Dok se politička kampanja za lokalne izbore 25. maja nastavlja nesmanjenom žestinom i postaje sve prljavija, u medijima se gotovo svakodnevno plasiraju informacije o zloupotrebama i pritiscima na građane, odnosno birače. Navodno su zabilježeni brojni slučajevi pritisaka na građane na radnom mjestu, neprestano se govori o kupovini ličnih karata kao i o raznim ucjenama kojima su birači izloženi.
Koliko je građanin Crne Gore danas slobodan da slobodno glasa?
Važnost predstojećih izbora čini se da je kao nikada do sada pomjerila granice pritisaka na birače pa u medijima od kada je počela kampanja možemo svakodnevno pročitati o slučajevima gdje su građani izloženi pritisku aktivista političkih partija koje učestvuju na lokalnim izborima.
Toga su svjesni i u NVO sektoru koji pokušava da raznim kampanjama podigne nivo svijesti kod građana o tome da bi oni trebalo suvereno da vladaju svojom voljom a ne da im partije ili bilo ko drugi određuje koga da glasa.
Zato je Centar za demokratsku tranziciju sa Građanskom Alijansom počeo kampanju Glasaj slobodno
Tako je u teoriji ali u praksi se događaju drugačije stvari.
Pitali smo Dragana Koprivicu iz CDT da li su crnogorski građani danas slobodni da slobodno glasaju?
“Mi bismo voljeli da jesu ali u svakom društvu, nažalost ti aktivni, slobodni i hrabri građani ne broje više od 10 do 15 posto. Cilj ove kampanje je da probamo da stvorimo što više takvih – slobodnih i osviješćenih građana koji znaju njihova prava i ono što im Ustav garantuje. Pokušavamo da podignemo taj nivo građanske hrabrosti i ako ova kampanja oslobodi makar jednu do dvije hiljade ljudi mi ćemo biti zadovoljni i srećni“, kaže Koprivica.
I Darko Ivanović iz Građanske alijanse kaže da je pravo građana da glasaju koga žele neprikosnoveno i da je samo slobodno izražena volja prava mjera demokratije.
“Oni koji zavise od vas i svoje političke položaje zasnivaju na tome kako ćete vi glasati vrše pritisak na vas da bi ih vi glasali, a da bi oni došli na te pozicije. Građanin koji to dozvoli ulazi u jedan paradoks da ga neko ko zavisi od njega primorava na nešto. Ja ne bih volio da niti jedan građanin Crne Gore glasa na taj način jer nema pravo niko da vas na bilo što prisili na dan izbora“, smatra Ivanović.
Na biralištima bez mobilnih telefona i laptopova
Tokom ranijih izbora u Crnoj Gori govorilo se o tome kako partije iz vlasti od građana navodno traže da u kabini za glasanje naprave fotografiju telefonom svog glasačkog listića i to kasnije prilože kao dokaz kako su glasali.
U CDT kažu da će na ovim izborima pokušati da doskoče toj praksi:
“Postoji veoma izričita i jasna odredba u Zakonu o izborniku odbornika i poslanika da je zabranjena upotreba mobilnih telefona, a sada smo na radnoj grupi dodali i da je zabranjena upotreba laptopova, pejdžera i drugih sredstava komunikacije na biračkom mjestu. CDT-ovi posmatrači će imati precizne instrukcije da nam to jave i ako takvih slučajeva bude u Podgorici mi ćemo obavijestiti javnost o tome“, kaže Dragan Koprivica.
Da li će neki građanin dozvoliti da ga neko pritiska da na pretstojećim izborima glasa na način kao toj osobi ili partiji odgovara zavisi prije svega od ličnosti tog građanina, njegove informisanosti o oblicima zloupotreba i izbornim manipulacija.
Profesoricu Boženu Jelušić pitali smo koliko je danas građanin Crne Gore na skali od jedan do deset slobodan da slobodno glasa?
“Možda bi to bila šestica ili eventualno sedmica. Razlog za tu ocjenu, barem onaj koji mene najviše boli, jeste jedna specifična forma autocenzure naših građana, odnosno izvjesnim okovima koji su nametnuti i političkim okolnostima i strahom od nepoznatog, od promjena, strahom za neke sitne i sa aspekta života nebitne privilegije. Tako da mi se čini da je ta autocenzura zapravo i najteže ograničenje kod naših građana“, smatra Jelušić.
Koliko je građanin Crne Gore danas slobodan da slobodno glasa?
Važnost predstojećih izbora čini se da je kao nikada do sada pomjerila granice pritisaka na birače pa u medijima od kada je počela kampanja možemo svakodnevno pročitati o slučajevima gdje su građani izloženi pritisku aktivista političkih partija koje učestvuju na lokalnim izborima.
Toga su svjesni i u NVO sektoru koji pokušava da raznim kampanjama podigne nivo svijesti kod građana o tome da bi oni trebalo suvereno da vladaju svojom voljom a ne da im partije ili bilo ko drugi određuje koga da glasa.
Zato je Centar za demokratsku tranziciju sa Građanskom Alijansom počeo kampanju Glasaj slobodno
Tako je u teoriji ali u praksi se događaju drugačije stvari.
Pitali smo Dragana Koprivicu iz CDT da li su crnogorski građani danas slobodni da slobodno glasaju?
“Mi bismo voljeli da jesu ali u svakom društvu, nažalost ti aktivni, slobodni i hrabri građani ne broje više od 10 do 15 posto. Cilj ove kampanje je da probamo da stvorimo što više takvih – slobodnih i osviješćenih građana koji znaju njihova prava i ono što im Ustav garantuje. Pokušavamo da podignemo taj nivo građanske hrabrosti i ako ova kampanja oslobodi makar jednu do dvije hiljade ljudi mi ćemo biti zadovoljni i srećni“, kaže Koprivica.
I Darko Ivanović iz Građanske alijanse kaže da je pravo građana da glasaju koga žele neprikosnoveno i da je samo slobodno izražena volja prava mjera demokratije.
“Oni koji zavise od vas i svoje političke položaje zasnivaju na tome kako ćete vi glasati vrše pritisak na vas da bi ih vi glasali, a da bi oni došli na te pozicije. Građanin koji to dozvoli ulazi u jedan paradoks da ga neko ko zavisi od njega primorava na nešto. Ja ne bih volio da niti jedan građanin Crne Gore glasa na taj način jer nema pravo niko da vas na bilo što prisili na dan izbora“, smatra Ivanović.
Na biralištima bez mobilnih telefona i laptopova
Tokom ranijih izbora u Crnoj Gori govorilo se o tome kako partije iz vlasti od građana navodno traže da u kabini za glasanje naprave fotografiju telefonom svog glasačkog listića i to kasnije prilože kao dokaz kako su glasali.
U CDT kažu da će na ovim izborima pokušati da doskoče toj praksi:
“Postoji veoma izričita i jasna odredba u Zakonu o izborniku odbornika i poslanika da je zabranjena upotreba mobilnih telefona, a sada smo na radnoj grupi dodali i da je zabranjena upotreba laptopova, pejdžera i drugih sredstava komunikacije na biračkom mjestu. CDT-ovi posmatrači će imati precizne instrukcije da nam to jave i ako takvih slučajeva bude u Podgorici mi ćemo obavijestiti javnost o tome“, kaže Dragan Koprivica.
Da li će neki građanin dozvoliti da ga neko pritiska da na pretstojećim izborima glasa na način kao toj osobi ili partiji odgovara zavisi prije svega od ličnosti tog građanina, njegove informisanosti o oblicima zloupotreba i izbornim manipulacija.
Profesoricu Boženu Jelušić pitali smo koliko je danas građanin Crne Gore na skali od jedan do deset slobodan da slobodno glasa?
“Možda bi to bila šestica ili eventualno sedmica. Razlog za tu ocjenu, barem onaj koji mene najviše boli, jeste jedna specifična forma autocenzure naših građana, odnosno izvjesnim okovima koji su nametnuti i političkim okolnostima i strahom od nepoznatog, od promjena, strahom za neke sitne i sa aspekta života nebitne privilegije. Tako da mi se čini da je ta autocenzura zapravo i najteže ograničenje kod naših građana“, smatra Jelušić.