Bosna i Hercegovina bi trebala do 1. jula 2016. objaviti rezultate popisa stanovništva i domaćinstava, koji je proveden u oktobru 2013. godine, kako bi oni bili važeći, odnosno, kakocijeli popis ne bi bio poništen. Kamen spoticanja, zbog čega konačni rezultati nisu objavljeni ni nakon dvije i po godine, je kriterij po kome je neko stalni, odnosno rezidemtni stanovnik BiH, što je ključni demografski podatak.
Centralni popisni biro na sjednici održanoj u ponedeljak poslijepodne, ni nakon tri i po sata rasprave nije postigao saglasnost o jedinstvenom programu za obradu podataka popisa stanovništva u BiH.
Direktor Agencije za statistiku Velimir Jukić je izrazio nadu da bi do isticanja zakonskog roka za zvaničnu objavu rezultata popisa, 1. jula ove godine, uz podršku viših instanci, prije svega Vijeća ministara, moglo da dođe do koncenzusa.
“Mislim da popis neće biti poništen jer smo još u zakonskom roku. Očekujem da ćemo uz pomoć i podršku sa strane od viših instanci, prije svega Vijeća ministara da riješimo ovih nekoliko neusaglašenih pitanja te donesemo jedinstveni program za obradu podataka i objavu rezultata popisa“, kazao je Jukić.
Ministar civilnih poslova BiH i koordinator Vijeća ministara za popis Adil Osmanović je nakon sastanka rekao da ne može da zamisli da se dođe u situaciju da popis propadne. Samim tim, u nepovrat bi otišlo oko 50 miliona KM ili 25 miliona eura, koliko je popis koštao.
„Mislim da se vrijeme bespotrebno gubi“, dodao je Osmanović.
Stalni stanovnik i mjesto rada
U Federaciji BiH se smatra da je presudni podatak da bi neko bio stalni stanovnik, njegovo mjesto prebivališta, dok Republika Srpska (RS) traži da se tome dodaju i podaci o mjestu rada i školovanja.
"Zakon je potpuno jasno rekao – to je definicija uobičajenog mjesta stanovanja. Ukoliko neko ima uobičajeno mjesto stanovanja u Bosni i Hercegovini, onda je on stalni, rezidentni stanovnik, ukoliko ne, onda nije. Time se bitno mijenjaju podaci", kaže Radmila Čičković, direktorica Zavoda za statistiku RS.
Sporno je pitanje broj 40 iz popisnog lista, o mjestu rada i školovanja, što RS traži da se uzme u obzir. Šta bi značilo uključivanje pitanja broj 40? Mirsada Adembegović, iz Agencije za statistiku BiH, kaže:
"Mi ako bi uključili pitanje 40 to bi značilo da bi iz ukupnog broja stanovnika bio isključen određen broj ljudi koji po svim drugim parametrima imaju status stalnog stanovnika", ističe Adembegović.
U Bosni i Hercegovini je, prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva koji su ranije objavljeni, ukupno popisano 3.791.622 osoba, od čega 2.371.603 u Federaciji BiH, a 1.326.991 u Republici Srpskoj. Ako bi se isključili oni koji rade ili se obrazuju izvan BiH, a imaju adresu u svojoj zemlji, značilo bi to manje oko 300 000 ljudi, kaže statističar i demograf dr Hasan Zolić.
"To je više od sedam posto, koliko bi bilo umanjeno iz prisutnog broja stanovništva. Znači da bi Bosna i Hercegovina imala oko 3, 5 miliona stanovnika koliko je imala 1965. godine", kaže Zolić.
Ekonomski analitičar i bivši zamjenik ministra finansija u Vijeću ministara BiH Fuad Kasumović kaže da, ako se ne objave ključni podaci o BiH, biće zaustavljen njen put prema EU. BiH kao zemlja koja je podnijela aplikaciju za članstvo u EU mora odgovoriti na upitnike s nekoliko hiljada pitanja, navodi Kasumović.
"Među prvim pitanjima će biti: koja je teritorija, koliko je stanovnika, koja je struktura tog stanovništva, od starosne, od obrazovne. Vi vidite da i unutar države imamo problem. Nama treba to i za lokalno, da bismo mogli organizovati školstvo, zdravstvo itd. Ako ćemo praviti reforme, moraćemo znati koliko, koga, gdje ima. Nećemo tamo gdje su penzioneri otvarati osnovne škole ili obratno, razumijete? Dakle, to su podaci od životne važnosti za svako društvo, za svaku državu. Meni to stvarno ne ide u glavu da političari toliko mogu manipulisati sa svim u životu, da to prelazi sve normalne mjere", ocjenjuje Fuad Kasumović.
Bez statističkih podataka Bosna i Hercegovina ne može računati ni na novčane fondove EU koji su, za zemlju bez ključnih reformi, već dobro presušili.
"Gubimo svake godine, desetine miliona eura. Za poljoprivredu smo već izgubili 20 miliona eura, za zaštitu okoliša 50 miliona, novac iz pretpristupnih fondova je prepolovljen i gubimo oko 40 - 50 milioan eura. Sada nam se nudi za transport i energetiku 150 milioan eura i samo od nas zavisi da li ćemo ih povući", tvrdi Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Jasno je da zemlja bez osnovnih podataka ne može naprijed, ni na unutrašnjem ni na vanjskom planu – riječi su Senadina Lavića, profesora sa Univerziteta u Sarajevu.
"Kome je u interesu da Bosna i Hercegovina dvije i po godine nema rezultate popisa, ako BiH ima statističke organizacije kojim je to posao i ako znamo da su još 2014. obrađeni svi podaci. Kako je u moguće da se jedna tehnička djelatnost pretvori u političku, u ucjene, manipulacije, zloupotrebe i u ko zna šta još?", pita se Lavić.
