je tako, ali ne mislim da je na pravi način prepoznata vrijednost volonterskog rada u našem društvu."
Mirjana Gajević, međutim, na temelju svog iskustva, poručuje da nije sve u novcu:
"Veliko je zadovoljstvo kada vidite da ste uradili neki posao, da ste doprinijeli nekim promjenama, kada vidite da možete lično da utičete da neke stvari u društvu budu bolje, je zaista nezamjenjljiv osjećaj. Prosto, takav je posao Akcije da joj se u svom radu obraćaju ljudi za raznorazne vrste pomoći. I ako nekada uspijete da makar nekako pomognete tim ljudima ili im makar date neka uputstva, neke preporuke kroz to da ih saslušate, mislim da je to zaista jedna prava satisfakcija."
Igor Milošević iz Asocijacije za demokratski prosperite "Zid", koja je skupa sa šezdesetak drugih nevladinih organizacija tražila povlačenje Prijedloga zakona o volonterskom radu koje je pripremilo Ministarstvo rada i socijalnog staranja, kaže da taj dokument obiluje normama koje samo mogu dodatno sputati volonterizam u Crnoj Gori:
"Zakon prevashodno ne treba da reguliše, odnosno prenormira, kao što su u ovom slučaju radili u Ministarstvu rada, nego da afirmiše volonterski rad, a to je da podstakne, da ima modele, da ima aktivnosti koje se tiču promocije, finansiranja i mnogih drugih aktivnosti koje će podstaći građane da se na neki način u Crnoj Gori probude vrijednosti koje nijesu na nekom zavidnom nivou."
Brojne su norme iz tog dokumenta koje u "Zidu", u organizaciji koja okuplja veći broj volontera u Crnoj Gori, smatraju spornim. Jedna od njih je i ona koja zabranjuje volonterski rad osobama mlađim od 15 godina što je, tvrde u toj organizaciji, u direktnoj suprotnosti sa uobičajenom svjetskom praksom:
Nije sve u novcu
Dušan Slijepčević, koji već duže vrijeme volontira u "Zidu", takođe smatra da Prijedlog zakona takođe donosi brojne probleme, umjesto da ih otklanja:
"Volonterski rad je veoma važan za svako društvo jer dozvoljava mladim osobama da steknu potrebno znanje, da ga usavrše i da kasnije dobiju prilku za zapošljenje. Trenutna situacija u Crnoj Gori sa ovim novim zakonom o volonterskom radu koji će da bude izvođen u Skupštini će da onemogući volonterski rad. Procenat volontera u Crnoj Gori koji nam se javljaju je dosta mali zato što u našem društvu nije razvijena svijest o volonterskom radu i ljudi nijesu informisani o mogućnostima koje će taj volonterski rad njima da pruži u nekom kasnijem poslu koji će da obavljaju ili prilikom traženja drugog posla."
Utisak da država ne favorizuje volonterizam dijeli i Mirjana Gajević, volonter iz Akcije za ljudska prava:
"Sve što nije u našem društvu plaćeno se ne vrednuje, čak ni ljudi, za ovo vrlo kratko vrijeme imamo iskustvo, koji su u tom poslu, mislim na volontere, do kraja ne uviđaju svu vrijednost na osnovu onoga što oni rade i kako zaista doprinose unapređenju nekih vrijednosti. To vidim kroz kontakte sa ljudima i sa kolegama iz drugih nevladinih organizacija, to vidim i sa ljudima koji nam se obraćaju. Na žalost, to je tako, ali ne mislim da je na pravi način prepoznata vrijednost volonterskog rada u našem društvu."
Mirjana Gajević, međutim, na temelju svog iskustva, poručuje da nije sve u novcu:
"Veliko je zadovoljstvo kada vidite da ste uradili neki posao, da ste doprinijeli nekim promjenama, kada vidite da možete lično da utičete da neke stvari u društvu budu bolje, je zaista nezamjenjljiv osjećaj. Prosto, takav je posao Akcije da joj se u svom radu obraćaju ljudi za raznorazne vrste pomoći. I ako nekada uspijete da makar nekako pomognete tim ljudima ili im makar date neka uputstva, neke preporuke kroz to da ih saslušate, mislim da je to zaista jedna prava satisfakcija."
