Na izborima koji se održavaju u Rusiji posmatrači su i trojica članova srpskih stranaka iz Bosne i Hercegovine. Među rijetkim su posmatračima iz evropskih država na izborima na kojim nema nikog iz Evropske organizacije za bezbjednost i saradnju (OEBS).
Izbori u Rusiji se održavaju od 15. do 17. marta u atmosferi konstantne represije političkih protivnika i slobodnih medija.
Iz BiH su kao posmatrači poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Miroslav Vujičić, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske (RS) Srđan Mazalica i savjetnik predsjednika Narodne skupštine Siniša Vidović.
Sva trojica su članovi stranaka vladajuće koalicije u RS, jednom od dva bh. entiteta – Vujičić i Mazalica Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranke Milorada Dodika, dok je Vidović član Ujedinjene Srpske.
Oni su među akreditovanim međunarodnim posmatračima iz 106 različitih zemalja, kako je ranije saopšteno iz ruske Centralne izborne komisije.
Iz OEBS-a je ranije rečeno za Radio Slobodna Evropa (RSE) da BiH posmatrače zvanično ispred države šalje samo preko njih, ali da postoji niz drugih kanala preko kojih pojedinci dobijaju pozive da budu posmatrači na izborima.
Glasanje bez neizvesnosti na izborima u Rusiji
Izbori u Rusiji su počeli 15. marta, a završavaju u nedjelju, 17. marta. Pravo glasa ima više od 112 miliona ljudi, a očekuje se da aktuelni predsjednik Vladimir Putin osvoji još jedan mandat.
Poziv ruske Dume za posmatrače
Vidović za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je u Rusiju došao u ime parlamenta, da je on u Moskvi, a Mazalica u Nižnjem Novgorodu.
Pojašnjava da ga je pozvala ruska Centralna izborna komisija i državna Duma (ruski parlament), te da je on akreditovani međunarodni posmatrač.
"Ostajemo do 18. marta ovdje, bićemo sva tri dana izbora, nakon čega ćemo imati sastanak u CIK Rusije", kaže Vidović.
Mazalica je na društvenoj mreži X objavio 24. februara da je dobio poziv od predsjednika ruske Dume, Vjačeslava Volodina, da prati izbore u Rusiji.
"Ponosan sam što se nastavlja moja dobra saradnja sa institucijama nama bratske Rusije", objavio je Mazalica.
Vujičić je kratko rekao za RSE da je u Rusiju došao na poziv Dume, odnosno Vjačeslava Volodina, njenog predsjednika. Za agenciju Srna, ranije je izjavio da se nalazi u Nižnjem Novgorodu.
Ko su posmatrači iz BiH?
Siniša Vidović je savjetnik predsjednika NSRS, zamjenik predsjednika stranke Ujedinjena Srpska i privrednik iz Banjaluke.
Na opštim izborima 2022. bio je kandidat za Narodnu skupštinu RS, ali nije ušao u parlament.
U februaru je bio jedan od gostiju ruskog ambasadora u BiH, Igora Kalabuhova, na prijemu povodom ruskog nacionalnog praznika, Dana zaštitnika otadžbine.
Na svom vebsajtu, navodi da je član udruženja Srbsko sabranje "Baštionik", koje je, između ostalog, u julu prošle godine organizovalo crkveni parastos Draži Mihailoviću u Banjaluci, te pružilo podršku Rusiji na skupu u martu 2023., nekoliko dana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.
Srđan Mazalica je do sada bio poslanik u NSRS u tri saziva, član je Glavnog odbora SNSD-a i zaposlen je kao rukovodilac Operativnog područja Banja Luka u Elektroprenosu BiH.
Poznat je kao jedan od najaktivnijih poslanika u parlamentu RS.
Nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, u objavi na mreži X je indirektno osudio Zapad, a pružio podršku Rusiji.
Miroslav Vujičić iz Istočnog Sarajeva je od 2022. poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, ispred SNSD-a.
Prije toga je četiri godine bio poslanik u entitetskom parlamentu.
Od 2015. do 2023. bio je direktor Zavoda za zapošljavanje RS.
Kakvu poruku šalje slanje posmatrača iz RS?
Politički analitičar Mladen Bubonjić ocjenjuje za RSE da se slanjem posmatrača na izbore u Rusiju daje legitimitet "od jednog dijela zemlje koji gaji iste društveno političke vrijednosti sa Rusijom".
"Isuvišno je i raspravljati o nivou demokratije u Rusiji. Ovo je pokušaj davanja značaja, ne toliko samoj Rusiji koliko tim strukturama koje su i poslale te ljude, i pokušaj pretvaranja i igranja uloge nekog značajnog globalnog igrača", smatra Bubonjić.
On smatra da odlazak poslanika neće biti toliko primjećen, i da ne može nanijeti više štete za BiH i RS "od same posjete Milorada Dodika Vladimiru Putinu".
"Jedno je medijska bura, a drugo su ozbiljne državne politike, koje svakako računaju na to i donose oduke na osnovu toga jesu li u pitanju pohvale ili sankcije", upozorava Bubonjić.
Prema njemu, posjetu će više isticati oni koji su poslali posmatrače, nego sama Rusija.
"Tu treba uzeti u obzir odnos između Rusa, i kao naroda i kao ruske vlasti, sa drugim narodima i državama. I preveliko i preuveličano davanje značaja sebi u tim odnosima u odnosu na ono što zaista i jeste", naglasio je Bubonjić.
Pojašnjava da Rusija, kao i sve velike sile, ima "koncentrične krugove interesa" sa drugim zemljama, od najbližih, preko onih sa važnim geostrateškim položajem, pa sve do onih sa kojima postoje duhovne i kulturne veze, te da je taj odnos često "jednosmjeran".
Izbori bez OEBS-a i 'neprijateljskih' zemalja
Predstavnici OEBS-a neće biti prisutni na već drugim ruskim izborima zaredom, nakon parlamentarnih iz 2021. godine.
Iz ove organizacije je saopšteno da su "razočarani" odlukom da ih ruske vlasti ne pozovu, iako je Rusija članica OEBS.
Dodaju da, zahvaljujući odluci, "raste zabrinutost zbog smanjenog demokratskog prostora i erozije osnovnih prava u Rusiji".
Neće biti prisutni ni posmatrači iz "neprijateljskih" zemalja za Rusiju, tj. onih koje su uvele sankcije Moskvi nakon invazije na Ukrajinu.
Među njima je Evropska unija kao cjelina, Sjedinjene Američke Države (SAD), Velika Britanija, kao i države Zapadnog Balkana – Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Albanija.
BiH nije na ovom spisku, jer iako se usaglasila sa evropskim sankcijama protiv Rusije, one zbog protivljenja koalicije iz RS predvođene SNSD-om na nivou države, nisu u potpunosti implementirane.
Više od stotinu zemalja je poslalo posmatrače na izbore. Iz susjedne Srbije u Rusiju je zbog toga otišlo petoro poslanika iz vladajuće koalicije.
Ruski predsjednički izbori se održavaju u atmosferi stalne državne represije protiv političkih protivnika, civilnog društva i slobode medija.
Očekuje se laka pobjeda sadašnjeg ruskog predsjednika, 71-godišnjeg Vladimira Putina, i još jedan šestogodišnji mandat.
Ko su Putinovi protivkandidati?
Putin, koji je na vlasti kao predsednik ili premijer od 2000. godine, na izborima ima tri protivkandidata.
Na glasačkim listićima su kandidat Komunističke partije Nikolaj Haritonov, vođa ultra-nacionalističke Liberalne-demokratske partije Rusije Leonid Slucki i poslanik partije Novi narod Vladislav Davankov.
Niko od izazivača nije kritikovao Putina i sva trojica podržavaju "specijalnu vojnu operaciju", kako Kremlj naziva invaziju na Ukrajinu.
Centralna izborna komisija odbila je kandidature opozicionara Borisa Nadeždina, koji je pokušao da vodi antiratnu kampanju, i bivše televizijske novinarke Jekaterine Duncove koja je pozivala na okončanje konflikta u Ukrajini i oslobađanje političkih zatvorenika.
Putinovi politički protivnici su u egzilu u inostranstvu ili su u ruskim zatvorima pod optužbama koje se smatraju politički motivisanim.
Najglasniji kritičar Kremlja, Aleksej Navaljni, umro je u zatvoru u februaru ove godine, a njegova organizacija i zapadne države su optužili zvaničnu Moskvu za njegovu smrt.
Udovica Alekseja Navaljnog, Julija, pozvala je Ruse da na dan izbora svoje neslaganje iskažu na biračkim mestima. Kremlj je takve apele ranije nazivao "provokacijama".
Posmatrači iz RS na ilegalnim referendumima u Ukrajini
Tokom septembra 2022., na referendumima u zapadnim ukrajinskim regijama koje su Zapad i Ujedinjene nacije nazvali "lažnim", učestvovala su dva posmatrača iz RS.
Bivši bh. diplomata Slobodan Šoja i profesor filozofije iz Banje Luke, Oleg Soldat, bili su posmatrači na referendumima na lični poziv, kako su tada izjavili za RSE.
Šoja je kazao da je otišao na poziv Građanske komore Ruske Federacije upućen telefonom, dok Soldat nije otkrivao mnogo detalja, sem što je rekao da je poziv dobio lično kao "stručnjak za rusku kulturu".
Prema tvrdnjama Moskve, čak 99 odsto glasača je bilo za ujedinjenje sa Rusijom.
Ubrzo nakon održanih referenduma u regijama Lugansk, Donjeck, Herson i Zaporožje, Putin je potpisao dokumente kojima se ove regije zvanično pripajaju Rusiji.
Najveću aneksiju u Evropi nakon Drugog svjetskog rata su odbacile sve zapadne zemlje, a generalni sekretar UN Antonio Gutereš (Guterres) ih je nazvao nezakonitim kršenjem povelje UN.
Tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović, izjavio je da BiH ne podržava referendume, te da poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.
'Grupa prijateljstva' parlamenata Rusije i RS
U ponedjeljak nakon izbora, u Rusiju putuje još jedna delegacija iz RS – petoro poslanika Narodne skupštine, na čelu sa predsjednikom parlamenta, Nenadom Stevandićem.
On za RSE kaže da se radi o službenoj posjeti, nevezanoj za izbore, te da je prošle godine u ruskoj Dumi dogovoreno da se napravi "grupa prijateljstva" između dva parlamenta, što će sada biti i ozvaničeno.
"Imamo ih sa mnogo parlamenata. I to smo prošle godine odgodili misleći da će se nešto smiriti, a sad je prošlo godinu dana i mi smo svoje završili, i oni su svoje i usaglasili smo neki protokol. Pet članova iz RS i pet iz ruske Dume", kazao je Stevandić.
U februaru prošle godine, Stevandić je zajedno sa trojicom poslanika bio u zvaničnoj posjeti Moskvi, te razgovarao sa predstavnicima Državne Dume i ruskog Savjeta Federacije.
Posjetu su osudile Delegacija Evropske unije u BiH, kao i Ambasada Sjedinjenih Država u BiH.
Facebook Forum