U Bosni i Hercegovini 8. mart je bio prilika da se ukaže na težak položaj u bh. društvu. Žene su i dalje žrtve diskriminacije, nasilja, teško dobijaju priliku za zaposlenje i manje su plaćene od svojih muških kolega. Aktvistice nevladinih organizacija zatražile su od nadležnih da se takvo stanje promijeni. piše Aida Đugum. Organizovan je i osmomartovski marš u Sarajevu koji je simbolično počeo u pet do dvanaest.
„Svaki dan je dan žena. Neću karanfil, hoću posao.“
„Osmi marta trebao bi biti svaki dan u godini jer žena je osnova porodice, a osnova društva to je porodica.“
Sto godina je prošlo od kada su žene digle glas za svoja prava, ali čini se da taj glas nikad nije bio tiši, smatra Dženana Alađuz, iz nevladine organizacije Infohaos.
„Osamdesetih i devedestih godina smo imali 24 posto žena u vlasti. Sada, sa svom ovom demokracijom i tranzicijom, u 2011. ima nas 12 posto, tako da ono cijeli svijet ide naprijed, a mi nekako idemo dole. Dok se boriš kako za tri marke da skuhaš ručak, sigurno ti nije na pameti demokracija, je li. Ali sve dok tako razmišljamo, nećemo biti na pozicijama moći i onda ćemo živjeti ovako kako živimo“, kazala Alađuz.
Od pola miliona nezaposlenih osoba u Bosni i Hercegovini 70 posto su žene, podsjetila je Lana Zec, učesnica osmomartovskog marša.
Zec: U BiH 286.000 žena je nezaposlenih. Žene su jako diskriminisane. Postoji dosta neosviješetnih muškaraca, a i žena needukovanih koje smatraju da je ženama mjesto u kući.
„U BiH 286.000 žena je nezaposlenih. Žene su jako diskriminisane. Postoji dosta neosviješetnih muškaraca, a i žena needukovanih koje smatraju da je ženama mjesto u kući. Smatram da žene mogu biti jednako uspješne, čak i uspješnije“, rekla je Zec.
Siromaštvo je u porastu i žene bi trebale imati veću ulogu u borbi protiv siromaštva, mišljenje je Samre Filipović - Hadžiabdić iz Agencije za ravnopravnost spolova BiH.
„Siromaštvo ima lice žene i poznata je feminizacija siromaštva. Mi smo iskoristili ovu priliku da pozovemo i državne institucije i kompletno bh. društvo da ne dozvoli više da naša bh. žena zaista dobije to lice siromaštva, da uključimo žene na tržište rada“, poručila je ona.
Jednake mogućnosti žena i muškaraca nisu povlastice već obaveza države. BiH ima zakone prema kojima su žene ravnopravne, međutim, u praksi žene su i dalje diskriminisane. Prije stotinu godine žene su borile za ista prava kao i žene danas, kaže Vedrana Prašto iz Fondacije Cure.
„One su izlazile na ulice tražeći jednaka prava, tražeći pravo glasa, tražeći da im se omogući skraćivanje radnog vremena. Međutim, nakon sto godina mi opet izlazimo na ulice i opet tražimo ta jednaka prava. Pokušavamo da skrenemo pažnju da Osmi mart nije u tome da se dobije poklon i da se izađe negdje. Osmi mart je da budemo aktivne i da slavimo sve one žene koje su nam omogućile da mi i dalje radimo, da mi imamo pravo glasa“, navela je Prašto
Srbija: "Ništa bez žena"
Međunarodni dan žena, 8. mart, obeležen je u Srbiji brojnim manifestacijama. Ipak, položaj žena i dalje je mnogo lošiji nego položaj muškaraca, javlja Zoran Glavonjić.
Za Dan žena na beogradskom Trgu republike priređena je akcija "Dame biraju" u kojoj su plesali prolaznici.
Iako je i ovog 8. marta bilo raznih manifestacija, u Srbiji ostaje problem rodne ravnopravnosti. Natalija Mićunović, iz Ministarstva za rad i socijalnu zaštitu, rekla je za RSE da je položaj žena u Srbiji lošiji nego položaj muškaraca, što se najčešće ogleda u manjem pristupu dobrim poslovima i zaradama, pozicijama odlučivanja, kao i u učestalom nasilju nad ženama.
“Ipak, ženama je danas bolje nego što im je bilo prethodnih godina. U medijima se o ovoj temi mnogo govori, imamo zakon koji štiti žene. Ali za ozbiljnu promenu stavova i dubokih odnosa u društvu potrebno je da prodju generacije. Potrebno je da jedna generacija dece odraste sa pozitivnim modelima i pozitivnim porukama svuda oko sebe”, ocenjuje ona.
"Žene u crnom" održale su ulični marš pod nazivom “Za radna prava žena”. Ovim je, kaže za RSE Staša Zajović iz te nevladine organizacije, pokušano da se ukaže na posebno loš položaj žena u privatnim firmama i tekstilnoj industriji.
“Zato što je danas 40.000 žena manje zaposleno nego 2001. godine, žene u proseku zarađuju deset odsto manje od muškaraca, i izložene su svim vrstama diskriminacije”, rekla je Zajovićeva.
U Skupštini Beograda na Dan žena organizovana je humanitarna aukcija slika "Deset najslikarki Srbije našoj deci", a Muzej romske kulture i Ustanova kulture "Parobrod" obeležili su 8. mart manifestacijom pod nazivom "Romkinje - znani i neznani likovi".
U akciji pod sloganom "Ništa bez žena" žene na čelu značajnih institucija iz sveta politike, kulture i sporta u Srbiji dobrovoljno su dale krv za potrebe beogradskog Instituta za transfuziju.
Hrvatska: Žene traže sigurnost radnog mjesta i bolje plaće
U središtu obilježavanja ovogodišnjeg Međunarodnog dana žena u Hrvatskoj su radna prava. Žene rade u sektorima gdje su plaće niže od prosjeka, manje ih ima među zaposlenima, a više među nezaposlenima, piše Enis Zebić.
Žene se u Hrvatskoj - na žalost – više ne bore za osmosatno radno vrijeme i bolje plaće, već se bore za to da te plaće uopće dobiju, kazala je koordinatorica ženskih sindikalnih grupa Jasna Petrović, nakon što su aktivistice sindikata i Ženske mreže Hrvatske na Međunarodni dan žena predale potpredsjedniku Vlade Slobodanu Uzelcu zahtjeve za bolja radna prava žena. Na što se njihovi zahtjevi odnose:
„Na sigurnost radnog mjesta, na bolje plaće, na sigurnost za obitelj radnika i iskreno se nadamo da će se što prije barem dio tih zahtjeva realizirati, a naročito onaj da neisplata plaća ostane kazneno djelo.“
Stopa nezaposlenosti žena prešla je 21 posto, udio žena među nezaposlenima je 54 posto, a među zaposlenima samo 46 posto. Žene u Hrvatskoj trebaju raditi dva mjeseca dulje da bi zaradile plaću kao muškarci, većinom su zaposlene u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu, a slijede prerađivačka industrija, obrazovanje i uslužne djelatnosti, gdje su plaće niske, a na rukovodećim mjestima su najčešće muškarci.
A da su sindikalne aktivistice progovorile o pravim problemima, pokazuje i naša mala anketa, koju smo među ostalim proveli i pred zagrebačkim Zavodom za zapošljavanje.
Crna Gora: Prazniku se najviše raduju cvjećari
Najčešće asocijacije na 8. mart za mnoge u Crnoj Gori su sindikalni izleti žena, poklon čekovi od direktora, kolektivni ručkovi.
Kako je kriza skresala i te izdatke u mnogim firmama, anketa koju je napravila Jasna Vukićević pokazuje da se prazniku žena danas najviše raduju cvjećari.
Kada nije Dan žena, cvijeće više kupuju žene nego muškarci.
"Uglavnom je do sada 8. mart bio jedini dan kada su muškarci poklanjali ženama cvijeće, međutim sad je to polako krenulo da se mijenja", kaže radnica u jednoj od cvjećara.