Udruženje poslodavaca FBiH organizovalo je sastanak privrednika sa novoizabranim premijerom Federacije BiH kako bi ukazali na brojne probleme u poslovanju i dali svojih 10 preporuka kako poboljšati poslovno okruženje u BiH. Privrednici u prvom redu očekuju smanjenje doprinosa na plaće, ravnopravan odnos na tenderima sa stranim firmama i skraćivanje procedura za otvaranje firmi. Predstavnici Vlade već su napravili neke korake u tom pravcu, kaže premijer.
Otvoriti privatnu firmu u BiH prava je hrabrost i igra strpljenja budući da je samo za registraciju firme potrebno šest mjeseci.
Poslovanje je sizifov posao, naplata slaba, sudstvo sporo, a i zakoni koji imaju dobru osnovu rijetko se primjenjuju. Tako biznismeni u BiH opisuju poslovanje.
Jedan od njih je i Ladislav Bevanda iz firme Hering Široki Brijeg koji smatra da bi prevashodno trebalo mijenjati Zakon o radu FBiH.
''U Zakonu o radu zakonodavac još uvijek polazi od toga da je poslodavac jedan idiot koji bira najbolje ljude, tuče ih, izbacuje s posla i slično. Dakle, ako se fluktuacija radne snage odigrava samo tako što nam bolji ljudi odlaze onda nije dobro. Trebalo bi nama omogućiti da možemo brže selektirat, brže izmjenjivat kvalitetnu radnu snagu, a ne da moramo pisat doktorate da bi lošeg radnika sklonili s tržišta. To bi nam bitno popravilo efikasnost", ocjenjuje Bevanda.
Bevanda takođe navodi i problem neravnopravnosti domaćih firmi na tenderima koje raspisuje vlada odnosno ministarstva.
''Dobro bi bilo da Vlada FBiH svojim instrumentima omogući lakši pristup velikim tenderima koji se odigravaju u našoj zemlji'', kaže Bevanda.
Udruženje poslodavaca FBiH prije više od godinu dana sačinilo je Bijelu knjigu u kojoj je pobrojano 10 prioritetnih koraka koje vlast treba načiniti kako bi napravila bolje poslovno okruženje, ali i zadržala nivo prihoda od privrede u budžetima.
Predsjednik UO Udruženja poslodavaca FBIH Safudin Čengić kaže da poslodavci od nove Vlade FBiH očekuju brzo djelovanje barem kada je riječ o nekoliko prioritetnih koraka.
''Prva i osnovna stvar što mi smatramo da treba uraditi jeste rasterećenje privrede kroz smanjenje poreza i doprinosa na plate. To se može završiti do kraja ove godine. Druga bitna stvar je smanjenje javne uprave i smanjenje opterećenja kroz troškove koji se nameću u javnoj upravi i usmjeravanje tih sredstava prema određenim projektima koje će omogućavati zapošljavanje. Zatim hitno zaustavljanje tužbi po osnovu kolektivnih ugovora jer to dovodi u još teži položaj budžete svih nivoa vlasti. I, naravno, smanjenje procedura kad je u pitanju pokretanje biznisa. Navešću vam vlastiti primjer. Moja firma se bavi manjim projektima i nedavno nam je trebalo šest mjeseci da otvorimo jedan kiosk'', navodi Čengić.
Ministar razvoja poduzetništva i obrta Amir Zukić kaže kako je odlučan poduzeti sve što je moguće da privrednicima olakša poslovanje.
''Prije svega olakšati registraciju i smanjiti obaveze za one zanate i obrte ili mali i srednji biznis gdje se ne može obezbijediti odgovarajuća profitabilnost upravo zbog visokih doprinosa i poreza. Naš osnovni cilj je da barem na 50 posto smanjimo poreze i doprinose. Istovremeno moramo pronaći alternativne prihode i napraviti uštede. Ja se nadam da ćemo to uspjeti'', optističan je ministar.
Premijer Federacije BiH Fadil Novalić kaže kako je već poduzeo određene korake kako bi zahtjeve poslodavaca koji su sadržani i u njegovom planu rada realizirao.
''Prvi korak je formiranje radne skupine, te da se zaduži Ministarstvo finansija da napravi prijedlog za smanjenje poreza na dohodak. Zatim registracija poljoprivrednih domaćinstava kako bismo napravili pravni obuhvat bilo kroz mikro preduzeća ili preduzeća za vlastite potrebe i omogućili ljudima da konzumiraju socijalno osiguranje koje sad imaju preko biroa i omogućili im da mogu po povlaštenim stopama sebi uplaćivati penziono. Treća mjera je socijalno plaćanje struje, da oni koji imaju manje plaćaju jeftiniju struju, a oni koji imaju više skuplju'', pobrojao je Novalić.
Privrednici u BiH napominju da je vremena malo, da se svake godine zbog otežanog poslovanja ugasi stotine firmi, te da treba voditi računa i o tome da za krpljenje budžeta nije rješenje novo zaduživanje kod međunarodnih finansijskih institucija nego uspostavljanje sistema koji će smanjiti korupciju i sivu ekonomiju i na taj način omogućiti veći priliv novca u budžete.
