Posljednjih desetak dana svjedoci smo radikalizacije retorike na javnoj sceni u Crnoj Gori, i to u obliku - prijetnji, ličnih uvreda, kletvi i govora mržnje upućenih neistomišljenicima. Postavlja se pitanje zbog čega je došlo do eskalacije sukoba na javnoj sceni kakav nije viđen od predreferendumskog vremena.
Govor mržnje, oštri sukobi na javnoj sceni i radikalna retorika počela je nedavno kada je otvoreno pitanje uklanjanja metalne crkve na Rumiji i formalno ozvaničen i zakazan popis stanovništva za početak aprila ove godine.
Javnost bila u prilici da čuje kletve upućene od strane poglavara srpske pravoslavne crkve Amfilohija, zatim uvrede na račun građana islamske vjeroispovjesti, prijetnju rušenjem džamije, kvalifikaciju pasja vjera, pa do tvrdnji o citat ustašoidnim okruženjem na Cetinju koja se mogla čuti na prosrpskom skupu o predstojećem popisu.
Mitropolit Amfilohije na Badnje veče, Cetinje, 6. januar 2011.Čule su se i teške lične uvrede, na račun predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića koga je mitropolit SPC Amfilohije nazvao Krivomozgićem i Crnim predsjednikom, a koje su uslijedile nakon što je Krivokapić Amfilohijeve prethodne izjave uporedio sa porukama Osame bin Ladena.
Zaoštrena retorika je uglavnom vezana za srpsko pitanje u Crnoj Gori i pitanje statusa Srpske pravoslavne crkve.
Ovakav oblik javnog obraćanja se u Crnoj Gori nije čuo od predreferendumskog vremena, a prije toga je zabilježen u toku i prije NATO intervencije, a prethodno početkom devedesetih godina, u vrijeme opšte poplave nacionalizma i šovinizma na Balkanu, pa i u Crnoj Gori. Govoreći o uzrocima pojačane retorike i govora mržnje književnik Dragan Radulović vjeruje da je motiv kampanja za popis stanovništva.
"Govor mržnje vjerujem da je motivisan približavanjem popisa u Crnoj Gori i naravno da se popisom otvaraju bitna identitetska pitanja. U Crnoj Gori ona nikada nijesu prevaziđena, a ne vjerujem ni da će biti u nekoj doglednoj budućnosti. Popis je uvijek prebrojavanje, prestrojavanje i uvijek izaziva određenu zabrinutost ljudi koji rezultatima popisa mogu manipulisati u svojoj političkoj praksi", rekao je Radulović.
Neprihvatljiva retorika
Radikalna retorika i do sada u Crnoj Gori nije bila principijelno osuđivana, nego je u većem dijelu javnosti bila tretirana kao jedna vrsta britkosti u obračunu sa političkim i društvenim neistomišljenicima, kaže Daliborka Uljarević iz centra za građansko obrazovanje.
"Mi smo društvo koje dosta drži do vještine oratorstva, ali je činjenica da ta vještina zahtijeva određena znanja i trebalo bi da nosi i vrijednosnu dimenziju, što kod nas u posljednje vrijeme izostaje. Mi tako završavamo u primitivluku koji dolazi od strane onih koji značajno utiču na opštu klimu i kulturu. Ovdje ni ranije neki akteri na našoj sceni nijesu bili sankcionisani za govor mržnje i netrpeljivosti koje su širili. Naprotiv, to je kod njihovih pristalica nekritički nailazilo na podržavanje i doživljeno je kao izraz njihove navodne britkosti i hrabrosti da se obračunaju sa političkim neistomišljenicima, umjesto da je svaki takav postupak na principijelnoj osnovi osuđivan i gdje je bilo elemenata adekvatno procesuiran", ocjenjuje Uljarević.
Kampanja za popis je počela i prije popisa, a kada kampanja počne ne biraju se riječi, kaže Dragan Radulović.
"Vjerujem da je sve to rezultat povišene političke temperature i određene zabrinutosti. Ako je potrebna kampanja, a vjerujem da kampanja jeste potrebna, jer su rezultati popisa bitni i znakoviti, možemo očekivati još više tih izjava koje se s pravom kvalifikuju kao govor mržnje, a ne kao verbalni delikt", smatra Radulović.
Slabost institucija sistema se upravo ogleda u činjenici da se ranije nisu bavile govorom mržnje, kaže Daliborka Uljarević naglašavajući da i sada institucije to čine selektivno.
"Akteri sada nastupaju sa, za svako demokratsko društvo, neprihvatljivom retorikom. Mislim da to najjasnije oslikava slabost institucija sistema koje se ovim nijesu ranije bavile, a i sada to čine selektivno i na znak vladajućih političkih struktura. To ne rješava problem već samo pokazuje da zakon ne važi za sve jednako, a da se primjenjuje samo onda kada stigne odgovarajući signal", kazala je Uljarević.
Da li će što od navedenog govora mržnje biti procesuirano pred pravosudnim institucijama, ostaje otvoreno. Za sada je državno tužilaštvo najavilo da će pokrenuti prekršajni postupak protiv mitropolita Amfilohija zbog govora mržnje.
Govor mržnje, oštri sukobi na javnoj sceni i radikalna retorika počela je nedavno kada je otvoreno pitanje uklanjanja metalne crkve na Rumiji i formalno ozvaničen i zakazan popis stanovništva za početak aprila ove godine.
Javnost bila u prilici da čuje kletve upućene od strane poglavara srpske pravoslavne crkve Amfilohija, zatim uvrede na račun građana islamske vjeroispovjesti, prijetnju rušenjem džamije, kvalifikaciju pasja vjera, pa do tvrdnji o citat ustašoidnim okruženjem na Cetinju koja se mogla čuti na prosrpskom skupu o predstojećem popisu.
Zaoštrena retorika je uglavnom vezana za srpsko pitanje u Crnoj Gori i pitanje statusa Srpske pravoslavne crkve.
Ovakav oblik javnog obraćanja se u Crnoj Gori nije čuo od predreferendumskog vremena, a prije toga je zabilježen u toku i prije NATO intervencije, a prethodno početkom devedesetih godina, u vrijeme opšte poplave nacionalizma i šovinizma na Balkanu, pa i u Crnoj Gori. Govoreći o uzrocima pojačane retorike i govora mržnje književnik Dragan Radulović vjeruje da je motiv kampanja za popis stanovništva.
"Govor mržnje vjerujem da je motivisan približavanjem popisa u Crnoj Gori i naravno da se popisom otvaraju bitna identitetska pitanja. U Crnoj Gori ona nikada nijesu prevaziđena, a ne vjerujem ni da će biti u nekoj doglednoj budućnosti. Popis je uvijek prebrojavanje, prestrojavanje i uvijek izaziva određenu zabrinutost ljudi koji rezultatima popisa mogu manipulisati u svojoj političkoj praksi", rekao je Radulović.
Neprihvatljiva retorika
Radikalna retorika i do sada u Crnoj Gori nije bila principijelno osuđivana, nego je u većem dijelu javnosti bila tretirana kao jedna vrsta britkosti u obračunu sa političkim i društvenim neistomišljenicima, kaže Daliborka Uljarević iz centra za građansko obrazovanje.
"Mi smo društvo koje dosta drži do vještine oratorstva, ali je činjenica da ta vještina zahtijeva određena znanja i trebalo bi da nosi i vrijednosnu dimenziju, što kod nas u posljednje vrijeme izostaje. Mi tako završavamo u primitivluku koji dolazi od strane onih koji značajno utiču na opštu klimu i kulturu. Ovdje ni ranije neki akteri na našoj sceni nijesu bili sankcionisani za govor mržnje i netrpeljivosti koje su širili. Naprotiv, to je kod njihovih pristalica nekritički nailazilo na podržavanje i doživljeno je kao izraz njihove navodne britkosti i hrabrosti da se obračunaju sa političkim neistomišljenicima, umjesto da je svaki takav postupak na principijelnoj osnovi osuđivan i gdje je bilo elemenata adekvatno procesuiran", ocjenjuje Uljarević.
Kampanja za popis je počela i prije popisa, a kada kampanja počne ne biraju se riječi, kaže Dragan Radulović.
"Vjerujem da je sve to rezultat povišene političke temperature i određene zabrinutosti. Ako je potrebna kampanja, a vjerujem da kampanja jeste potrebna, jer su rezultati popisa bitni i znakoviti, možemo očekivati još više tih izjava koje se s pravom kvalifikuju kao govor mržnje, a ne kao verbalni delikt", smatra Radulović.
Slabost institucija sistema se upravo ogleda u činjenici da se ranije nisu bavile govorom mržnje, kaže Daliborka Uljarević naglašavajući da i sada institucije to čine selektivno.
"Akteri sada nastupaju sa, za svako demokratsko društvo, neprihvatljivom retorikom. Mislim da to najjasnije oslikava slabost institucija sistema koje se ovim nijesu ranije bavile, a i sada to čine selektivno i na znak vladajućih političkih struktura. To ne rješava problem već samo pokazuje da zakon ne važi za sve jednako, a da se primjenjuje samo onda kada stigne odgovarajući signal", kazala je Uljarević.
Da li će što od navedenog govora mržnje biti procesuirano pred pravosudnim institucijama, ostaje otvoreno. Za sada je državno tužilaštvo najavilo da će pokrenuti prekršajni postupak protiv mitropolita Amfilohija zbog govora mržnje.
