Parlamentarni izbori u Hrvatskoj održavaju se sljedeću nedjelju 8. studenog. Naglasak u kampanji je inzistiranje aktualnog vladajućeg lijevog centra na ekonomskim uspjesima i izlasku Hrvatske iz krize, dok opozicijski desni centar odgovara kako su sve to izmišljotine i vadi svoje statistike. Nimalo ne iznenađuje da se u kampanji koristi i religija.
Lagana premoć „Domoljubne koalicije“ desnog centra predvođene HDZ-om pred koalicijom „Hrvatska raste – nema povratka na staro“ vladajućeg lijevog centra predvođenog socijaldemokratima, pokazuju rezultati jedinog relevantnog desetak dana starog istraživanja javnog mnijenja. Po tom istraživanju RTL televizije u suradnji s agencijom Promocija Plus, HDZ bi od ukupno 151 mandata dobio 63, SDP 60, a izborni prag prešlo bi još 7 manjih stranaka. Osam zastupnika biraju manjine, a tri tzv. „dijaspora“.
Na novinarsko pitanje da komentira ocjene kako je lijevi centar svojom novom izbornom retorikom oduzeo HDZ-u omiljenu igračku – domoljublje - premijer i predsjednik SDP-a Zoran Milanović kazao je u petak u Splitu da nije SDP nije HDZ-u ništa oduzeo, već da je zauzeo politički prostor – ekonomskim rezultatima.
„Mi smo zauzeli – i to potpuno legitimno – prostor gospodarskim rastom koji će u ovom kvartalu koji sada traje biti vjerojatno preko 2 posto. To je ono što nekima u Hrvatskoj smeta i nesretni su zbog toga. Zauzeli smo im prostor organiziranošću i načinom na koji radimo posao“, prokomentirao je Milanović.
Doista, vlasti lijevog centra donijele su zakon koji je iz dužničkog ropstva spasio šezdesetak tisuća korisnika kredita sa valutnom klauzulom u švicarskim francima, industrijska proizvodnja raste osmi mjesec za redom, samo u rujnu zabilježen je rast od 5,4 posto prema godinu ranije, ostvarena je najuspješnija turistička sezona u povijesti. Međutim iz HDZ-a odgovaraju da su to sve izmišljene statistike i vade svoje brojke.
„Nećemo im oprostiti preko 100.000 ugašenih radnih mjesta u zadnje tri i po godine, nećemo im oprostiti nerad, nesposobnost i nebrigu za Hrvate, nećemo im oprostiti 320.000 blokiranih, 270.000 nezaposlenih…“, kazao je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko u petak u Kninu.
HDZ-u je ekonomski program radio jedan njemački institut, ali kada je HDZ najavio da će osjetno smanjiti PDV, Nijemci su upozorili da bi ta mjera ugrozila mnoge druge mjere iz tog programa. Onda je Karamarko najavio da će svako novorođeno dijete dobiti 1.000 eura i da će za to biti novaca:
„Vjerujte mi, imamo gdje uzeti. Razne udruge, zajednice, zavodi, agencije koji ničemu ne služe. Mnogi od njih služe da sramote Hrvatsku i da rade protiv nje. E, njima ćemo uzeti“, poručio je Karamarko.
Izborna kampanja vodi se i na duhovnom planu. Kada su Hrvatska biskupska konferencija i više biskupa pozvali građane da glasaju za stranke koje zagovaraju konzervativne vrijednosti, predsjednik SDP-a Milanović je izvukao asa iz rukava i poručio vjernicima kako bi papa Franjo – glasao za socijaldemokrate.
„Ja mogu pozvati vjernike u cijeloj Hrvatskoj da glasaju za našu koaliciju i za stranku koja doista zastupa ljudske i kršćanske vrijednosti – to su socijaldemokrati. To sam ja i to su moji suradnici. To je kršćanstvo, a ovo drugo je vrlo često najobičniji barbarizam. Zanima me - za koga bi glasao papa Franjo? Vjerojatno za nas!“, konstatirao je Milanović.
Izborna kampanja traje do ponoć 6. studenog, kada nastupa izborna šutnja. Za 12 izbornih jedinica – 10 teritorijalnih, manjine i „dijaspora“ prijavljeno je 166 izbornih lista, upola manje nego na izborima pred četiri godine.
Na listama je ukupno 2311 kandidata, od toga 957 žena (41,41 %), a kandidati prosječno imaju 42 i po godine. Od 166 listi, 133 su ispunile tzv. žensku kvotu, odnosno imaju najmanje 40% kandidata podzastupljenog spola.
Najstariji kandidat je 95-godišnji Lovre Reić, koji je sudjelovao u partizanskom oslobođenju Knina god. 1944, i koji je kandidat Socijalističke radničke partije Hrvatske. U njegovoj X izbornoj jedinici u Dalmaciji protukandidati su mu Ante Kotromanović u ime SDP-a i Damir Krstičević u ime HDZ-a, koji su istim stazama ušli u Knin pola stoljeća kasnije.
Prvi put građani Republike Hrvatske na parlamentarnim izborima mogu glasati i preferencijalno. To znači da osim određene liste, mogu zaokružiti i kandidata na listi kojeg preferiraju. Glasački listići bit će formata 62 x 43 cm, nalikonima na izborima za Europski parlament, kada se prvi puta u Hrvatskoj moglo preferencijalno glasati.
