BiH: Pretresi i hapšenja zbog organiziranog kriminala

Po nalogu državnog Tužilaštva, policijske agencije u BiH provode najopsežniju poslijeratnu akciju protiv organiziranog kriminala. U akcijama kodnih naziva Lutka i Imperijal pretreseno je više od 50 lokacija na području Bosne i Hercegovine i uhapšeno 25 osoba.

Radi se o istrazi usmjerenoj na rasvjetljavanje najmanje šest neriješenih ubistava i pokušaja ubojstava u RS i FBiH, nekoliko pljački banaka i transporta novca u višemilionskim iznosima, te čitavom nizu teških krivičnih djela organiziranog kriminala.

U najsloženijoj policijskoj akciji u postdejtonkoj Bosni i Hercegovini, kodnog naziva Lutka, uhapšeno je više od 30 osoba, među kojima je i bivši šef Odjela za droge Državne agencije za istrage i zaštitu BiH, Bojan Cvijan, dok jedan od najvećih narko-bosova u regiji, Naser Keljmendi, koji je trebao biti uhapšen, prema operativnim saznanjima više nije na području BiH.

Policijska akcija u kojoj su sudjelovale gotove sve policijske agencije u Bosni i Hercegovini usmjerena je protiv tri organizirane grupe koje su, uz ostalo, sudjelovale u najmanje šest neriješenih ubistava i pokušaja ubistava, nekoliko pljački banaka i transporta novca u višemilionskim iznosima, odnosno u čitavom nizu teških krivičnih djela organizovanog kriminala.

Kako je novinarima potvrdio Goran Zubac, direktor Državne agencije za istrage i zaštitu, današnja akcija, uz ostalo, rezultat je i višemjesečne istrage o ubistvu Ramiza Delalića Ćele.

„Tačnije, došli smo do materijalnih dokaza u vezi s ovim krivičnim djelima organizovanog kriminala, neovlaštenog prometa opojnih droga, pranja novca, odavanja službene tajne, zloupotrebe službenog položaja i ovlaštenja, izrađivanje i nabavljanje oružja i sredstava namijenjenih za izvršenje krivičnih djela, zelenaštvo, izazivanje opasnosti“, kazao je on.

Iako su mediji godinama špekulirali da iza navednih krivičnih djela stoji Naser Keljmendi, u SIPA-i u srijedu nisu željeli komentirati ovo pitanje. Na njega je neizravno odgovorio ministar sigurnosti BiH, Sadik Ahmetović, upitan da prokomentira združenu akciju policijskih snaga.

„Pohapšeni su skoro svi koji se nalaze u Bosni i Hercegovini i koji imaju veze s ovim krivičnim djelima.“

Na pitanje da li je među uhapšenima ili među osumnjičenima i Keljmendi, Ahmetović je
odgovorio:

„Ja imam informaciju da je van Bosne i Hercegovine. Danas ću imati susret s ministrom policije Crne Gore.“

No, ubrzo nakon izjave bh. ministra sigurnosti, reagirali su iz Uprave policije Crne Gore.
Direktor Uprave Božidar Vuksanović u izjavi za RSE kaže da nema informaciju da se Keljmendi nalazi u Crnoj Gori.

„Ne, nemam te informacije u ovom trenutku, ali svakako, po linijama rada nadležne službe odnosno nadležni sektori policije vode računa, i preventivno i svakako drugačije, kada je u pitanju sve ono što može biti od interesa za policijsko djelovanje“, rekao je Vuksanović.

Nasera Keljmendija je predsjednik SAD Barak Obama označio kao jednog od najvećih narko-bosova u svijetu, a nakon toga američka Savezna centralna banka poslala je putem Interpola zahtjev za blokiranje njegove imovine u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

Jedan od objekata u kojima se izvršio pretres u Sarajevu je Casa Grande na Ilidži, hotel čiji je vlasnik upravo Keljmendi.

Kriminalci u regiji dobro umreženi

Paralelno sa akcijom Lutka, Centar javne bezbjednosti Istočno Sarajevo je pod nadzorom Okružnog tužilaštva Istočno Sarajevo započeo i akciju kodnog naziva Imperijal, u kojoj je takođe uhapšeno više osoba.

Kako je potvrdio Gojko Vasić, direktor MUP-a Republike Srpske, novac korišten za krivično djelo zelenaštva, kojeg su počinile osobe lišene slobode u akciji Imperijal, potiče od krivičnih djela koja su izvršena u akciji Lutka.

Inače dio osoba obuhvaćenih akcijama Lutka i Imperijal već se nalazi u zatvorima, potvrdio je Vasić.

„Očekujemo da ćemo rasvijetliti određena krivična djela koja duži period stoje neriješena, na području Sarajeva i Istočnog Sarajeva, koja su uznemiravala građane“, izjavio je.

Kako su prenijeli bh mediji, uhapšeni se, uz ostalo, dovode u vezi i sa drugim krivičnim djelima, kao i sa Darkom Elezom, kojem je Apelacijski sud u Beogradu prošle godine potvrdio presudu kojom je osuđen na devet godina zatvora. U presudi se navodi da je Elez organizator kriminalne grupe koja je 2009. na teritoriji Srbije i Bosne i Hercegovine trgovala drogom, vršila iznude i činila druga krivična djela.

Akciju u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu nazvali su historijskom ili, kako je poručio direktor SIPA-e Goran Zubac:

„Ovo je početak kraja organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini.“

No, iako smatra kako je riječ o značajnoj akciji, posebno u kontekstu regionalne suradnje, Mirsad Abazović, doktor sociologije, predavač Nacionalne sigurnosti na Fakultetu kriminalističkih nauka u Sarajevu, upozorava kako su kriminalne grupe i dalje mnogo ispred policije.

„Ključno je da su države – u ovom slučaju mislim prvenstveno na region – još uvijek prilično razmrežene u međusobnoj saradnji, a kriminalci u regiji su izuzetno umreženi“, ocjenjuje Abazović.

Abazović poručuje i kako se ne može govoriti o organizovanom kriminalu ukoliko kriminalne grupe nisu funkcionalno povezane sa pojedincima u organima vlasti, što ovdje - ukoliko izuzmemo nekadašnjeg pripadanika SIPA-e - ipak nije slučaj.

„Kako je moguće, na primjer, da pojednostavim, da deset, petnaest, pedeset ukradenih
automobila iz Bosne i Hercegovine završi u Latviji? Znači, prolazi preko pet-šest granica. Ako se zadržimo samo na hapšenju 'zvučnih' imena, pa da ih je ne znam koliko, ako se radikalno ne penetriramo u cijeli lanac odnosa i suodnosa – ko sve podržava, ko krije, ko onemogućava istrage, ko dojavljuje istrage i td. – onda, bojim se, da ćemo ostati samo na grebanju onoga što zovemo borba protiv kriminala, ali nećemo biti u poziciji da kažemo da se borimo protiv organiziranog kriminala“, rekao je on.