Predsjedništvo BiH, kao nosilac spoljno-političke aktivnosti zemlje, nije se izjasnilo o situaciji u Ukrajini. Za sada se oglasio samo ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija, i to saopštenjem u kojem je pozvao na hitan dijalog svih međunarodnih faktora kako bi se spriječila eskalacija sukoba.
Ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija, povodom situacije u Ukrajini u saopštenju je, između ostalog, naveo:
“Suverena Ukrajina i njeni narodi imaju pravo da svoju budućnost definiraju samostalno, mirno i u demokratskom dijalogu, koji garantira stabilnost, a međunarodna zajednica ima dužnost i obavezu da to podrži.”
Predsjedništvo BiH, koje je nadležno za spoljnu politiku zemlje, još se nije oglasilo. S obzirom da tri člana kolektivnog šefa države teško postižu jedinstven stav, njihovo prešutno prelaženje preko problema za sada bi moglo biti i najbolje rješenje.
„Bili smo često u prilici da čujemo dijametralno suprotna mišljenja iz Predsjedništva BiH o situacijama i o pojavama, u domaćoj i u spoljnoj politici. S obzirom da se sada radi o Rusiji, o zemlji koja ima interese u BiH, a posebno u jednom njenom dijelu, bolje je to - kao i neka druga pitanja - ne otvarati. Tim prije što efekat i uticaj jedne male zemlje kao što je BiH na međunarodnom planu nije presudan na međunarodnom planu. Tako da je možda bolje da ova šutnja bude odgovor, kako se ne bi uzburkale interne rasprave u BiH“, pojašnjava Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva.
Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose iz Banje Luke kaže:
„Bilo bi dobro da Predsjedništvo reaguje na situaciju na relativno bliskom prostoru ne samo geografski nego bliskom politički, ako ništa drugo, po činjenici da prolazimo iste faze u tranziciji. Ne samo da Ukrajina može da bude na određen način slična nekadašnoj situaciji u BiH nego i obrnuto – jer vidimo šta se dešavalo ovih dana u BiH upravo u vrijeme kada su počinjali i protesti u Ukrajini. Da li će se Predsjedništvo oglasiti, u ovom trenutku je nemoguće reći, ali je činjenica da je to jedno upozorenje da se spoljna politika u BiH uredi zaista na jedan konsekventan način, tako da i druge države mogu da odrede svoje ponašanje prema BiH.“
Građani BiH uglavnom ne napuštaju Ukrajinu
BiH u Ukrajini nema diplomatsko-konzularno predstavništvo, te se njeni državljani mogu obratiti ambasadama Hrvatske i Srbije za pomoć i zaštitu. To isto pruža i Amabasada BiH u Mađarskoj, koja nerezidentno pokriva Ukrajinu. Ambasador Željko Janjetović kaže da postoje podaci za 30 bh. građana koji žive u Ukrajini, što ne mora biti konačna cifra:
„Mi smo u kontaku sa većinom od njih i uglavnom iskazuju raspoloženje da se ti sukobi neće proširiti, da oni nemaju namjeru da napuste Ukrajinu i da će sve biti u redu.“
Za sada su samo dva studenta Duhovne akademije u Kijevu zatražila pomoć i napustila ovaj grad, odnosno bezbjedno su stigla svojim kućama u Zvorniku i Bijeljini, kaže Janjetović:
„Nakon intervencije Ambasade Republike Srbije u Kijevu, avionom su prebačeni u Budimpeštu, gdje smo ih mi prihvatili i automobilom Ambasade BiH ih prebacili njihovim kućama. Ja bih rekao, što se tiče našeg konzularnog dijela, da držimo pod kontrolom situaciju.“
Istovremeno, ukrajinsku zajednica u BiH budno prati situaciju u zemlji svojih predaka. Andrija Svatok iz Prnjavora kaže:
„Čitava ta situacija liči na nešto već viđeno i na ovim našim prostorima - nažalost, tužno. Naša je želja da oni nađu način da međusobno razgovaraju i da se dogovore kako bi se izbjegla dalja krvoprolića.“
Građani u Banjoj Luci i Sarajevu komentarišu krizu u Ukrajini.
„Ide se ka tome da Rusi, koji su u Ukrajni jedan veliki broj građana, postanu drugorazredni“, kazao nam je Banjalučanin Dane Čanković, a njegov sugrađanin Ozren Janić dodaje: „Podržavam Rusiju prvenstveno zato što je Krim ruska teritorija i tamo živi većina ruskog stanovništva. A druga stvar zato što je to pravoslavna zemlja.“
Nađa Mehinović iz Sarajeva poručuje: „Trebaju pustiti da se dogovore narodi unutra. Neka se ne miješaju strani faktori, kao što su se kod nas umiješali.“
Dok Narcisa Omerović, takođe Sarajka, zaključuje: „Ne podržavam miješanje Rusije u unutrašnje stvari Ukrajine, bez obzira na činjenicu da tu živi 60 posto Rusa, jer ta ista Rusija i njena vlada kad je bilo pitanje odvajanja Kosova od Republike Srbije su bili protiv.“
Ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija, povodom situacije u Ukrajini u saopštenju je, između ostalog, naveo:
“Suverena Ukrajina i njeni narodi imaju pravo da svoju budućnost definiraju samostalno, mirno i u demokratskom dijalogu, koji garantira stabilnost, a međunarodna zajednica ima dužnost i obavezu da to podrži.”
Predsjedništvo BiH, koje je nadležno za spoljnu politiku zemlje, još se nije oglasilo. S obzirom da tri člana kolektivnog šefa države teško postižu jedinstven stav, njihovo prešutno prelaženje preko problema za sada bi moglo biti i najbolje rješenje.
„Bili smo često u prilici da čujemo dijametralno suprotna mišljenja iz Predsjedništva BiH o situacijama i o pojavama, u domaćoj i u spoljnoj politici. S obzirom da se sada radi o Rusiji, o zemlji koja ima interese u BiH, a posebno u jednom njenom dijelu, bolje je to - kao i neka druga pitanja - ne otvarati. Tim prije što efekat i uticaj jedne male zemlje kao što je BiH na međunarodnom planu nije presudan na međunarodnom planu. Tako da je možda bolje da ova šutnja bude odgovor, kako se ne bi uzburkale interne rasprave u BiH“, pojašnjava Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva.
Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose iz Banje Luke kaže:
„Bilo bi dobro da Predsjedništvo reaguje na situaciju na relativno bliskom prostoru ne samo geografski nego bliskom politički, ako ništa drugo, po činjenici da prolazimo iste faze u tranziciji. Ne samo da Ukrajina može da bude na određen način slična nekadašnoj situaciji u BiH nego i obrnuto – jer vidimo šta se dešavalo ovih dana u BiH upravo u vrijeme kada su počinjali i protesti u Ukrajini. Da li će se Predsjedništvo oglasiti, u ovom trenutku je nemoguće reći, ali je činjenica da je to jedno upozorenje da se spoljna politika u BiH uredi zaista na jedan konsekventan način, tako da i druge države mogu da odrede svoje ponašanje prema BiH.“
Građani BiH uglavnom ne napuštaju Ukrajinu
BiH u Ukrajini nema diplomatsko-konzularno predstavništvo, te se njeni državljani mogu obratiti ambasadama Hrvatske i Srbije za pomoć i zaštitu. To isto pruža i Amabasada BiH u Mađarskoj, koja nerezidentno pokriva Ukrajinu. Ambasador Željko Janjetović kaže da postoje podaci za 30 bh. građana koji žive u Ukrajini, što ne mora biti konačna cifra:
„Mi smo u kontaku sa većinom od njih i uglavnom iskazuju raspoloženje da se ti sukobi neće proširiti, da oni nemaju namjeru da napuste Ukrajinu i da će sve biti u redu.“
Za sada su samo dva studenta Duhovne akademije u Kijevu zatražila pomoć i napustila ovaj grad, odnosno bezbjedno su stigla svojim kućama u Zvorniku i Bijeljini, kaže Janjetović:
„Nakon intervencije Ambasade Republike Srbije u Kijevu, avionom su prebačeni u Budimpeštu, gdje smo ih mi prihvatili i automobilom Ambasade BiH ih prebacili njihovim kućama. Ja bih rekao, što se tiče našeg konzularnog dijela, da držimo pod kontrolom situaciju.“
Istovremeno, ukrajinsku zajednica u BiH budno prati situaciju u zemlji svojih predaka. Andrija Svatok iz Prnjavora kaže:
„Čitava ta situacija liči na nešto već viđeno i na ovim našim prostorima - nažalost, tužno. Naša je želja da oni nađu način da međusobno razgovaraju i da se dogovore kako bi se izbjegla dalja krvoprolića.“
Građani u Banjoj Luci i Sarajevu komentarišu krizu u Ukrajini.
„Ide se ka tome da Rusi, koji su u Ukrajni jedan veliki broj građana, postanu drugorazredni“, kazao nam je Banjalučanin Dane Čanković, a njegov sugrađanin Ozren Janić dodaje: „Podržavam Rusiju prvenstveno zato što je Krim ruska teritorija i tamo živi većina ruskog stanovništva. A druga stvar zato što je to pravoslavna zemlja.“
Nađa Mehinović iz Sarajeva poručuje: „Trebaju pustiti da se dogovore narodi unutra. Neka se ne miješaju strani faktori, kao što su se kod nas umiješali.“
Dok Narcisa Omerović, takođe Sarajka, zaključuje: „Ne podržavam miješanje Rusije u unutrašnje stvari Ukrajine, bez obzira na činjenicu da tu živi 60 posto Rusa, jer ta ista Rusija i njena vlada kad je bilo pitanje odvajanja Kosova od Republike Srbije su bili protiv.“
