Priredila: Milena Mitrović
Novi zakon koji ograničava uticaj Ustavnog suda izazvao je zabrinutost Evropske komisije koja je za 13. januar zakazala raspravu o stanju u ovoj zemlji.
Migrantska kriza u Evropi izaziva političke tenzije, jer pojedine članice poput Poljske kao jedne od najuticajnijih u istočnom dijelu starog kontinenta, se ne slažu sa rješenjima koja predlaže Brisel, piše Volstrit džurnal (Wall Street Journal).
Ovaj list navodi da je zalaganje opozicije u Poljskoj da sve članice EU zajednički podnesu teret raspodjele izbjeglica, pomoglo desničarsko-nacionalističkoj stranci "Pravo i Pravda" da na izborima u oktobru osvoji apsolutnu većinu, okončavši tako devetogodišnju vladavinu proevropske Građanske platforme, koja je ranije pristala da primi nekoliko hiljada izbjeglica.
Ubrzo nakon izbora stranka "Pravo i Pravda", inače prva politička pratija koja je osvojila apsloutnu većinu u Donjem domu od pada komunizma, preuzela je kontrolu nad svim institucijama, državnim preduzećima, kao i nad Ustavnim sudom smijenivši nekoliko sudija što je izazvalo oštre reakcije opozicionih političara, ali i kritike izvan zemlje.
Predsjednik Poljske Andžej Duda (Andrzej Duda) potpisao je izmjene Zakona o Ustavnom sudu koji su po hitnoj proceduri izglasali vladajući konzervativci uprkos demonstracijama desetina hiljada građana širom zemlje.
Smijenjeno je nekoliko sudija Ustavnog suda u kojem je većina sudija postavljenja za vrijeme vladavine Građanske platforme.
Takođe, promjenjen je i način odlučivanja tako da manjinski dio Suda može da blokira donošenje odluka.
Ove izmjene paralisale su rad Ustavnog suda, jer zbog zabune oko izbora novih sudija koje su na istih pet upražnjenih mjesta birali i prethodni i novi saziv Sejma parlamenta, Ustavni sud ima samo deset neospornih sudija od 15 članova, a izmjene zakona zahtjevaju da odlučuje u plenumu od 13 sudija.
Lider stranke "Pravo i pravda" Jaroslav Kačinjski (Jarosław Kaczyński) rekao je da je cilj ove mjere da spriječi političke neistomišljenike u nastajanju da blokiraju njegovu partijsku agendu kojoj su, kako je naveo, građani ukazali povjerenje.
Međutim, lider Moderne stranke Rišard Petru (Ryszard Petru) izjavio je da su ove promjene usvojene bez rasprave.
"Sve odluke u Parlamentu se donose veoma brzo zbog čega postoji veliki rizik da se naprave ogromne greške što može da dovede do usijanja u državi", rekao je Petru.
Zbog ove odluke, Evropska komisija je u pismu adresiranom na Varšavu zatražila da se odlože i još jednom razmotre promjene u statusu Ustavnog suda, navodeći da se na taj način ugrožava vladavina prava.
Međutim, zvanična Varšava odbacila je zahtjev Evropske komisije.
"Smatram da nijedan spoljni faktor ne može da utiče na nas, u suprotnom, to bi značilo povredu našeg nacionalnog ponosa", rekao je ministar pravde Zbignjev Ziobro (Zbigniew Ziobro) poslije višesatne sjednice Senata koji je usvojio Zakon o Ustavnom sudu.
Oštar zaokret u politici Poljske prijeti da dodatno oteža napore EU u rješavanju gorućih problema ne samo migrantske krize, već i odnosa sa Rusijom i fiskalne discipline.
U posljednih nekoliko godina Poljska je postala regionalni lider u EU. Bivši predsjednik Građanske platforme Donald Tusk izbaran je prošle godine za predsjednika Evropskog savjeta.
Upućeni izvori naveli su da je Tusk, dok je obavljao funkciju premijera, blisko sarađivao i sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, posebno u oblastima koje se odnose na krizu unutar Evropske unije.
Međutim, septembarska odluka Angele Merkel da dozvoli ulazak stotinama hiljda migranata u Njemačku vršeći pritisak na ostale članice EU da ravnomjerno raspodjele migrante, dodatno je iziritirala glasače i političare u Poljskoj, kao i u ostalim članicama međunarodne zajednice.
Mnogi strahuju da u nastojanju da se oslobode ruske dominacije, moraju da ustupe dio suvereniteta Berlinu ili Briselu.
Optužbe u njemačkim medijima o nedemokratskim mjerama u Poljskoj izazvali su ljutite reakcije u ovoj zemlji.
Sedamdeset godina od završetka Drugog svjetskog rata Nijemci su i dalje omraženi u Poljskoj, uprkos činjenici da je većina visokoobrazovanih ljudi svjesna da razvoj njihove države u velikoj mjeri zavisi od moćnog zapadnog susjeda.
"Ne treba nam njemačka pomoć u uspostavljanju demokratije", izjavio je lider "Prava i pravde" Jaroslav Kačinjski, podsjećajući na vrijeme kada je Poljska bila pod nacističkom okupacijom, dodajući da su "Nijemci zbog toga naši dužnici".
Sve ovo, piše dalje Volstrit džurnal, dodatno produbljuje krizu unutar EU.
Zajedno sa Mađarskom - koja takođe negoduje zbog prevelikog uticaja Njemačke na politiku EU, zatim Slovačke koja se otvoreno protivi planovima o raspodjeli migranata - Poljska spada u grupu zemalja koje zbog politike konfrontacije sa EU rizikuje da bude isključena ili zaobiđena u donošenju odluka.
Poslije više od decenije od pridruživanja Evropskoj uniji i milijardi evra pomoći od zapadnih zemalja, političke promjene u Poljskoj pokazale su da i dalje postoji osjećaj nesigurnosti u bivšim sovjetskim satelitima.
I Varšava je osula tešku paljbu po EU, slično kao i mađarski premijer Viktor Orban (Viktor Orbán) koji tvrdi da bi tzv. "neoliberalnu demokratiju" koja je u Rusiji, Turskoj i Singapuru, trebalo kao bolji model primijeniti i u njegovoj zemlji.
Mađarska i Poljska smatraju da Evropska unija ograničava njihov suverenitet, izjavio je Peter Kreko, politički analitičar instituta Politički kapital, nezavisne organizacije za istraživanja.
"Oni vole da uzimaju novac od Evropske unije, ali ne i obaveze koje iz toga proizilaze u primjeni evropske politike i demokratskih principa", tvrdi Kreko.
Politička trvenja unutar EU mogla bi se negativno odraziti i na odnose između članica NATO pakta, koje su negodovale kada je Vlada Poljske nedavno smjenila šefa kontraobavještajne agencije.
Ministar spoljnih poslova Vitold Vaščikovski (Witold Waszczykowsk) u obrazloženju je rekao da je zaposlenima u službi bio onemogućen pristup povjerljivim informacijama.
Međutim, Poljska koja je 2016. godine domaćin samita NATO, jedan je od najbiližih saveznika SAD u istočnom dijelu Evrope.
List Volstrit džurnal navodi da je sve izvjesnije da će kriza unutar Evropske unije potrajati, imajući u vidu da lideri pojedinih političkih partija u Poljskoj pozivaju Vladu da zauzme još oštriji stav prema Briselu.
