Iako crnogorska Vlada novu emisiju euro obveznica u ukupnom iznosu od 18 miliona eura predstavlja kao odličan potez i dokaz kredibiliteta države, analitičari su skeptični prema tom potezu i pribojavaju se da Crna Gora postaje prezadužena.
Komentarišuću novu emisiju euro obveznica u iznosu od 180 miliona eura, portparolka Ministarstva finansija Marija Radenović kaže:
"Crna Gora je prošle sedmice emitovala državne obveznice u ukupnom iznosu od 180 miliona eura. Kamata je niža u odnosu na prvu emisiju i fiksirana je na 7, 25 posto. Ističemo da nam je osnovni cilj u ovoj drugoj emisiji bilo smanjenje kamatne stope, jer je ona reper za stabilno zaduživanje i mi smo taj cilj ostvarili. Ono što predstavlja dobru vijest jeste činjenica da je ova transakcija prva transakcija na evropskom tržištu u ovoj godini za zemlju koja ima kreditni rejting niži od A. U našem slučaju radi se o neinvesticionom rehtingu. Ovo je dokaz kredibiliteta države, a istovremeno i dokaz investitorima koji pozitivno ocjenjuju našu ukupnu finansijsku, fiskalnu i monetarnu politiku, ali i perspektive i izglede razvoja naše privrede u narednom periodu".
Saša Popović
Ekonomski analitičar Saša Popović strahuje, međutim da je država prebrzo ušla u novo zaduženje.
"Pa, druga emisija se desila relativno brzo poslije prve emisije euro obveznica. To je ono što me brine kada je vremenska dimanzija u pitanju. Dakle, prva emisija obveznica od 200 miliona očigledno nije bila dovoljna da se servisiraju finanasijske potrebe Crne Gore. Ova emisija govori da je kamatna stopa nešto malo niža od prethodne. Kada govorimo o 7, 25 pretpostavljam da govorimo o nominalnoj kamatnoj stopi kroz koju nijesu izraženi svi pripadajući troškovi emisije tako da je moguće da je efektivna viša od toga. Ono što je simptomatično kod ove druge emisije jeste da je samim činom emitovanja euro obveznica Vlada Crne Gore i i njeni predstavnici zapravo i dalje provode politiku izbjegavanja Međunarodnog monetranog fonda. Dakle, idu u pravcu skupljeg finansiranja samo da ne uđemo u aranžmane koji podrazumijevaju i dalji nadzor upotrebe tih sredstva koja su prikupjena na ovaj ili onaj način, kako to podrazumijeva aranžman sa MMF-om", rekao je Popović.
"Da ne postane nacionalni sport"
Da Vlada po svaku cijenu bježi od aranžmana sa MMF-om smatra i Radojica Živković, član skupštinskog odbora za ekonomiju i finansije.
"Moje mišljenje je da je to novo zaduživanje i novo krpljenje rupa u budžetu. Ja mislim da je bilo bolje napraviti aranžman sa MMF-om i ne ulaziti uopšte u prodaju tih obveznica. Na žalost, vlada je odlučila da se ne zadužuje kod MMF-a - ja mislim isključivo iz razloga što MMF ima veoma stroge uslove i veliku kontrolu, počev od Centralne banke pa primjene svih finansijskih propisa, smanjenje javne potrošnje, velika prezaposlenost u državnoj administraciji. Sve su to bili razlozi da se ne razmatra mogućnost zaduživanja kod MMF-a. Mislim da je to bilo jeftinije zaduživanje nego ovo preko obveznica. Sa ovim ćemo ući u još veće dugove i strah me je da kada nam budu prijeko bila potrebna neka druga sredstva nećemo moći da ostvarimo sve potrebe budžeta," ocjenjuje Živković.
I univerzitetski profesor i ekonomski analitičar Milenko Popović je komentarišući novu emisiju euro obveznica nedavno kazao da je to dokaz da javne finansije ne stoje baš tako dobro kao što to tvrdi Vlada i da država ima prolema s likvidnošću.
On je dodao da je to dalje akumuliranje dugova i rast zaduženosti što u budućnosti može predstavljati veliko ograničenje za Crnu Goru.
I Saša Popović kaže da se boji da emisija euro obveznica ne preraste u naviku.
"U svakom slučaju podigli smo zaduženost. Plašim se da smo vrlo brzo naučili kako se emituju euro obveznice na stranim finansijskim tržištima tako da se plašim da nam to ne postane nacionalni sport", kazao je Popović.
Crna Gora je u septembru prošle godine emitovala euro obveznice vrijedne 200 miliona eura.
Uprošćeno znači da će samo prvi aranžaman Crnu Goru za pet godina pored glavnice koju vraća na kraju koštati oko 80 miliona eura, preko 15 miliona eura godišnje kamate, plus administrativni troškovi.
Novac od nove emisije kako je saopšteno Vlada planira da iskoristi za servisiranje duga i kapitalne potrošnje.
Komentarišuću novu emisiju euro obveznica u iznosu od 180 miliona eura, portparolka Ministarstva finansija Marija Radenović kaže:
"Crna Gora je prošle sedmice emitovala državne obveznice u ukupnom iznosu od 180 miliona eura. Kamata je niža u odnosu na prvu emisiju i fiksirana je na 7, 25 posto. Ističemo da nam je osnovni cilj u ovoj drugoj emisiji bilo smanjenje kamatne stope, jer je ona reper za stabilno zaduživanje i mi smo taj cilj ostvarili. Ono što predstavlja dobru vijest jeste činjenica da je ova transakcija prva transakcija na evropskom tržištu u ovoj godini za zemlju koja ima kreditni rejting niži od A. U našem slučaju radi se o neinvesticionom rehtingu. Ovo je dokaz kredibiliteta države, a istovremeno i dokaz investitorima koji pozitivno ocjenjuju našu ukupnu finansijsku, fiskalnu i monetarnu politiku, ali i perspektive i izglede razvoja naše privrede u narednom periodu".
Ekonomski analitičar Saša Popović strahuje, međutim da je država prebrzo ušla u novo zaduženje.
"Pa, druga emisija se desila relativno brzo poslije prve emisije euro obveznica. To je ono što me brine kada je vremenska dimanzija u pitanju. Dakle, prva emisija obveznica od 200 miliona očigledno nije bila dovoljna da se servisiraju finanasijske potrebe Crne Gore. Ova emisija govori da je kamatna stopa nešto malo niža od prethodne. Kada govorimo o 7, 25 pretpostavljam da govorimo o nominalnoj kamatnoj stopi kroz koju nijesu izraženi svi pripadajući troškovi emisije tako da je moguće da je efektivna viša od toga. Ono što je simptomatično kod ove druge emisije jeste da je samim činom emitovanja euro obveznica Vlada Crne Gore i i njeni predstavnici zapravo i dalje provode politiku izbjegavanja Međunarodnog monetranog fonda. Dakle, idu u pravcu skupljeg finansiranja samo da ne uđemo u aranžmane koji podrazumijevaju i dalji nadzor upotrebe tih sredstva koja su prikupjena na ovaj ili onaj način, kako to podrazumijeva aranžman sa MMF-om", rekao je Popović.
"Da ne postane nacionalni sport"
Da Vlada po svaku cijenu bježi od aranžmana sa MMF-om smatra i Radojica Živković, član skupštinskog odbora za ekonomiju i finansije.
Živković: Moje mišljenje je da je to novo zaduživanje i novo krpljenje rupa u budžetu. Ja mislim da je bilo bolje napraviti aranžman sa MMF-om i ne ulaziti uopšte u prodaju tih obveznica.
"Moje mišljenje je da je to novo zaduživanje i novo krpljenje rupa u budžetu. Ja mislim da je bilo bolje napraviti aranžman sa MMF-om i ne ulaziti uopšte u prodaju tih obveznica. Na žalost, vlada je odlučila da se ne zadužuje kod MMF-a - ja mislim isključivo iz razloga što MMF ima veoma stroge uslove i veliku kontrolu, počev od Centralne banke pa primjene svih finansijskih propisa, smanjenje javne potrošnje, velika prezaposlenost u državnoj administraciji. Sve su to bili razlozi da se ne razmatra mogućnost zaduživanja kod MMF-a. Mislim da je to bilo jeftinije zaduživanje nego ovo preko obveznica. Sa ovim ćemo ući u još veće dugove i strah me je da kada nam budu prijeko bila potrebna neka druga sredstva nećemo moći da ostvarimo sve potrebe budžeta," ocjenjuje Živković.
I univerzitetski profesor i ekonomski analitičar Milenko Popović je komentarišući novu emisiju euro obveznica nedavno kazao da je to dokaz da javne finansije ne stoje baš tako dobro kao što to tvrdi Vlada i da država ima prolema s likvidnošću.
On je dodao da je to dalje akumuliranje dugova i rast zaduženosti što u budućnosti može predstavljati veliko ograničenje za Crnu Goru.
I Saša Popović kaže da se boji da emisija euro obveznica ne preraste u naviku.
"U svakom slučaju podigli smo zaduženost. Plašim se da smo vrlo brzo naučili kako se emituju euro obveznice na stranim finansijskim tržištima tako da se plašim da nam to ne postane nacionalni sport", kazao je Popović.
Crna Gora je u septembru prošle godine emitovala euro obveznice vrijedne 200 miliona eura.
Uprošćeno znači da će samo prvi aranžaman Crnu Goru za pet godina pored glavnice koju vraća na kraju koštati oko 80 miliona eura, preko 15 miliona eura godišnje kamate, plus administrativni troškovi.
Novac od nove emisije kako je saopšteno Vlada planira da iskoristi za servisiranje duga i kapitalne potrošnje.
