Rezultati prvog poratnog popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini još nisu poznati, ni nakon više od dvije godine od popisivanja. Problem je i dalje metodologija na osnovu koje bi trebao biti određen broj rezidentnih odnosno stalnih stanovnika BIH. Za ovo pitanja, tri statističke agencije u BiH, entitetske i državna, ne mogu da nađu dogovor. A suština je, smatraju analitičari, da nadležni nisu ušli potpuno pripremljeni za prvi popis stanovništva nakon 22 godine.
Mnoge zemlje rezultate popisa stanovništva objave nedugo nakon što budu održani. U Holandiji je to nakon sedam dana, a u mnogoljudnoj Kini nakon šest mjeseci. Za razliku od tih zemalja, Bosna i Hercegovina drži rekord u neobjavljivanju rezultata popisa, koji su održavi u oktobru 2013. godine.
Zato su predstavnici Međunarodne monitoring misije za popis stanovništva, koji su pomogli da se organizuje prvi popis nakon rata, nedavno pozvali nadležne da hitno i bez odgađanja objave rezultate. Mirsada Adembegović iz Agencije za statistiku navodi dio preporuka predstavnika IOM-a:
„Ključne preporuke su da statističke institucije u što kraćem roku, najdalje u roku tri sedmice, riješe sva sporna pitanja u vezi sa obradom podataka popisa. Rezultati se moraju obraditi u skladu sa međunarodnim standardima, Zakonom o popisu i preporukama Međunarodne monitoring misije. Statističke institucije moraju poštovati princip profesionalne nezavisnosti.“
Osnovni problem zbog kojeg rezultati popisa nisu objavljeni na vrijeme je politizacija, odnosno različito tumačenje pojma stalnog stanovnika. Profesor statistike i demografije Hasan Zolić, nekadašnji direktor Zavoda za statistiku Bosne i Hercegovine objašnjava:
„Statističke institucije nisu se dogovorile u vezi kriterija za određivanje nerezidentnog stanovništva, odnosno onog stanovništva kojeg treba isključiti iz kontigenta prisutnog stanovništva. Prisutno stanovništvo je ono koje se nađe u momentu popisa. I onda je Republika Srpska rekla da pored tih kriterija koje je dao IMO tim treba uzeti u obzir i kriterij mjesto rada i školovanja. To je Vlada RS-a usvojila. Međutim , predstavnici Federalne agencije za statistiku i neki predstavnici Agencije za statistiku BiH nisu se složili sa tim i onda smo došli do stanja da nema objave rezultata popisa.“
Prepirke i svađe ko je u pravu trajale su dugo. Zbog toga nije bilo dogovora tri statističke agencije, državne i dvije entitetske. Zato su predstavnici Međunarodne monitoring misije pozvali statističare i na profesionalnu nezavisnost. Šta to znači objašnjava Mirsada Adembegović iz Agencije za statistiku BiH.
„Prilikom realizacije bilo kojeg programa niti se traže, niti se primaju uputsva od vlasti, državnih organa, političkih stranaka i drugih interesnih grupa, niti ustvari oni imaju pravo uticati na statistiku.“
Tijana Cvjetičanin iz organizacije „Zašto ne“, jedne od nevladinih organizacija koje su pratile provođenje popisa i prebrojavanje popisnica kaže:
„Ne bismo uopšte trebali da pričamo o tome kako će se oni dogovoriti ko je rezidentno stanovništvo, a koje nije! To je jedan elemenat metodologije koji je morao biti razvijen u trenutku kada je popis počeo. To je nešto na šta smo mi upozoravali i prije održavanja popisa, da nemamo završenu metodologiju i eto danas imamo rezultate takvog pristupa.“
„Statističari se nisu tokom glavnog popisa dogovorili o kriteriju određivanja rezidentnog i nerizdentnog stanovnika. Vjerovatno su mislili da će im predstavnici Međunarodne monitoring misije u tome pomoći, a ja mislim da je prevladao subjektivni faktor koji je doveo do konfuzije“, rekao je demograf Hasan Zolić.
Anketirani građani Sarajeva ovako vide razlog zbog čega se kasni sa objavom rezultata popisa:
Rezulati moraju biti poznati do 1. jula ove godine, a do sada je jedino poznato da BiH ima oko 3,7 miliona ljudi, što je za pola miliona manje nego prije rata.
