Situacija u Ukrajini i esklacija tenzija na Krimu, u regionu se baš kao i u ostatku svijeta prati veoma pažljivo i detaljno, naročito u medijima. Sa druge strane, državni zvaničnici uglavnom se ne oglašavaju.Mnogi od njih imaju imaju interese prema ruksim investitorima bliskim Kremlju koji im ne dozvoljavaju iznošenje stavova. Ponegdje su se okupili ili pak pokušali okupiti pripadnici ekstremnih srpskih organizacija da izraze podršku Putinu i Rusiji.
Kako je po svim procjenama riječ o najvažnijem događaju na evropskskom tlu još od rata u Bosni, a neki idu dotle i kažu najveća kriza od upada Sovjetskih trupa u Čehoslovačku 1968., tematski smo se osvrnuli na to kako države Balkana, anlitičari ali i građani gledaju na eskalaciju tenzija na relaciji Ukrajina –Rusija, a posredno i Zapad-Rusija.
Vlada Srbije je u ostavci, izborna kampanja pred vanredne parlementarne izbore 16. marta u punom je jeku, pa su najviši funkcioneri odlazeće vlasti krizu u Ukrajini na predizbornim skupovima tek dodirnuli. Nisu, međutim, izostali izrazi podrške Rusiji koje su upriličile desničarske organizacije, piše Branka Trivić u tekstu "Oprečni stavovi u Srbiji o krizi u Ukrajini".
Predsjedništvo BiH, koje je nadležno za spoljnu politiku zemlje, još se nije oglasilo u vezi situacije u Ukrajini. S obzirom da tri člana kolektivnog šefa države teško postižu jedinstven stav, njihovo prešutno prelaženje preko problema za sada bi moglo biti i najbolje rješenje. S druge strane, stav građana je podijeljen, o čemu možete pročitati i poslušati više u prilogu Gordane Sandić -Hadžihasanović.
Hrvatska vanjska politika je usuglašena sa europskom u odnosu na krizu u Ukrajini. Izvjesna distanca prema ukrajinskim zahtjevima i razumijevanje prema ruskim pozicijama kod dijela analitičara u javnim medijima može se dijelom objasniti i sviješću da se Europska unija nije u stanju nositi sa situacijom za koju je dijelom i sama odgovorna. Stanje u Ukrajini može se dugoročno stabilizirati samo međunarodnim dogovorom, ocjenjuje analitičar Siniša Kuko u razgovoru sa Enisom Zebićem.
Iako su joj prevashodni cilj evropske i NATO integracije, zbog privlačenja ruskih investitora i ruskih turista, od sredine prošle decenije Crnoj Gori mnogi nerijetko tepaju “Ruska gubernija”. A službeno povodom krize u Ukraijini crnogorski državni zvaničnici izražavaju zabrinutost i pozivaju sve strane na poštovanje krovnih međunarodnih akata, intenziviranje dijaloga i iznalaženje mirnog rješenja. Procjena analitičara je da će rusku vojnu intervenciju presjeći socijalni i politički nemiri u samoj Rusiji. Više o tome piše Srđan Janković u tekstu "Duple igre u odnosu prema Ukrajini".
Republika Makedonija pozvala je da se preduzmu sve neophodne mere za hitno smirivanje tenzija, kao i uspostavljanje političkog dijaloga o svim problemima sa kojima se suočavaju građani Ukrajine, a o čijem je rešavanju neophodno uključenje svih strana, kaže se u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova Makedonije o krizi u Ukrajini, a više možete pročitati u tekstu "Neophodan politički dijalog u Ukrajini" Blagoja Kuzmanovskog.
Građani Kosova su u ponedeljak uveče minutom ćutnje i paljenjem sveća izrazili solidarnost ukrajinskom narodu, koji je, kako su rekli, "na pravom putu slobode". Po pitanju Ukrajine oglasile su se i državne institucije, piše Amra Zejneli u tekstu "Sveće u znak solidarnosti sa Ukrajincima"
Kako je po svim procjenama riječ o najvažnijem događaju na evropskskom tlu još od rata u Bosni, a neki idu dotle i kažu najveća kriza od upada Sovjetskih trupa u Čehoslovačku 1968., tematski smo se osvrnuli na to kako države Balkana, anlitičari ali i građani gledaju na eskalaciju tenzija na relaciji Ukrajina –Rusija, a posredno i Zapad-Rusija.
Vlada Srbije je u ostavci, izborna kampanja pred vanredne parlementarne izbore 16. marta u punom je jeku, pa su najviši funkcioneri odlazeće vlasti krizu u Ukrajini na predizbornim skupovima tek dodirnuli. Nisu, međutim, izostali izrazi podrške Rusiji koje su upriličile desničarske organizacije, piše Branka Trivić u tekstu "Oprečni stavovi u Srbiji o krizi u Ukrajini".
Predsjedništvo BiH, koje je nadležno za spoljnu politiku zemlje, još se nije oglasilo u vezi situacije u Ukrajini. S obzirom da tri člana kolektivnog šefa države teško postižu jedinstven stav, njihovo prešutno prelaženje preko problema za sada bi moglo biti i najbolje rješenje. S druge strane, stav građana je podijeljen, o čemu možete pročitati i poslušati više u prilogu Gordane Sandić -Hadžihasanović.
Hrvatska vanjska politika je usuglašena sa europskom u odnosu na krizu u Ukrajini. Izvjesna distanca prema ukrajinskim zahtjevima i razumijevanje prema ruskim pozicijama kod dijela analitičara u javnim medijima može se dijelom objasniti i sviješću da se Europska unija nije u stanju nositi sa situacijom za koju je dijelom i sama odgovorna. Stanje u Ukrajini može se dugoročno stabilizirati samo međunarodnim dogovorom, ocjenjuje analitičar Siniša Kuko u razgovoru sa Enisom Zebićem.
Iako su joj prevashodni cilj evropske i NATO integracije, zbog privlačenja ruskih investitora i ruskih turista, od sredine prošle decenije Crnoj Gori mnogi nerijetko tepaju “Ruska gubernija”. A službeno povodom krize u Ukraijini crnogorski državni zvaničnici izražavaju zabrinutost i pozivaju sve strane na poštovanje krovnih međunarodnih akata, intenziviranje dijaloga i iznalaženje mirnog rješenja. Procjena analitičara je da će rusku vojnu intervenciju presjeći socijalni i politički nemiri u samoj Rusiji. Više o tome piše Srđan Janković u tekstu "Duple igre u odnosu prema Ukrajini".
Republika Makedonija pozvala je da se preduzmu sve neophodne mere za hitno smirivanje tenzija, kao i uspostavljanje političkog dijaloga o svim problemima sa kojima se suočavaju građani Ukrajine, a o čijem je rešavanju neophodno uključenje svih strana, kaže se u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova Makedonije o krizi u Ukrajini, a više možete pročitati u tekstu "Neophodan politički dijalog u Ukrajini" Blagoja Kuzmanovskog.
Građani Kosova su u ponedeljak uveče minutom ćutnje i paljenjem sveća izrazili solidarnost ukrajinskom narodu, koji je, kako su rekli, "na pravom putu slobode". Po pitanju Ukrajine oglasile su se i državne institucije, piše Amra Zejneli u tekstu "Sveće u znak solidarnosti sa Ukrajincima"
