U Podgorici je u subotu uveče održan anti-NATO skup u organizaciji političkih grupacija i organizacija koje se protive članstvu Crne Gore u NATO-u.
Protest protiv učlanjenja Crne Gore u NATO je završen bez incidenata, a osnovni zahtjev Vladi je održavanje referenduma na kojem bi se odlučivalo o tom pitanju.
Tokom skupa na kom su se mahom vijorile srpske zastave, dominantno se klicalo Rusiji i Vladimiru Putinu, ali i uzvikivalo "Ne damo Kosovo".
"Neko želi da kontroliše i gospodari ovim prostorom suprotno volji građana", rekao je jedan od lidera opozicionog Demokratskog fronta (DF), Andrija Mandić, dodajući da zahtijeva referendum na kojem bi o pitanju učlanjenja u NATO, građani Crne Gore "rekli posljednju riječ".
"Mi smo odlučili i pozvali i one koji se ne slažu sa nama da ostvarimo dogovor u vezi sa održavanjem referenduma da bi se opredijelili u odnosu na poziv NATO saveza. Ako se taj dogovor izbjegne i ako se na prevaran način pokuša u Skupštini ili na nekom drugom mjestu, mimo volje građana, donijeti odluka da mi skrenemo sa našeg istorijskog puta - Crna Gora će biti dovedena na ivicu sukoba", rekao je Mandić.
Anti-NATO protest je organizovala opoziciona Nova srpska demokratija, vodeća stranka Demokratskog fronta sa još nekoliko manjih partija i nevladinih organizacija koje se protive ulasku Crne Gore u Alijansu.
Pokret za promjene, iako je jedan od konstituenata Demokratskog fronta, nije učestvovao.
Skupu je, prema procjeni policije prisustvovalo oko 800 građana, a po procjeni novinarskih ekipa, okupljenih je bilo oko 1.500.
Pored srpskih zastava, bilo je i ruskih i nekoliko crnogorskih, takozvanih, "krstaš barjaka". Isticani su transparenti sa anti-NATO i antiratnim parolama: "Ne u Rat, ne u NATO", "Mi nismo za rat, a vi?".
Pjevane su srpske pjesme, uzvikivane antivladine parole, a bilo je i paljenja baklji i bačenih petardi.
Na skupu je govorio i bivši predsjednik Crne Gore i premijer nekadašnje Savezne Republike Jugoslavije, Momir Bulatović.
"Ovo je poziv. Ovo je želja ostalom dijelu Crne Gore da nas prihvati, da nas vidi, da zna da postojimo. Nema veze da li smo većina, a ubijeđen sam da jesmo. Naša ruka je pružena svima ostalima da razmislimo, da vidimo da smo sami sebi najbliži. Ne treba da pravimo ono što nas je kroz prošlost proganjalo", rekao je Bulatović istakavši da "danas, Crna Gora, velika i nama draga i jedina otadžbina doživljava da se potkusurava u nekoj geostrateškoj igri. Nijedan napredak, na našu veliku žalost i štetu, Crna Gora nije napravila u ostvarivanju uslova za prijem u NATO".
"Primili su nas ili nas pozvali u NATO samo da bi bilo malo više vojske na strani protiv Rusije. Mi ne smijemo da učestvujemo u tom sukobu", poručio je Bulatović.
(RSE/Foto: Savo Prelević)
Protest protiv učlanjenja Crne Gore u NATO
Koalicioni partner Nove srpske demokratije - Pokret za promjene koji programski podržava učlanjenje Crne Gore u NATO, nije uzeo učešće u protestu.
Tamo nije bio ni Građanski pokret URA. Socijalistička narodna partija je prethodno iskazala neodređen stav, a DEMOS i Demokratska Crna Gora, za koje u Novoj kažu da im je članstvo većinski protiv NATO-a, odbili su učešće u organizaciji protesta.
Naročito je zanimljivo da je učešće u organizaciji protesta odbila i NVO Pokret za neutralnost.
Protest protiv učlanjenja Crne Gore u NATO je bio prvi u nizu protesta u posljednje vrijeme, ali prvi koji se nije predstavljao opšte-građanskim, već je bio zasnovan na jasnom anti-NATO opredjeljenju.
Okupljenim građanima se obratio i funkcioner Demokratskog fronta, Milan Knežević, koji nije zastupao ideju neutralnosti Crne Gore koju protivnici NATO-a često verbalno zagovaraju.
"Mi smo se umorili od ratova i ne želimo više nijedan rat, ali Đukanoviću, u slučaju rata između NATO-a i Rusije - bićemo gdje su bili: Sveti Petar Cetinjski, Njegoš, Kralj Nikola... Bićemo na pravoj strani istorije. I, kao što kažu stihovi ruske himne: 'Tak bila, tak jest i tak budje svegdja' ", zaključio je Knežević.