Netransparentnost je boljka od koje boluju i javne ustanove i državni organi koji donacijama pomažu pojedince i kolektive u Crnoj Gori. To je zaključak do kojeg su došli u Centru za demokratsku tranziciju nakon istraživanja o tome koliko su i kome državna preduzeća donirala novca u 2013. i 2014. godini. Zbog hronične netransparentnosti tog procesa postoje realne sumnje u zloupotrebe i korupciju, kažu u CDT.
Državne firme u posljednje dvije godine potrošile su 2,6 miliona eura za donacije i sponzorstva u čemu prednjače Aerodromi Crne Gore sa preko 856 hiljada eura potrošenih u te svrhe, a u korak ih prati EPCG sa preko 778 hiljada eura.
Na spisku donatora su i Plantaže, Morsko dobro pa čak i veliki gubitaš Montenegro erlajnz koji je donirao nešto preko 187 hiljada eura.
Pozitivno je to što državne kompanije i firme pomažu pojedince i kolektive ali su brojni nedostaci u raspodjeli tog novca, na šta ukazuje Dragan Koprivica iz CDT-a.
„Naš generalni zaključak je da su državne firme u posljednje dvije godine potrošile 2,6 miliona eura za donacije i sponzorstva, proces dodjele ovih sredstava je netransparentan i ostavlja prostor za zloupotrebe i korupciju. Pretraživanjem veb sajtova kompanija nijesmo uspjeli pronaći ni jedno obavještenje namjeri da dodjele donacija i sponzorstava.Takođe, na veb sajtovima nije moguće pronaći ni spisak fizičkih i pravnih lica kojima su donirana sredstva. Samo dvije kompanije (Morsko dobro i Elektroprivreda Crne Gore) su nam precizno navele dokument kojim se reguliše raspodjela ovih sredstava, dok smo od nekih dobili odgovor da se raspodjela obavlja u skladu sa strategijom ili politikom poslovanja.Niti jedna od pomenutih kompanija nije odgovorila da li zahtjevaju da im se dostavi izvještaj o tome kako donirani novac potrošen, kao i da li su im pravna i fizička lica te izvještaje dostavili. Ove izvještaje nijesmo mogli pronaći ni na veb sajtovima pomenutih kompanija“
Koprivicu smo pitali koji su to oblici korupcije koji bi mogli proisteći iz ovako netransparentne raspodjele novca od donacija. Nije želio da ulazi u konkretne slučajeve ali je naveo jedan od mogućih primjera
„Određeno lice x,y podnese zahtjev za doniranjem, a kompanija mu recimo odobri pet hiljada eura i on to onda podijeli sa donosiocima odluka i et. To se može desiti ako nema potrebe da da ta osoba izvijesti o tome kako je potrošila novac i podnese račune. Mi ćemo u narednim fazama pokušati da utvrdimo takve i druge slučajeve zloupotreba i tražićemo izvještaje. Dakle, ovo što sam opisao je model kako se to može uraditi bez ikakvih posljedica iz prostog razloga jer je sistem tako postavljen.“
CDT smatra da je vrijeme za odlučnu akciju nadležnih u Vladi Crne Gore da kroz svoje zakonske mehanizme dodatno ispitaju ovu pojavu i preduzmu mjere za otklanjanje uočenih devijacija.
Obaveza svake odgovorne Vlade je na vodi računa o trošenju novca svih građana, da vodi računa o odgovornosti onih koje imenuje i da hitno reaguje ukoliko se utvrdi da postoji neprimjereno tretiranje draža nih resursa.
„U ovoj fazi istraživanja naše je da ove podatke dostavimo njima i da im na ovaj način skrenemo precizno pažnju da se ljudi koje su oni imenovali ponašaju na ovaj način, odnosno kompaniej koej ti ljudi vode. CDT će se naredne godine još detaljnije baviti pitanjem poslovanja državnih kompanija, da li plaćaju poreze i doprinose, da li je i koliko njihovo poslovanje transparentno. Mi smo napravili poseban program za to i mi ćemo svakodnevno slati informacije o tome državnim institucijama, a na vama je da nam pomognete da ovo dovedemo na neki podnošljivi nivo.“
Istraživanje CDT nije obuhvatilo reklamiranje državnih firmi u sredstvima javnog informisanja. Postoje sumnje da se na taj način u te medije upumpava veliki novac iako su neka od državnih preduzeća klasični monopolisti i gotovo da nemaju potrebu za reklamiranjem.
