Obavili smo veliki posao, zajednički je zaključak nakon što su Hrvatska i Srbija u petak potpisale konačni protokol o povratu kulturnih blaga odnesenih u Srbiju u vrijeme rata u Hrvatskoj u prvoj polovici devedesetih godina. Sljedeće godine obavit će se povrat nešto preko 1.000 eksponata Srpske pravoslavne crkve, za koje treba naći odgovarajući smještaj.
„Današnjim potpisom na protokol završen je posao povrata hrvatske kulturne baštine i kulturnog blaga odnesenog u Srbiju tijekom rata u Hrvatskoj“, kazala je nakon potpisivanja hrvatska ministrica kulture Andrea Zlatar Violić.
„I to na način da je do sada vraćeno oko 25.000 predmeta, a 1.065 predmeta je u posjedu Republike Srbije koji su popisani i u postupku su restauracije. Oni se vraćaju u Hrvatsku do kraja 2013. godine u one prostore koje će Hrvatska, Ministarstvo kulture i Konzervatorski zavod urediti tako da bi bili konzervatorski primjereni, a istovremeno dostupni javnosti“, pojasnila je ministrica.
Tu se u najvećem dijelu radi o imovini Srpske pravoslavne crkve, a za osiguranje uvjeta za njihov smještaj Hrvatska je iz proračuna za ovu i sljedeću godinu osigurala milijun eura, kazala je ministrica.
"S jedne strane, mislimo da će manastiri Krka i Krupa moći prihvatiti niz predmeta, i jedna od ideja je da se u Ernestinovu ili Dalju radi jedna vrsta muzeja Srpske pravoslavne crkve i da se oni predmeti koji ne mogu biti vraćeni u svoja matična područja smjeste na jednom mjestu i tu cifra investicije nije iznimno visoka“, dodala je Zlatar Violić.
Dokaz rješivosti otvorenih pitanja
Entuzijazam je iskazao i njezin srbijanski kolega Predrag Marković.
„Nije nimalo čudno što su svi zadovoljni što je stavljena tačka. Ali ja još jednom moram da podsetim – zašto mi ovo radimo: zato što nam je svim zajedno stalo, i što je ovo prilika i dobra opomena što sve treba raditi da bi kulturno blago bilo dostupno građanima, da bi bilo vidljivo i da bi bilo adekvatno čuvano, i da za onaj deo za koji su odgovorne države i njihove institucije one to moraju da rade na način i po proceduri koja je međunarodno propisana“, naveo je Predrag Marković.
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović, koji je za ministre napravio i prigodni prijem, kazao je kako je potpisivanjem konačnog protokola o povratu kulturnog blaga odnesenog iz Hrvatske za vrijeme rata napravljen velik korak, jer otvorena pitanja treba u što bržem tempu zatvarati i na taj način doprinijeti pomirenju i uspostavljanju najboljih mogućih odnosa u regiji.
"Ovo je jedan od važnih događaja u odnosima dvije zemlje jer pokazuje da se otvorena pitanja mogu rješavati sine ira et studio, da se može ostvariti interes i sa jedne i sa druge strane i da i to otvara nadu da i ostala otvorena pitanja možemo riješiti na najbolji mogući način“, kazao je Josipović.
Hrvatska strana izrazila je zahvalnost konzervatorima u Novom Sadu i Petrovaradinu koji su uložili velik trud i znanje u konzerviranje umjetnina koje su vraćene ili čekaju povrat, za što je Srbija po riječima ministra Markovića samo u prošloj godini izdvojila 15 milijuna dinara – oko 120 tisuća eura.
A što se tiče ukradenih umjetnina, zajednički je stav da će na tome surađivati ne više ministarstva kulture nego ministarstva unutarnjih poslova dviju država, kao i Interpol.
„Današnjim potpisom na protokol završen je posao povrata hrvatske kulturne baštine i kulturnog blaga odnesenog u Srbiju tijekom rata u Hrvatskoj“, kazala je nakon potpisivanja hrvatska ministrica kulture Andrea Zlatar Violić.
„I to na način da je do sada vraćeno oko 25.000 predmeta, a 1.065 predmeta je u posjedu Republike Srbije koji su popisani i u postupku su restauracije. Oni se vraćaju u Hrvatsku do kraja 2013. godine u one prostore koje će Hrvatska, Ministarstvo kulture i Konzervatorski zavod urediti tako da bi bili konzervatorski primjereni, a istovremeno dostupni javnosti“, pojasnila je ministrica.
Tu se u najvećem dijelu radi o imovini Srpske pravoslavne crkve, a za osiguranje uvjeta za njihov smještaj Hrvatska je iz proračuna za ovu i sljedeću godinu osigurala milijun eura, kazala je ministrica.
"S jedne strane, mislimo da će manastiri Krka i Krupa moći prihvatiti niz predmeta, i jedna od ideja je da se u Ernestinovu ili Dalju radi jedna vrsta muzeja Srpske pravoslavne crkve i da se oni predmeti koji ne mogu biti vraćeni u svoja matična područja smjeste na jednom mjestu i tu cifra investicije nije iznimno visoka“, dodala je Zlatar Violić.
Dokaz rješivosti otvorenih pitanja
Entuzijazam je iskazao i njezin srbijanski kolega Predrag Marković.
„Nije nimalo čudno što su svi zadovoljni što je stavljena tačka. Ali ja još jednom moram da podsetim – zašto mi ovo radimo: zato što nam je svim zajedno stalo, i što je ovo prilika i dobra opomena što sve treba raditi da bi kulturno blago bilo dostupno građanima, da bi bilo vidljivo i da bi bilo adekvatno čuvano, i da za onaj deo za koji su odgovorne države i njihove institucije one to moraju da rade na način i po proceduri koja je međunarodno propisana“, naveo je Predrag Marković.
"Ovo otvara nadu da i ostala otvorena pitanja možemo riješiti na najbolji mogući način“, kazao je Josipović.
"Ovo je jedan od važnih događaja u odnosima dvije zemlje jer pokazuje da se otvorena pitanja mogu rješavati sine ira et studio, da se može ostvariti interes i sa jedne i sa druge strane i da i to otvara nadu da i ostala otvorena pitanja možemo riješiti na najbolji mogući način“, kazao je Josipović.
Hrvatska strana izrazila je zahvalnost konzervatorima u Novom Sadu i Petrovaradinu koji su uložili velik trud i znanje u konzerviranje umjetnina koje su vraćene ili čekaju povrat, za što je Srbija po riječima ministra Markovića samo u prošloj godini izdvojila 15 milijuna dinara – oko 120 tisuća eura.
A što se tiče ukradenih umjetnina, zajednički je stav da će na tome surađivati ne više ministarstva kulture nego ministarstva unutarnjih poslova dviju država, kao i Interpol.