Iako se gotovo svakodnevno kao mantra u Crnoj Gori ponavlja kako predstojeći popis nije političko već statističko izjašnjavanje, u praksi malo ko to dokazuje.
Stiče se utisak da svi na direktan ili indirektan način, bučnom ili tihom kampanjom, nastoje da pridobiju što više građana koji će se izjasniti da pripadaju njihovom nacionalnom korpusu. Postavlja se pitanje zašto je to tako u državi koja je Ustavno definisana kao građanska.
Najnoviji poziv Bošnjačkog Savjeta u Crnoj Gori pripadnicima bošnjačkog naroda da se na predstojećem popisu izjasne kao Bošnjaci islamske vjeroispovjesti koji govore bosanskim jezikom, samo je jedan u nizu pokušaja predpopisne animacije predstavnika različitih nacionalnih i etničkih grupa.
Štamapanjem flajera i brošura u cilju nacionalne edukacije građana, najprije su počele prosrpske političke partije i nevladine organizacije, uz podršku Srpskog nacionalnog savjeta i Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.
Kampanju su obrazložili tvrdnjom da vlast i crnogorski nacionalni korupus nastoji da asimuluje pripadnike ostalih naroda kako bi se što više stanovnika izjasnili kao Crnogorci.
No, u pravdanju činjenicom kako od brojnosti naroda zavise prava njegovih pripadnika i obaveza države prema njima, zaboravlja se na koncept Crne Gore kao građanske države.
Zašto je to tako pitanje je na koje najprije odgovara profesorka Božena Jelušić.
"Mislim da je u pitanju očekivanje drugačije distribucije političke moći i da popis tu može barem da da neke smjernice ili da, u izvjesnom smislu pripremi teren za to. Meni je žao što se taj popis ne može obaviti tako da se naši građani na kraju izjašnjavaju po tome da li se osjećaju građanima ove države, a ne da im taj etnicitet u svakom trenutku bude prije svega ostaloga. Mislim da centri moći na različitim stranama rade upravo suprotno. Tu mislim i na srpski, bošnjački i naravno crnogorski, koji je možda najstidljivije, ali u nekom djelu i dosta agresivno, recimo kada je jezik u pitanju", kazala je Jelušić.
Osnova za očuvanje vlasti
I profesor Svetozar Jovićević ukazuje na političku dimenziju aprilskog popisa i očekivanja prije svega partija prosrpske orijentacije da svoju političku sudbinu grade na brojčanom odnosu koje će popis pokazati.
Etnička mapa poslije popisa 2003. godine
"Ako taj brojčani odnos bitno odstupa od onoga što je prije bilo onda je to neminovan, kako oni tumače, neminovan poraz njihove ideologije. Pošto nemaju nadoknadu u onome što je obraćanje građaninu, dakle njegovim životnim problemima onda oni ne vide šta bi bila njihova uloga u svemu tome", ocjenjuje Jovićević.
Postavlja se pitanje čemu služe nacionalna prebrojavanja u Crnoj Gori i da li grčevita borba za svakog pripadnika svog naroda zapravo znači da nacionalno pitanje još nije riješeno.
Prema riječima istoričara Dragutina Papovića očigledno je da je popis kod nas i dalje i statističko i političko izjašnjavanje.
"Nacionalno izjašnjavanje na popisu je bitno u Crnoj Gori zato što je nacionalno pitanje jedan od najvažnijih segmenata crnogorske političke scene. To pitanje jeste značajno jer je značajno u političkim debatama u Crnoj Gori. Ono što je nesumnjivo jeste to da će rezultati popisa, bez obzira na to kakavi oni bili biti značajni za naredne političke događaje, jer koliko sam primijetio nijedna od političkih partija nije se odrekla nacionalne politike", rekao je Papović.
Kakva će Crna Gora izaći nakon aprilskog popisa i da li ćemo se i dalje nacionalno prebrojavati ili će ustavni koncept građanske države zaživjeti u praksi, profesor Jovićević odgovara:
"Sve dok je takva podjela to je osnova za očuvanje ove vlasti. Prije svega. Uz sve probleme koje je ona stvorila i uz sve kritike koje joj s pravom upućujemo sa svih strana. Sve dok je tako ona će se održavati. Do bitne promjene, čini mi se moglo je doći da se promijeni vlast, da se formiraju koalicije u koje ulaze stranke različitog predznaka i u takvim koalicijama bilo bi logično očekivati da će taj građanski element ili element građanske ravnopravnosti biti dominantan".
Stiče se utisak da svi na direktan ili indirektan način, bučnom ili tihom kampanjom, nastoje da pridobiju što više građana koji će se izjasniti da pripadaju njihovom nacionalnom korpusu. Postavlja se pitanje zašto je to tako u državi koja je Ustavno definisana kao građanska.
Najnoviji poziv Bošnjačkog Savjeta u Crnoj Gori pripadnicima bošnjačkog naroda da se na predstojećem popisu izjasne kao Bošnjaci islamske vjeroispovjesti koji govore bosanskim jezikom, samo je jedan u nizu pokušaja predpopisne animacije predstavnika različitih nacionalnih i etničkih grupa.
Štamapanjem flajera i brošura u cilju nacionalne edukacije građana, najprije su počele prosrpske političke partije i nevladine organizacije, uz podršku Srpskog nacionalnog savjeta i Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.
Kampanju su obrazložili tvrdnjom da vlast i crnogorski nacionalni korupus nastoji da asimuluje pripadnike ostalih naroda kako bi se što više stanovnika izjasnili kao Crnogorci.
No, u pravdanju činjenicom kako od brojnosti naroda zavise prava njegovih pripadnika i obaveza države prema njima, zaboravlja se na koncept Crne Gore kao građanske države.
Zašto je to tako pitanje je na koje najprije odgovara profesorka Božena Jelušić.
"Mislim da je u pitanju očekivanje drugačije distribucije političke moći i da popis tu može barem da da neke smjernice ili da, u izvjesnom smislu pripremi teren za to. Meni je žao što se taj popis ne može obaviti tako da se naši građani na kraju izjašnjavaju po tome da li se osjećaju građanima ove države, a ne da im taj etnicitet u svakom trenutku bude prije svega ostaloga. Mislim da centri moći na različitim stranama rade upravo suprotno. Tu mislim i na srpski, bošnjački i naravno crnogorski, koji je možda najstidljivije, ali u nekom djelu i dosta agresivno, recimo kada je jezik u pitanju", kazala je Jelušić.
Osnova za očuvanje vlasti
I profesor Svetozar Jovićević ukazuje na političku dimenziju aprilskog popisa i očekivanja prije svega partija prosrpske orijentacije da svoju političku sudbinu grade na brojčanom odnosu koje će popis pokazati.
"Ako taj brojčani odnos bitno odstupa od onoga što je prije bilo onda je to neminovan, kako oni tumače, neminovan poraz njihove ideologije. Pošto nemaju nadoknadu u onome što je obraćanje građaninu, dakle njegovim životnim problemima onda oni ne vide šta bi bila njihova uloga u svemu tome", ocjenjuje Jovićević.
Postavlja se pitanje čemu služe nacionalna prebrojavanja u Crnoj Gori i da li grčevita borba za svakog pripadnika svog naroda zapravo znači da nacionalno pitanje još nije riješeno.
Prema riječima istoričara Dragutina Papovića očigledno je da je popis kod nas i dalje i statističko i političko izjašnjavanje.
"Nacionalno izjašnjavanje na popisu je bitno u Crnoj Gori zato što je nacionalno pitanje jedan od najvažnijih segmenata crnogorske političke scene. To pitanje jeste značajno jer je značajno u političkim debatama u Crnoj Gori. Ono što je nesumnjivo jeste to da će rezultati popisa, bez obzira na to kakavi oni bili biti značajni za naredne političke događaje, jer koliko sam primijetio nijedna od političkih partija nije se odrekla nacionalne politike", rekao je Papović.
Kakva će Crna Gora izaći nakon aprilskog popisa i da li ćemo se i dalje nacionalno prebrojavati ili će ustavni koncept građanske države zaživjeti u praksi, profesor Jovićević odgovara:
"Sve dok je takva podjela to je osnova za očuvanje ove vlasti. Prije svega. Uz sve probleme koje je ona stvorila i uz sve kritike koje joj s pravom upućujemo sa svih strana. Sve dok je tako ona će se održavati. Do bitne promjene, čini mi se moglo je doći da se promijeni vlast, da se formiraju koalicije u koje ulaze stranke različitog predznaka i u takvim koalicijama bilo bi logično očekivati da će taj građanski element ili element građanske ravnopravnosti biti dominantan".