Ne postoji država u svijetu u kojoj državni politički vrh komunicira, najčešće, putem saopštenja ili medija kako je to slučaj u Bosni i Hercegovini. Gotovo je nezamislivo u demokratskim zemljama da se, primjerice, predsjednik države obraća premijeru na taj način, što je dvadesetogodišnja praksa kada je riječ o bh. Predsjedništvu.
To ilustruju posljednji istupi dvojice njegovih članova - Željka Komšića i Nebojše Radmanovića. Jedan je reagovao na istup drugog na konferenciji za novinare. Tom prilikom Radmanović je Komšiću poručio:
„Pozivam ga da opozove svoj poziv na oružje. To je jedini način da ljudi u BiH shvate da on nije ozbiljno mislio da poziva građane na oružje.“
Komšić je Radmanoviću uzvratio saopštenjem u kojem se, između ostalog, navodi:
“Nadam se da su konačno političari iz SNSD-a shvatili težinu priča o otcjepljenju i samostalnosti, te eventualne posljedice. Nema i neće biti niti nasilnog niti ’mirnog’ otcjepljenja RS-a. Ja sam samo rekao naglas ono što svi znaju i čega se svi plaše u ovoj zemlji.”
Ovakvi istupi državnog vrha, bosanskohercegovačke analitičare ne iznenađuju. Tim prije, kako navode, što su oni odraz postojećeg političkog stanja u državi i stranačkih interesa koji se lome preko kolektivnog šefa države.
“Ja znam da privatne relacije između trojice članova Predsjedništva su relacije koje su u ljudskom smislu korektne, čak i više od toga, ali ako i to nije dovoljno i ako jedan od članova Predsjedništva i pored toga iziđe pred javnost i održi svojevrsnu lekciju, to samo onda govori u prilog tezi da nije nastupao samostalno i da je kao član Predsjedništva dobio zadatak koji je morao odraditi“, komentariše Slavo Kukić, profesor na mostarskom Sveučilištu.
„To je poruka vani pošto Predsjedništvo predstavlja državu izvan BiH, i mogu se donositi različiti zaključci o kakvoj se državi radi, o kakvim međusobnim odnosima. To nije dobro ni za strane investitore jer mora postojati jedna ozbiljnost u komunikaciji“, ocjenjuje Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije.
Milion i po za tri kancelarije
No, koliko mogu van BiH biti iznenađeni porukama koje ovdašnje Predsjedništvo šalje? Ovo pitanje se nameće s obzirom da je poznata činjenica kako je izbor kolektivnog šefa države omogućio postojeći Ustav, prema kojem, kako navodi Lamija Tanović, profesorica na sarajevskom Prirodno-matematičkom fakultetu, umjesto jednog, kao svugdje u svijetu, postoje trojica predsjednika:
Lamija Tanović
„Mislim kada bi ga implementirali u bilo kojoj državi, sa političkim kulturama druge vrste, da bi se neke slične stvari događale i tamo“, kaže Lamija Tanović.
„Pošto ova situacija odslikava podjele kakve jesu u BiH, te nepremostive prepreke da se nešto ozbiljnije radi, trebalo bi da se biraju predsjednici koji će biti stručni, odgovorni ljudi, koji neće biti članovi partija, i da se samo takvi nepartijski ljudi kandiduju na izborima, ljudi koji iza sebe imaju ozbiljne karijere i nemaju nikakvih retrogradnih nastupa i tome slično“, mišljenja je profesor na banjalučkom Filozofskom fakultetu Ivan Šijaković.
Od završetka rata do danas, kroz instituciju Predsjedništva BiH prošlo je 14 članova, od kojih neki tri puta, poput Željka Komšića i Nebojše Radmanovića, a najveći broj njih dva puta, kao što su Haris Silajdžić, Alija Izetbegović ili Sulejman Tihić.
No, jedino Predsjedništvo BiH, koje je bilo skoro pa jedinstveno u svim odlukama, bilo je ono kojeg su činili Beriz Belkić, Jozo Križanović i Živko Radišić. Iako su sva trojica bili predstavnici stranaka koje su ih predložile za tu funkciju, niti jednom tokom rada ili u javnosti se nije dalo naslutiti da ne misle kao jedan. Živko Radišić o tom vremenu za naš radio kaže:
„Mi smo shvatili da ne počinje svijet sa nama, niti završava sa nama. Radili smo ono što je u datim okolnostima, datom vremenu bilo sasvim realno. Bilo je dosta pitanja gdje se sigurno ne bismo složili, ali ni tada nije bilo nikakvih ispada, nesporazuma te vrste da bi ostavljali trag na ukupno stanje i odnose u BiH.“
Članovi bh. Predsjedništva se biraju na četiri godine - Bošnjak i Hrvat iz Federacije BiH, a Srbin iz Republike Srpske. Upravo ovakav način izbora je i kamen spoticanja da se provede presuda u slučaju Sejdić-Finci.
Istovremeno, osim što ih građani znaju po istupima i svađama, najveći broj njih ostaje upamćen po rastrošnosti. Sva trojica imaju po šest, odnosno sedam savjetnika, na raspolaganju su im automobili, vozači i svo drugo osoblje. Samo u prošloj godini, prema rezultatima revizije, ukupni rashodi Predsjedništva BiH iznosili su 3,9 miliona eura, od čega su kancelarije trojice članova potrošile oko milion i po eura.
