Predstojeći popis stanovništva u Crnoj Gori, koji će biti obavljen u aprilu ove godine, već duže predstavlja temu političkih nagađanja o tome- da li će doći do promjene u nacionalnoj strukturi stanovništva u Crnoj Gori.
Rezultati dva popisa stanovništva obavljenih u Crnoj Gori u prethodnih dvadeset godina su pokazali ogromne oscilacije u oblasti nacionalne pripadnosti. Dok je prema popisu iz 1991 godine Crnogoraca bilo skoro 62 posto, a Srba nešto preko 9 procenata, popis iz 2003. godine je pokazao da su Crnogorci u Crnoj Gori zastupljeni 43 posto, a Srbi 32 procenta. Slična je situacija i sa Bošnjacima i Muslimanima, kada je na popisu 1991. godine bilo skoro 15 posto Muslimana, 2003. godine je procenat Bošnjaka bio skoro 8, a Muslimana 4 posto.
Ovakve krupne promjene u etničkom sastavu se ne mogu objasniti niti demografijom niti migracijama, već isključivo političkim stavom i političkim ambijentom kada se popis obavljao, kaže metodolog u Centru za demokratiju i ljudska prava Miloš Bešić.
"Ovakva promjena može da se objasni samo političkim varijablama. Naime, etnička identifikacija je postala politička identifikacija, ili izjašnjavati se Srbin versus Crnogorac ili Crnogorac versus Srbin zapravo predstavlja jedan politički stav prema nezavisnosti crnogorske države", ocjenjuje Bešić.
Prema riječima profesora Bešića i na narednom popisu se može očekivati slično, da će kroz nacionalnu pripadnost građani Crne Gore izražavati svoj politički stav.
"Ono što sada na ovom popisu treba posebno posmatrati ili posebno analizirati jeste opet odnos Srba i Crnogoraca. Zašto? Zato što je etnička pripadnost Srbima ili Crnogorcima zapravo politički stav. Vi na taj način izražavate jedan politički stav. Ako pogledate rezultate iz mjerenja etničke distance primijetićete da nemate nikakvu etničku jednih niti drugih, da su ovi drugi neka druga etnička kategorija. Ne. Oni se jednostavno tako etnički izjašnjavaju, jer tako pokazuju svoj politički stav. U medijima i od strane nekih analitičara moglo se čuti da se očekuje smanjenje broja onih koji se etnički izjašnjavaju kao Srbi. Ja lično u to ne vjerujem, jer ako pogledamo istraživanja taj broj je prilično stabilan. Ja očekujem da broj onih koji se izjašanjavaju kao Srbi bude ili identičan ili možda nešto manji. Po mojoj procjeni biće 28 ili 29 procenata. Najvjerovatnije, međutim je da će taj broj ostati identičan", procjenjuje Bešić.
Pritisak na građane
Izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti na predstojećem popisu je već aktiviralo dio političkih i društvenih struktura koje imaju za cilj da utiču na rezultate nacionalne strukture stanovništva u Crnoj Gori, pa je popis bila tema na sjednicama partijskih rukovodstava.
Tako su pojedine prosrpske partije ocjenile da je popis stanovništva najvažniji društveno politički događaj za srpski narod. Predsjednik Socijalističke narodne partije Srđan Milić je nedavno najavio da započinje kampanju za popis u cilju da ne dođe do promjena u nacionalnoj strukturi u odnosu na 2003 godinu.
Iz vladajućih partija nije bilo takvih najava, ali je opozicija optužila vlast da će preko svojih partijskih ćelija uticati na građane da se smanji broj nacionalno izjašnjenih Srba.
Podgorica - ilustrativna fotografija: Savo Prelević
Ukoliko kampanja pred popis bude aktivirana, takav pritisak na građane bi mogao ući u zonu kršenja osnovnih ljudskih prava kaže Aleksandar Zeković istraživač kršenja ljudskih prava, konstatujući da Crna Gora nije izgradila dovoljne državne kapacitete, jer se u zemljama sa stabilnom demokratijom i funkcionalnim institucijama popis stanovništva se smatra isključivo statističkom operacijom i ne pridaje se politički značaj.
"Državni organi, prije svih mjerodavni državni tužioci su u obavezi da prate sve političke, javne istupe koji su u vezi sa popisom stanovništva i vrše jednu odgovornu i profesionalnu procjenu, pa shodno tome donose i odluke o eventualnom procesuiranju svih onih koji po tom pitanju krše crnogorske propise," rekao je Zeković.
Odgovarajući na pitanje da li je popis u Crnoj Gori statistička ili politička kategorija, profesor Bešić kaže da se radi o statističkoj kategoriji čije je podatke moguće politizovati.
"To što to izjašnjavanje ima svoju političku pozadinu i specifičnu političku težinu to je drugo pitanje. Da je moguća politizacija samih podataka svakako da je moguća, jer je to izjašnjavanje par ekselans izražavanje određenog političkog stava kada je riječ o dvije ključne etničke kategorije", kazao je Bešić.
Rezultati dva popisa stanovništva obavljenih u Crnoj Gori u prethodnih dvadeset godina su pokazali ogromne oscilacije u oblasti nacionalne pripadnosti. Dok je prema popisu iz 1991 godine Crnogoraca bilo skoro 62 posto, a Srba nešto preko 9 procenata, popis iz 2003. godine je pokazao da su Crnogorci u Crnoj Gori zastupljeni 43 posto, a Srbi 32 procenta. Slična je situacija i sa Bošnjacima i Muslimanima, kada je na popisu 1991. godine bilo skoro 15 posto Muslimana, 2003. godine je procenat Bošnjaka bio skoro 8, a Muslimana 4 posto.
Ovakve krupne promjene u etničkom sastavu se ne mogu objasniti niti demografijom niti migracijama, već isključivo političkim stavom i političkim ambijentom kada se popis obavljao, kaže metodolog u Centru za demokratiju i ljudska prava Miloš Bešić.
Bešić: Etnička identifikacija je postala politička identifikacija, ili izjašnjavati se Srbin versus Crnogorac ili Crnogorac versus Srbin zapravo predstavlja politički stav prema nezavisnosti Crne Gore.
"Ovakva promjena može da se objasni samo političkim varijablama. Naime, etnička identifikacija je postala politička identifikacija, ili izjašnjavati se Srbin versus Crnogorac ili Crnogorac versus Srbin zapravo predstavlja jedan politički stav prema nezavisnosti crnogorske države", ocjenjuje Bešić.
Prema riječima profesora Bešića i na narednom popisu se može očekivati slično, da će kroz nacionalnu pripadnost građani Crne Gore izražavati svoj politički stav.
"Ono što sada na ovom popisu treba posebno posmatrati ili posebno analizirati jeste opet odnos Srba i Crnogoraca. Zašto? Zato što je etnička pripadnost Srbima ili Crnogorcima zapravo politički stav. Vi na taj način izražavate jedan politički stav. Ako pogledate rezultate iz mjerenja etničke distance primijetićete da nemate nikakvu etničku jednih niti drugih, da su ovi drugi neka druga etnička kategorija. Ne. Oni se jednostavno tako etnički izjašnjavaju, jer tako pokazuju svoj politički stav. U medijima i od strane nekih analitičara moglo se čuti da se očekuje smanjenje broja onih koji se etnički izjašnjavaju kao Srbi. Ja lično u to ne vjerujem, jer ako pogledamo istraživanja taj broj je prilično stabilan. Ja očekujem da broj onih koji se izjašanjavaju kao Srbi bude ili identičan ili možda nešto manji. Po mojoj procjeni biće 28 ili 29 procenata. Najvjerovatnije, međutim je da će taj broj ostati identičan", procjenjuje Bešić.
Pritisak na građane
Izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti na predstojećem popisu je već aktiviralo dio političkih i društvenih struktura koje imaju za cilj da utiču na rezultate nacionalne strukture stanovništva u Crnoj Gori, pa je popis bila tema na sjednicama partijskih rukovodstava.
Tako su pojedine prosrpske partije ocjenile da je popis stanovništva najvažniji društveno politički događaj za srpski narod. Predsjednik Socijalističke narodne partije Srđan Milić je nedavno najavio da započinje kampanju za popis u cilju da ne dođe do promjena u nacionalnoj strukturi u odnosu na 2003 godinu.
Iz vladajućih partija nije bilo takvih najava, ali je opozicija optužila vlast da će preko svojih partijskih ćelija uticati na građane da se smanji broj nacionalno izjašnjenih Srba.
Ukoliko kampanja pred popis bude aktivirana, takav pritisak na građane bi mogao ući u zonu kršenja osnovnih ljudskih prava kaže Aleksandar Zeković istraživač kršenja ljudskih prava, konstatujući da Crna Gora nije izgradila dovoljne državne kapacitete, jer se u zemljama sa stabilnom demokratijom i funkcionalnim institucijama popis stanovništva se smatra isključivo statističkom operacijom i ne pridaje se politički značaj.
"Državni organi, prije svih mjerodavni državni tužioci su u obavezi da prate sve političke, javne istupe koji su u vezi sa popisom stanovništva i vrše jednu odgovornu i profesionalnu procjenu, pa shodno tome donose i odluke o eventualnom procesuiranju svih onih koji po tom pitanju krše crnogorske propise," rekao je Zeković.
Odgovarajući na pitanje da li je popis u Crnoj Gori statistička ili politička kategorija, profesor Bešić kaže da se radi o statističkoj kategoriji čije je podatke moguće politizovati.
"To što to izjašnjavanje ima svoju političku pozadinu i specifičnu političku težinu to je drugo pitanje. Da je moguća politizacija samih podataka svakako da je moguća, jer je to izjašnjavanje par ekselans izražavanje određenog političkog stava kada je riječ o dvije ključne etničke kategorije", kazao je Bešić.
