Bivši reisu-l-ulema Islamske zajednice BiH i aktuelni predsjednik Svjetskog bošnjačkog kongresa Mustafa Cerić je u posljednjim javnim nastupima uputio veoma oštre kvalifikacije na račun crnogorske državne politike i odnosa Crnogoraca prema Bošnjacima u Crnoj Gori. Šta su motivi takvog odnosa Cerića, koji je bitno drugačiji u odnosu na period kada je bio reis Islamske zajednice u BIH?
Nekadašnji reis Islamske zajednice Bosne i Hercegovine Mustafa Cerić je veoma oštro komentarisao odnose Crnogoraca i Bošnjaka u Crnoj Gori, pozivajući Bošnjake u Crnoj Gori na ujedinjenje i stvaranje panbošnjačkog pokreta. Pri tom pominjući klanja, silovanja, hapšenja, te konstatujući da Crnogorci preko leđa Bošnjaka rješavaju svoje nacionalno i nacionalističko pitanje.
Uz niz posljednjih oštrih tonova, treba pomenuti da je Mustafa Cerić bio veoma aktivan u pokušaju da se pokrene međunarodni postupak oko Sutorine kada je rekao "da je Crna Gora nanijela i još nanosi zlo Bosni i Hercegovini".
Dok je Mustafa Cerić bio na čelu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini njegove izjave nisu bile ni približno ovako oštre, već naprotiv prije deceniju kada je Cerić bio u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori saopštio je niz pohvala na račun državne politike Crne Gore u odnosu na evropske integracije, nacionalnu toleranciju i integraciju Bošnjaka u crnogorsko društvo.
„Čuo sam da Crna Gora želi da bude primjer tolerancije i uvažavanja svih vjera, kultura i da sa tim vrijednostima što prije uđe u evropske integracije. Mi smo podržali takav jedan odnos prema Islamskoj zajednici i naravno prema drugim vjerskim zajednicama. Mislimo da je to dobar put. Ja sam zadovoljan s ovom posjetom, zadovoljan sam s ovim što sam čuo i mislim da Crna Gora ide dobrim putem u evropske integracije“, rekao je Cerić u Podgorici 2005. godine za Radio Slobodna Evropa.
Šta se promjenilo u posljednjih deset godina da su izjave Cerića dijametralno suprotne, pitali smo upravo Cerića koji nam je rekao da su njegova očekivanja u međuvremenu iznvejerena:
„I ona izjava koja je bila tada, ona je bila adekvatna onom vremenu i okolnostima i mojim očekivanjima. Međutim, moja očekivanja su iznevjerena u tom smislu i zato je došlo do određenih promjena. Ja sam razočaran, jer sam mislio da će Bošnjaci dobiti ono što zaslužuju zbog njihovog učešća u osamostaljivanju Crne Gore.“
Komentar na posljednje Cerićeve izjave potražili smo od visokog funkcionera Bošnjačke stranke Sulja Mustafića koji vidi kontradiktornost u njegovim izjavama, te zaklučuje da odnosi Crnogoraca i Bošnjaka u istoriji nisu bili jednoobrazni:
„U toku predreferendumskog procesa Cerić je dolazio u Crnu Goru, a i kasnije naravno, njegova razmišljanja bila su drugačije intonacije i potpuno drugačija nego ova danas. Ne bi to nešto komentarisao. Naravno Crna Gora ima takvu istoriju i takav bekgraund u kome je bilo i ovakvih i onakvih trenutaka i momenata u istoriji, dobrih i loših. Bilo je i problema i u nedavnoj istoriji i onoj ranijoj istoriji i naravno bilo je odnosa prema manjinskim narodima koji nisu baš bili primjer čojstva i junaštva. Ali isto tako bilo je i onih drugih trenutaka u istoriji i drugih vremena kada su ti odnosi bili na jednom veoma veoma dobrom nivou uvažavanja i ljudskosti, tolerancije, suživota itd.“
Naglašavajući da Bošnjaci nisu glasali za nezavisnost na molbu bilo koga, niti da bi pomogli bilo kome, već zbog sopstvenog građanskog i nacionalnog statusa, Mustafić kaže da treba gledati u zajedničku budućnost:
„Kada su u pitanju Crnogorci, Bošnjaci i drugi narodi koji ovdje žive mislim da je njihova budućnost zapravo u suživotu. Da o svemu onome ružnom što se dešavalo u prošlosti treba da govore istoričari sa jedne distance kritičke i naučne. Da se oni slučajevi koji su zaista zločini budu procesuirani sudski do kraja sa potpunim epilogom, da se krivice personalizuju i kazne počinioci i oni koji su to naredili. Ali u svakom slučaju mislim da treba gledati u budućnost, treba gledati naprijed, treba gledati u ono što je budućnost nas i naše djece. Prosto treba gledati Crnu Goru kao državu u kojoj je suživot očuvan u teškim vremenima, što je za primjer na čitavom području Balkana.“
Visoki funkiconer SDP-a Rifat Rastoder kaže da ne razumije jezik iz uskonacionalnih tabora, a da su konstatacije Cerića potpuno pogrešne:
„To što sam pročitao od gospodina Cerića, ne samo da je pregubo i neprilično za intelektualca tog ranga, nego je i netačno, naravno i potpuno pogrešno. Ovim ne pomaže Bošnjacima ni u Crnoj Gori ni drugdje. Naprotiv, obezvrjeđuje sve ono što su oni učinili upravo zahvaljujući tom pristojnom nivou zajedništva i sa Crnogorcima i sa Albancima i svima drugima koji žive u Crnoj Gori koji su bili u tom pokretu državotnovornom, antiratnom... i branili i sebe i državu i izborili slobodu i za sebe i za državu. Ujedno to je negiranje tih procesa i tih djela koja su inače jedinstvena bila na ovom prostoru.“
Ne sporeći postojanje nedjela u istoriji prema Rastoder ocjenjuje da su konstatacije Cerića neprimjerene:
„Na stranu neka druga događanja kojih smo svi svjesni i za koje znamo, sam se bavim pisanjem i istraživanjem i afirmacijom zapravo istine o onim nedjelima koji su činjeni u ime i Crnogoraca i Bošnjaka itd. To je nešto drugo. To nema naciju, nema vjeru. Povezivati sve sa time događajima je neprilično i neprimjereno bilo kome, a ne jednoj osobi koja je pokrivala visoke duhovne funkcije u bošnjačkom narodu.“
U međuvremenu se oglasio i Crnogorski pokret na čije je osnivanje Cerić oštro reagovao. Iz Pokreta je ocjenjen sramnim pokušaj Cerića, da ono što je činjeno u ime srpstva devedesetih godina prošlog vijeka pokušava da pripiše Crnogorcima i na taj način pokušava da homogenizuje Bošnjake u Crnoj Gori.
