Tajništvo Haškog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) obavijestilo je Žalbeno vijeće u slučaju protiv bivših čelnika tzv.Herceg-Bosne u slučaju Prlić i drugi – da bivši general Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Slobodan Praljak nije vratio 2,8 milijuna eura, koliko je participirano za troškove njegove obrane.
Praljak je prema obavijesti Tajništva mogao platiti taj iznos i u ratama, od po 10 posto od ukupnog iznosa - no ni to se nije dogodilo u roku od 90 dana od odluke da mora vratiti novac.
„Tajništvo će nastaviti poduzimati potrebne mjere kako bi ispunilo odluku.“, stoji u obavijesti koju je Tajništvo uputilo Žalbenom vijeću u slučaju Prlić i drugi.
Podsjetimo, Praljak je jedan od šestorice vojno-političkih čelnika tzv.Herceg-Bosne, osuđenih u prvom stupnju na dugogodišnje kazne zatvora zbog zločina nad bošnjačkim stanovništvom 1993.godine.
Nakon što je osuđen u prvom stupnju na 20 godina zatvora, Praljka je Tajništvo suda zatražilo vraćanje sredstava budući da je nakon istrage utvrđeno da posjeduje dovoljno imovine kako bi mogao sudjelovati u spornim troškovima.
U obrazloženju odluke Tajništva suda navedeno je da je istraga utvrdila kako je Praljak imao imovinu na području Hrvatske, BiH i Njemačke vrijednu gotovo 6,5 milijuna eura te stoga nije udovoljavao kriterijima za plaćanje troškova obrane iz proračuna suda.
Praljak se protiv te odluke više puta bunio, nazvavši ju „urotom Tajništva protiv njega“, otpustivši pri tom svoje odvjetnike, nastavivši se zastupati sam.
Kako se ne bi dodatno odugovlačilo s ionako dugim žalbenim postupkom žalbeni suci su nametnuli Praljku branitelje, vrativši mu njegove stare.
Nakon više od godinu dana od presude tek su nedavno podnesene najave žalbe, a u petak je dopušteno optuženima dodatno vrijeme za predaju konačnih žalbi, kao i prekoračenje broja dozvoljenih riječi.
Podsjetimo, u argumentaciji najave žalbe timovi obrane optuženika su ustvrdili da je Raspravno vijeće krivo zaključilo da je postojao udruženi zločinački plan stvaranja etnički čistih teritorija te plan podjele Bosne i Hercegovine stvaranjem tzv.Herceg-Bosne na čijem je čelu bio hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.
