U najnovijem izvještaju Svjetske banke i Međunarodne finansijske korporacije, BiH je na 126. mjestu po lakoći poslovanja i posljednja na ljestvici u regionu. U praksi to znači da je za registrovanje firme u BiH potrebno oko 40-ak dana, a administrativne zamke, poput četiri različita nivoa nadležnosti, za strane investitore su gotovo nesavladive. Stoga i ne čudi činjenica da mnogi investitori za poslovanje biraju zemlje u okruženju.
BiH zauzima 126. mjesto među 185 svjetskih ekonomija po lakoći poslovanja. Susjedi su u znatno povoljnijoj poziciji. Makedonija je na 23. mjestu, Slovenija na 35., Crna Gora na 51. Praktično, jednom biznismenu za registraciju firme u BiH treba gotovo 40 dana, a u Makedoniji to može učiniti za dva dana. Stoga mnogi u samom startu odustaju, upozorava Miloš Todorović iz Udruženja ekonomista RS:
„Pretpostavljam da niko nije pravio statistike koliko firmi odustane kad hoće da se registruju, pa onda vide kako to kod nas funkcioniše. Proces registracije nije toliko čak ni sporan, nego je sporan što pokazuje kompletnu daljnu sliku, jer ako strana firma želi ovdje da investira novac, da otvori firmu, da pokrene nešto, čim vidi koliki je period registracije, koliko su komplikovane i apsurdne procedure, ona izvlači sasvim logičan zaključak da će kompletno poslovanje biti takvo – i odustaje, tako da je to najveći negativan efekat“, rekao je Todorović.
U Agenciji za promociju stranih investicija FIPA upozoravaju da BiH zaostaje za susjedima i kada su u pitanju elektronski sistem i baza podataka.
„BiH u značajnoj mjeri zaostaje, pogotovo kad se uzme parametar pokretanja biznisa, koji je za BiH 11 koraka i 37 dana, a u poređenju sa Makedonijom gdje je to za dva koraka za dva dana. Naša glavna prepreka je elektronsko poslovanje, eloktronske baza podataka, znači elektronska razmjena podataka i umrežavanje elektronsko svih institucija u čijoj su nadležnosti svi ti koraci za osnivanje forme. U slučaju tog elektronskog uvezivanja sve bi bilo mnogo lakše i brže i sigurna sam da bismo jako brzo skočili na ovoj ljestvici“, kaže Jelica Grujić direktorica FIPA-e.
Osim toga, različiti nivoi nadležnosti su isuviše komplikovani, naročito za strane investitore, kaže Grujić.
„Kod nas nije jasno definisano šta je na nivou opštine, šta je na nivou kantona, šta je na nivou entiteta i države - i onda se često desi da odu na pogrešna vrata kad treba rješavati probleme, tako da u suštini možda nisu upoznati sa svim tim procedurama. Istina je da ih ima puno i često su neusaglašene između svih ovih nivoa“, navodi Grujić.
Stvaranje lošeg imidža
Kada je riječ o domaćim investitorima, loša poslovna klima mnoge navodi ih da odustanu od poslovanja ovdje, kaže Todorović.
Foto: federalna.ba
„Imamo mi domaćih investitora, odnosno domaćih kompanija koje se uzdržavaju i ustežu da proširuju svoje poslovanje. Jedan broj tih ljudi, prema našim informacijama, razmišlja i da proda firmu, da se prestane baviti s time, jer, zaista, bez nekog značajnog razloga živimo u zemlji u kojoj je tržišno poslovanje jako otežano. A kad bismo posmatrali realno, uopšte ne bi moralo biti tako“, izjavio je Todorović.
Nedostatak političke volje, ali i kompetencije imaju za rezultat da BiH ne može napraviti bolju poslovnu klimu uprkos pričama o tome na mnogim konferencijama u posljednjih 15 godina kaže, profesor Nikola Grabovac.
„Ja mislim da nisu dozreli u ukupnosti shvatanja ekonomske problematike i da to nije u njihovim kompetencijama znanja i moći.“
Izvještaji poput ovog o lakoći poslovanja utiču itekako na opredjeljenje potencijalnih investitora za koju zemlju će se opredijeliti da ulože svoj kapital, podsjeća direktorica FIPA-e Jelica Grujić.
„Jer će svoje aktivnosti i svoje dublje analize usmjeriti na one zemlje koje su povoljnije rangirane od nas na tim ljestvicama. Ovakvi izveštaji imaju možda najznačajniji i najveći uticaj na kreiranje ukupnog imidža jedne zemlje kao investicione lokacije, tako da ovo sigurno ne ide u prilog poboljšanju tog imidža.“
U Izvještaju, između ostalog, stoji da je BiH smanjila administrativno opterećenje u vezi sa popunjavanjem obrazaca i uplatu socijalnih doprinosa primjenom elektronskog sistema, ali je istovremeno otežala pristup informacijama o kreditima onemogućivši rad privatnih kreditnih biroa. Reformama, koje su provele mnoge zemlje kako bi olakšale poslovanje, nadležni u BiH se još uvijek ne bave.
