Dio crnogorske javnosti oštro je napao nova rješenja u vladinom Prijedlogu zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost koja, kako smatraju u opoziciji i dijelu NVO sektora, tajnoj policiji daju prevelika ovlašćenja, grubo zadiru u ljudska prava građana i otvaraju mogućnost za brojne zloupotrebe. Davanje tako širokih ovlašćenja službenicima ANB pokušaće da spriječe amandmanima na vladin prijedlog.
MANS, Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje i Institut Alternativa traže od crnogorskih poslanika da amandamnima na vladin Prijedlog zakona o ANB spriječe da njeni službenici ubuduće bez prethodne dozvole suda i mogućnosti kontrole, pristupaju registrima i podacima o svim pravnim licima u Crnoj Gori, preduzećima i ustanovama, bankama, kao i NVO, i da bez prethodnog sudskog odobrenja prate i osmatraju crnogorske građane.
Ukoliko prođe vladin prijedlog, službenici tajne policije će, između ostalog moći da bez kontrole i odluke suda pristupaju podacima građana koji se tiču njihovog života, uključujući zdravstveno i materijalno stanje i ostale bitne informacije.
Tako široka ovlašćenja otvoriće prostor za brojne zloupotrebe protiv građana i pravnih lica, kaže za RSE izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović:
„Nema niti jednog jedinog razloga da se jednoj takvoj instituciji u kojoj se i dalje nalaze ljudi i to na vrlo visokim pozicijama koji su u vezi sa pojedincima iz organizovanog kriminala, omogući da dobijaju ovlašćenja kakva mogu da budu drastično zloupotrijebljena i da to ne može da bude utvrđeno nikakvom kontrolom. Dakle, ukida se sudska kontrola a o tome ne bi postojao bilo kakav pisani trag te u tom smislu ne bi bila moguća ni parlamentarna kontrola niti bilo koja interna kontrola. Prosto, ukoliko se službenicima omogući da samo pokazivanjem svoje identifikacione kartice koja potvrđuje da rade u ANB, pristupe svim podacima svih građana u Crnoj Gori, to će nesumnjivo biti zloupotrijebljeno“, smatra Ćalović.
Iz MANS-a navode da su nova rješenja protiv Ustava Crne Gore i svih međunarodnih konvencija koje se tiču ljudskih prava, a koje je Crna Gora do sada ratifikovala.
No, potpredsjednik Vlade Duško Marković je tokom skupštinske rasprave u utorak ovako branio rješenja koja predlaže Vlada i ovlašćenja koja će dobiti službenici tajne policije:
„Oni niti mogu da legitimišu, niti da privode, hapse, niti da upadaju u stanove. Oni postupaju u skladu sa članom 6. ovog zakona. Nema novih ovlašćenja.“
Iskustva Srbije i BiH
Kakva je situacija u toj oblasti u regionu i koliko su u Srbiji i BiH bezbjednosni službenici ovlašćeni i na koji način da prikupljaju podatke o pravnim licima i građanima
Bivši zamjenik načelnika službe DB Srbije Zoran Mijatović za naš program kaže da se u postupanju te službe jako vodi računa o procedurama za zaštitu ljudskih prava građana:
„Može biti da ima nekakvih ekscesa, ali osnovna prava građana su zaštićena i teško da se bilo koja radnja koja ugrožava ta prava može preduzeti bez odluke i dozvole tužilaštva“, navodi Mijatović.
Pravo na privatnost podataka kao i druga ljudska prava građana Srbije zaštićena su i kroz institute Povjerenika za zaštitu informacija i Zaštitnika ljudskih prava građana ali se tu spisak onih koji kontrolišu rad DB ne završava, dodaje Mijatović i pojašnjava:
„Kada je u pitanju kontrola tajne službe imamo i ljude iz NVO sektora koji kontrolišu zakonitost rada DB i to je dobro. Pored skupštinske kontrole dobro je što te službe i njihovo postupanje po osnovu zakona kontrolišu i druge institucije u državi.“
Funkcioner tajne policije u bivšoj Jugoslaviji i kasnije u BiH Enver Mujezinović kaže da SIPA u BiH ne može da pristupa podacima koji zadiru u ljudska prava građana ili u podatke preduzeća bez prethodnog odobrenja nadležnog državnog organa:
„Ja sada ne radim u agencijama za provođenje zakona u BiH, ali koliko mi je poznato pristup takvim podacima nije moguć bez saglasnosti pravosudnog organa ili nekog drugog nadležnog suda“, komentariše Mujezinović.
