Tri dana nakon izbora, bosanskohercegovačka javnost spekuliše ko bi mogli biti mogući koalicioni partneri u toj zemlji. Ako je suditi po dosadašnjim koalicijama, niti jedna tamošnja državna vlast do sada nije imala ni približno isti program, pa je teško vjerovati kako će ovaj put biti drugačije. Dakle, najverovatnije će se raditi o matematici, odnosno broju mandata koje su stranke osvojile.
Iako još uvijek nisu objavljeni konačni rezultati izbora, već na osnovu preliminarnih, počele su kalkulacije o tome ko će biti na vlasti na državnom nivou u naredne četiri godine. Računica pokazuje da su najveći broj mandata u državnom parlamentu osvojile SDA i HDZ BiH iz Federacije BiH, odnosno SNSD i SDS iz Republike Srpske. Tri dana nakon izbora potvrđeno je kako su, na neki način, počeli razgovori pomenute dvije stranke iz Federacije.
„Što se tiče koalicija, još je u ovom momentu prerano govoriti da imamo određenog ključnog partnera, ali evidentno, mi imamo svoj politički program, a to je program ubrzanog evropskog puta i priključenja NATO-u, i reformski procesi. Svi oni koji žele u ovome poslu da učestvuju i da im ovo budu prioriteti, nama su dragi partneri“, kaže predstavnik SDA Amir Zukić dok predstavnik HDZ Ivo Tadić dodaje:
„Mi u prvom redu želimo da se poštuje volja hrvatskog biračkog tijela. Ovaj puta, prema našim saznanjima, duboko smo uvjereni da će se na tom principu i formirati vlast u Bosni i Hercegovini na svim nivoima.“
Ako je suditi po dosadašnjim koalicijama na državnom nivou, niti jedna do sada nije imala ni približno isti program, pa je teško povjerovati u to kako će ovaj put biti drugačije. Zbog toga, teoretski, buduću vlast na bh nivou mogle bi činiti drugoplasirane, odnosno trećeplasirane stranke u Federaciji BiH. U tom slučaju, SDA bi mogla biti potisnuta, a na njenom mjestu bi bile - Radončićev Savez za bolju budućnost i Komšićeva Demokratska fronta, koji bi napravili koaliciju sa HDZ BiH. O tome predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić kaže:
„Sve su kombinacije moguće, svi imaju kapacitet da naprave Vladu. U ovom trenutku SBB misli da gdje je narod, kada je bošnjački korpus u pitanju, birao dominantnu snagu, jer SDA je oficijelno prva, što ne znači da mora formirati vlast.“
Željko Komšić, lider Demokratske fronte poručuje:
„Nećemo nužno u vlast, ne treba nam to, nećemo da izdamo ni ljude koji su glasali za nas, ni sami sebe, jer vlast sama po sebi nije cilj ovoga svega. Cilj je šta ćeš uraditi.“
Halid Genjac iz SDA kaže:
„To bi značilo da predstavnici koji su dobili legitimaciju drugih naroda, prije svega mislim na hrvatski narod, bez kojih to ne bi bilo moguće, prihvataju da urade ono što su uporno govorili da se ne treba raditi Hrvatima.“
Kada su u pitanju stranke iz Republike Srpske, i tu su sve opcije otvorene, posebno ako se u obzir uzme činjenica da će mnogo toga ovisiti o tome ko će dobiti više mandata u državnom Parlamentu - SDS ili SNSD. I dok su ove dvije političke partije nakon prošlih izbora najveći dio mandata zajednički nastupale u bh Parlamentu, ovaj put tvrde suprotno.
„Nećemo sa SNSD-om, jer mi smo dva različita svijeta, mi se borimo protiv korupcije, oni su promotori korupcije, mi se borimo za neka ekonomska rješenja, poboljšanje ekonomske situacije, oni su se borili za zaduženje i pljačkanje budžeta. Ja ne vidim zaista kako bi bilo moguće nas i njih spojiti“, kazala je Aleksandra Panudrević iz SDS-a.
Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik je već najavio partnertsvo sa HDZ-om: „Mi računamo, što se tiče formiranja vlasti na nivou BiH, prije svega Savjeta ministara, da ćemo imati partnerstvo sa HDZ-om, i da ćemo se u tom pogledu ponašati na isti način kako smo se ponašali kada mi nismo htjeli da ostavimo HDZ, a imamo, naravno, čvrsta obećanja da će tako biti sad.“
I kada su entitetski nivoi u pitanju, ništa nije izvjesno. Mnogi vjeruju da će se državni nivo vlasti reflektovati i na dva entiteta, pa su sve opcije i tu otvorene. No, jedno je sigurno. Nova vlast u Bosni i Hercegovini, po svemu sudeći, neće biti formirana do kraja godine. Ovdašnja javnost, ali i međunarodna zajednica, ipak, očekuju da pregovori o njoj neće trajati dvije godine, što je bio slučaj nakon izbora 2010.
