Slobodu i rodnu ravnopravnost žene u Crnoj Gori najbolje oslikava porazna statistika o njenoj ekonomskoj zavisnosti, iako postoje zakoni koji joj garantuju posjedovanje imovine. Zbog tradicionalnih shvatanja, međutim, žene se još uvijek odriču porodičnog nasljeđa (najčešće u korist brata) i odobravaju cjelokupno prepisivanje bračne imovine samo na supruga. Stoga i one koje bi željele pokrenuti biznis najčešće nemaju dovoljno početnog kapitala. Kako o ovoj temi razmišljaju mladi, zabilježili smo tokom debatnog takmičenja srednjih škola primorske regije koje se održalo u Budvi na temu “Važno je/Nije važno za ljudski i ekonomski capital Crne Gore da žene budu upisane kao vlasnice dobara”.
O tome koliko Crna Gora zanemaruje ljudske i ekonomske potencijale polovine svog stanovništva govore podaci da manje od dva posto žena posjeduje imovinu, manje od 10 posto ima sopstveni biznis, a u državnom Parlamentu ih je svega oko 15 posto. Iako zakoni u Crnoj Gori omogućavaju da žene nasljeđuju imovinu i pokreću biznise, manje od dva posto žena posjeduje vlasništvo nad imovinom. Da li je za ekonomski i ljudski kapital Crne Gore važno da žene budu uknjižene kao vlasnice imovine, tema je debate čiji je potvrdan stav branila u finalu debatnog takmičenja ekipa Budve, dok im je oponent bio tim Kotora.
Članica afirmativnog tima: “Istraživanja pokazuju da značajan broj građana smatra da ženama nije mjesto u javnom, političkom i ekonomskom životu države, već u kući. Na taj način ne iskorištavamo polovinu svog ljudskog resursa.”
Član oponentskog tima: “Ženama je sve omogućeno, ništa nisu uskraćene kao što vi tvrdite. Žene imaju pravo na izbor i nije presudno za ekonomski i ljudski capital države da žene budu vlasnice dobara.”
Članica oponentskog tima: “Opozicija smatra da je status quo najbolje rješenje. Jer, postojećim zakonskim okvirima ženama nije zabranjena uknjižba. Član 45. crnogorskog Ustava jamči ženama pravo svojine, dok član 46. jamči pravo nasljeđivanja. Znači, žena u Crnoj Gori apsolutno ima ista prava na uknjižbu i nasljeđivanje kao i muškarac.”
Članica afirmativnog tima: “Ukoliko žena, koja je priklonjena patrijarhalnom modelu življenja i koja smatra da je u redu da sva imovina koju je stekla sa suprugom bude vlasnički upisana samo na njega, takav model ponašanja će usvojiti i njena đeca, naročito ženska. Bez obtira na pisane zakone koji to uređuju, tako nastavljamo niz partijarhalnod društva.”
Član oponentskog tima: “Izlazimo iz tih okova tradicije, tog patrijarhalnog društva jer žena ima ista prava kao muškarac. Žene su jednako ekonomski zavisne koliko i muškarci jer imaju ista prava.”
Iako sva istraživanja ukazuju da je jedan od osnovnih preduslova samostalne i društveno ravnopravne žene posjedovanje imovine, pobjedu u debati je odnio opozicioni tim iz Kotora jer su bolje razložili i zastupali svoje stavove. Člana pobjedničkog tima Miloša Jaukovića pitamo da li je teško braniti stav sa kojim se lično ne slaže. „Jeste teško, ali je čar debate u tome što razvija kritičko mišljenje. Izborite se sam sa sobom, i zato preporučujem svima da se oprobaju u debatama, imaće mnogo benefita.“
Kotorsko- budvanska debata je podsjetila i na poražavajuće brojke o manjim zaradama žena u odnosu na muškarce, u privatnom sektoru i za četvrtinu, te na još uvijek preovlađujuću tradiciju da porodičnu imovinu najčešće nasljeđuju muški potomci, dok se žene odriču svog dijela. Takođe, žene u brakorazvodnim parnicama teško dokazuju svoja ulaganja u imovinu, što je jedna od najbitnijih razloga za ostajanje u nefunkcionalnim brakovima. Članicu tima iz Srednje škole Kotora Kseniju Ivanovič pitamo kako percipira današnji status žene u crnogorskom društvu.
„Smatram da se pozicija žene poboljšava. Jasno je da živimo u tradicionalnom društvu, ali stvari su mnogo bolje čim se organizuju ovakve debate na kojima raspravljamo o društvenim pitanjima.“
Promjene društvenog statusa žene u crnogorskom društvu se dešavaju presporo i parcijalno, a krivicu za to dijele i žene, kaže liderka pobjedničkog tima Isidora Popović. „U našem društvu se na ovu temu puno govori, a malo se radi. Treba edukovati društvo o položaju i pravima žena. Istina je da se položaj žena mnogo poboljšao, ali je to još uvijek nedovoljno za standarde demokratskog društva. Još jedan problem je što danas imamo dosta kvazi-feministkinja, koje pokušavaju da se izbore za svoja prava na osnovu diskriminacije muškaraca. Ipak, položaj žena je mnogo bolji nego ranije i mislim da će se taj trend nastaviti.“
U debatnom takmičenju su kao učesnici i posmatrači učestvovali srednjoškolci iz Ulcinja, Budve, Kotora, Tivta i Herceg Novog.
