Fizički napad na Danila Marunovića i Todora Vujoševića, reditelja i glumca spota kojim se promovišu prava LGBT zajednice u Crnoj Gori i na novinara Mirka Boškovića, u prvi plan je izbacio navijačku grupu “Varvari” čiji pripadnici navodno stoje iza tog incidenta.
U saopštenju ta grupa međutim ogradila se od tog događaja ističući kako im je sve podmetnuto, ali je ponovila niz uvrjedljivih kvalifikacija na račun gay populacije u Crnoj Gori.
Pripadati navijačkoj društvenoj grupi stil je života, a ne huliganstvo, lakonski su konstatovali navijači fudbalskog kluba Budućnost poznatija kao “Varvari”, odbacujući da imaju vezu sa napadom na aktere LGBT spota.
No, žaleći se kako uvijek postaju “socio-kulturološki interesantni, neprihvaćeni i pod stigmom u jeku svih crnogorskih previranja“, nijesu propustili priliku da još jednom iskažu mržnju prema pripadnicima gay populacije, nazivajući ih “izvitoperenim individuama”. Najdalje je otišao jedan od vođa Varvara koji je u izjavi za list "Pobjeda" direktno podržao napad na Marunovića,Vujoševića i Boškovića, kvalifikujući homoseksualnost kao bolest koja je najveća prijetnja za hrišćanstvo.
Šta su uzroci takve netrpeljivosti, najprije smo pitali profiličara Milisava Popovića, u čijem fokusu je obrazac ponašanja pojedinaca ili grupa.
"Treba poći od onoga kakav je koncept navijačkih grupa na Balkanu gdje spada i Crna Gora? Uvijek imate nekoliko starijih ljudi koji predstavljaju neku predvodnicu, neku misao, a obično se radi o ljudima koji nijesu ostvareni u drugim aspektima života i veliki broj poklonika armije mladih. Mi smo plodno tlo za to. Znate iz kojeg razloga? Dešava se da su djeca koja su odrastala u onim nesretnim 90-tim, kada nije postojao niti jedan normalan aspekt života danas dorasla do ljudi koji su u poptunosti lišeni normalnih nazora. Većini njih je lakše da prihvate ideale koje su drugi stvorili", kaže Popović.
Neosvešćenost
Šta tjera mlade ljude da se jače identifikuju i vezuju za navijačku grupu nego za svoju profesiju, poput suspendovane novinarke Televizije "Vijesti", koja je za sebe rekla kako je naprije “Varvarka” a potom novinarka?
Nedostatak saosjećanja prema drugačijima od sebe, kaže psihološkinja Slađana Petković, predsjednica nacionalnog Savjeta za mlade u Crnoj Gori, jer se zemlja nalazi u 15-godišnjoj izolaciji.
"Mladi ljudi prosto nijesu imali priliku da putuju, da vide drugačije, da prošire svoje horizonte, da osete šta to znači različitost. I ono do čega smo mi došli jeste situacija u kojoj ti modeli, uzorci za identifikaciju mladih ljudi su veoma suženi. Prosto, svaka vrsta nasilja, a pogotovo ova govori o tome da se radi o jednoj potpunoj neosvešćenosti. Meni je tih mladih ljudi žao. Ne treba čak ni njih osuđivati, jer su oni produkt nesrećene situacije i veoma je tužno što nijesu imali priliku da svoje mentalne horizonte, svoje iskustvo prošire, jer se ovakve stvari onda ne bi dešavale", zaključuje Petković.
Profiličar Milisav Popović, međutim, ne smatra da agresivnost i netolerantnost navijačkih grupa nužno ima uzlaznu putanju i govori o tome kako se može desiti zamor od loše ideje.
"Ja ne bih ovo uzimao kao vid neke osmišljene ofanzive nego više kao neki pokušaj da se neko svoje lično nezadovoljstvo, možda upravo zbog svog socijalnog, odnosno ličnog statusa, možda zbog prevelike ljubavi prema devijantnom obliku sporta ispolje na taj način što će neko dobiti batine. Ali u svakom slučaju ne bih ovo prihvatio kao generalni koncept, jer se vremena mijenjaju, neke stvari što su agresivnije u svom obliku brže i prođu. Vrlo se lako može desiti da u ovom slučaju prisustvujemo nečemu što je zamor ideje", rekao je Popović.
Do kada će dio mladih smatrati kako njihovu slobodu, stil življenja i vrijednosnu orijentaciju ugrožava sloboda drugih oličena u pravima pripadnika LGBT populacije?
Slađana Petković izlaz vidi ovako:
"Raditi na tome da se obe strane što više nekako dovedu zdravom razumu i prosto tom saznanju da različitost apsolutno postoji na ovoj planeti i da je to način na koji mi egzistiramo, da to nije ništa abnormalno i nepoznato. Pitanje je kako se ta različitost u različitim društvima manifestuje i na koji način se njome upravlja".
U saopštenju ta grupa međutim ogradila se od tog događaja ističući kako im je sve podmetnuto, ali je ponovila niz uvrjedljivih kvalifikacija na račun gay populacije u Crnoj Gori.
Pripadati navijačkoj društvenoj grupi stil je života, a ne huliganstvo, lakonski su konstatovali navijači fudbalskog kluba Budućnost poznatija kao “Varvari”, odbacujući da imaju vezu sa napadom na aktere LGBT spota.
No, žaleći se kako uvijek postaju “socio-kulturološki interesantni, neprihvaćeni i pod stigmom u jeku svih crnogorskih previranja“, nijesu propustili priliku da još jednom iskažu mržnju prema pripadnicima gay populacije, nazivajući ih “izvitoperenim individuama”. Najdalje je otišao jedan od vođa Varvara koji je u izjavi za list "Pobjeda" direktno podržao napad na Marunovića,Vujoševića i Boškovića, kvalifikujući homoseksualnost kao bolest koja je najveća prijetnja za hrišćanstvo.
Šta su uzroci takve netrpeljivosti, najprije smo pitali profiličara Milisava Popovića, u čijem fokusu je obrazac ponašanja pojedinaca ili grupa.
"Treba poći od onoga kakav je koncept navijačkih grupa na Balkanu gdje spada i Crna Gora? Uvijek imate nekoliko starijih ljudi koji predstavljaju neku predvodnicu, neku misao, a obično se radi o ljudima koji nijesu ostvareni u drugim aspektima života i veliki broj poklonika armije mladih. Mi smo plodno tlo za to. Znate iz kojeg razloga? Dešava se da su djeca koja su odrastala u onim nesretnim 90-tim, kada nije postojao niti jedan normalan aspekt života danas dorasla do ljudi koji su u poptunosti lišeni normalnih nazora. Većini njih je lakše da prihvate ideale koje su drugi stvorili", kaže Popović.
Neosvešćenost
Šta tjera mlade ljude da se jače identifikuju i vezuju za navijačku grupu nego za svoju profesiju, poput suspendovane novinarke Televizije "Vijesti", koja je za sebe rekla kako je naprije “Varvarka” a potom novinarka?
Nedostatak saosjećanja prema drugačijima od sebe, kaže psihološkinja Slađana Petković, predsjednica nacionalnog Savjeta za mlade u Crnoj Gori, jer se zemlja nalazi u 15-godišnjoj izolaciji.
Ne bih ovo prihvatio kao generalni koncept, jer se vremena mijenjaju, neke stvari što su agresivnije u svom obliku brže i prođu. Vrlo se lako može desiti da u ovom slučaju prisustvujemo nečemu što je zamor ideje, kaže profiličar Milisav Popović.
"Mladi ljudi prosto nijesu imali priliku da putuju, da vide drugačije, da prošire svoje horizonte, da osete šta to znači različitost. I ono do čega smo mi došli jeste situacija u kojoj ti modeli, uzorci za identifikaciju mladih ljudi su veoma suženi. Prosto, svaka vrsta nasilja, a pogotovo ova govori o tome da se radi o jednoj potpunoj neosvešćenosti. Meni je tih mladih ljudi žao. Ne treba čak ni njih osuđivati, jer su oni produkt nesrećene situacije i veoma je tužno što nijesu imali priliku da svoje mentalne horizonte, svoje iskustvo prošire, jer se ovakve stvari onda ne bi dešavale", zaključuje Petković.
Profiličar Milisav Popović, međutim, ne smatra da agresivnost i netolerantnost navijačkih grupa nužno ima uzlaznu putanju i govori o tome kako se može desiti zamor od loše ideje.
"Ja ne bih ovo uzimao kao vid neke osmišljene ofanzive nego više kao neki pokušaj da se neko svoje lično nezadovoljstvo, možda upravo zbog svog socijalnog, odnosno ličnog statusa, možda zbog prevelike ljubavi prema devijantnom obliku sporta ispolje na taj način što će neko dobiti batine. Ali u svakom slučaju ne bih ovo prihvatio kao generalni koncept, jer se vremena mijenjaju, neke stvari što su agresivnije u svom obliku brže i prođu. Vrlo se lako može desiti da u ovom slučaju prisustvujemo nečemu što je zamor ideje", rekao je Popović.
Do kada će dio mladih smatrati kako njihovu slobodu, stil življenja i vrijednosnu orijentaciju ugrožava sloboda drugih oličena u pravima pripadnika LGBT populacije?
Slađana Petković izlaz vidi ovako:
"Raditi na tome da se obe strane što više nekako dovedu zdravom razumu i prosto tom saznanju da različitost apsolutno postoji na ovoj planeti i da je to način na koji mi egzistiramo, da to nije ništa abnormalno i nepoznato. Pitanje je kako se ta različitost u različitim društvima manifestuje i na koji način se njome upravlja".
