Ustav Crne Gore u dijelu koji se odnosi na depolitizaciju pravosuđa se mora promjeniti kako bi Crna Gora u junu definitivno otpočela pregovore o članstvu u Evropskoj uniji. Za promjenu Ustava je potrebna dvotrećinska većina, vremena je sve manje, a slijede novi teški pregovori, jer opozicione stranke insistiraju da Ustav bude promijenjen u dijelu identitetskih pitanja.
Predstavnici Vlade i opozicije počeće pregovore o ustavnim promjena u dijelu depolitizacije pravosuđa, što predstavlja uslov za početak pregovora o članstvu Crne Gore u Evropskoj Uniji.
Prema ranijim najavama iz Vlade do promjena Ustava treba da dođe do aprila te da bi svako odlaganje odluke u skupštini za koju je potrebna dvotrećinska većina bilo rizično po početak pregovora o članstvu u Uniji.
Prema ranijem zahtjevu Brisela neophodno je smanjiti politički uticaj na način izbora predsjednika Vrhovnog suda i sastava sudskog i tužilačkog savjeta. Međutim pored ovih promjena, opozicione stranke zahtjevaju da se istovremeno izvrši promjena Ustava u dijelu identitetskih pitanja, odnosno kako je to saopštila Nova srpska demokratija da - srpski jezik bude službeni i da se uvede trobojka kao narodna zastava.
Prema riječima Slavena Radunovića iz Nove srpske demokratije opozicioni predlog promjena Ustava je već podnesen Skupštini.
"Jednostavno želimo da rijetku priliku promjene Ustava iskoristimo da se isprave neke, da ne kažemo nepravde iako su naravno u pitanju nepravde, ali da kažem da su to neke stvari u Ustavu koje nemaju veze sa realnošću. Jednostavno, da građani Crne Gore koji govore srpskim jezikom i kojih je najviše u Crnoj Gori dobiju mogućnost da je njihov jezik službeni. Nadam se da vlastodržcima u Crnoj Gori i svim građanima Crne Gore koji žele da se integrišu u EU da im ne zasmeta da najveći dio građana ostvari ovo pravo", kazao je Radunović.
Komentarišući uslov opozicije, Miodrag Vuković iz Demokratske partije socijalista ga ocjenjuje neprihvatljivim.
Vuković očekuje da će se postići dogovor sa opozicionom Socijalističkom narodnom partijom o promjeni Ustava u dijelu depolitizacije pravosuđa, međutim Vuković je i u tom segmentu skeptičan, jer kaže da se ta partija pridružila zahtjevu Nove srpske demokratije o istovremenoj promjeni dijela Ustava koji se odnosi na identitetska pitanja.
"Izjava predsjednika SNP-a koji je rekao da nema nikakvih ustavnih promjena u oblasti pravosuđa, ako se istovremeno ne omoguće ustavne promjene u dijelu identitetskih pitanja onda o kompromisu ne možemo govoriti. Ne vjerujem da ćemo se tako – od slučaja do slučaja igrati sa Ustavom i mijenjati ga na ovaj ili onaj način i kruniti onu političku volju koja je u osnovi sadašnje ustvane organizacije Crne Gore koja je izražena na referendumu o nezavisnosti države. Što se ostalih stranaka tiče, tu sam tek veliki pesimista", kazao je Vuković.
Kompromis i prioriteti
Iz dijela opozicije je nedavno saopšteno da će blokirati integracije Crne Gore ka putu ka Evropskoj uniji ukoliko se ne prihvate zahtjevi opozicije. Sličnu situaciju Crna Gora je imala i prošle godine kada je izborni zakon bio usaglašavan sa Ustavom, što je tada bio uslov da Evropska komisija da preporuku da Crna Gora počne pregovore sa Evropskom unijom.
Tadašnji pregovori vlasti i opozicije su se vodiili paralelno o uvođenju srpskog jezika u obrazovni sistem, pa su izmjene izbornog zakona bile usvojene pred samu odluku Evropske komisije. Da li se može ovog puta postići kompromis pitali smo Slavena Radunovića iz NOVE.
"Kompromis ne znači samo da popušta opozicija. Kompromis prvenstveno znači da treba da popusti vlast, posebno u stvarima gdje je zaista napravila grešku, da li svjesnu ili nesvjesnu ja mislim da je to bilo svjesno prilikom usvajanja prethodnog Ustava. Sada imaju prilku da mjerama kompromisa isprave tu grešku", kazao je Radunović.
"Mislim da je to prevelika cijena za bilo kakvo dogovaranje i kada su uslovi za ulazak u EU u pitanju. Ne vjerujem da će premijer na to pristati, to je i sam rekao a šta su posljedice – ne znam, pravo da vam kažem", ističe Miodrag Vuković iz DPS.
U Socijalističkoj narodnoj partiji smatraju da Crna Gora ima prioritetnija pitanja nego što je promjena Ustava. Taj stav prenosi Dragan Koprivica, šef medijskog pula.
"Crna Gora u ovom trenutku ima pitanja koja su od prioritetnijeg značaja u odnosu na predstojeće ustavne promjene", kaže Koprivica.
Prvi sastanak sa opozicijom oko promjene Ustava u oblasti pravosuđa premijer Igor Lukšić je zakazao za utorak.
Predstavnici Vlade i opozicije počeće pregovore o ustavnim promjena u dijelu depolitizacije pravosuđa, što predstavlja uslov za početak pregovora o članstvu Crne Gore u Evropskoj Uniji.
Prema ranijim najavama iz Vlade do promjena Ustava treba da dođe do aprila te da bi svako odlaganje odluke u skupštini za koju je potrebna dvotrećinska većina bilo rizično po početak pregovora o članstvu u Uniji.
Prema ranijem zahtjevu Brisela neophodno je smanjiti politički uticaj na način izbora predsjednika Vrhovnog suda i sastava sudskog i tužilačkog savjeta. Međutim pored ovih promjena, opozicione stranke zahtjevaju da se istovremeno izvrši promjena Ustava u dijelu identitetskih pitanja, odnosno kako je to saopštila Nova srpska demokratija da - srpski jezik bude službeni i da se uvede trobojka kao narodna zastava.
Prema riječima Slavena Radunovića iz Nove srpske demokratije opozicioni predlog promjena Ustava je već podnesen Skupštini.
"Jednostavno želimo da rijetku priliku promjene Ustava iskoristimo da se isprave neke, da ne kažemo nepravde iako su naravno u pitanju nepravde, ali da kažem da su to neke stvari u Ustavu koje nemaju veze sa realnošću. Jednostavno, da građani Crne Gore koji govore srpskim jezikom i kojih je najviše u Crnoj Gori dobiju mogućnost da je njihov jezik službeni. Nadam se da vlastodržcima u Crnoj Gori i svim građanima Crne Gore koji žele da se integrišu u EU da im ne zasmeta da najveći dio građana ostvari ovo pravo", kazao je Radunović.
Komentarišući uslov opozicije, Miodrag Vuković iz Demokratske partije socijalista ga ocjenjuje neprihvatljivim.
Vuković očekuje da će se postići dogovor sa opozicionom Socijalističkom narodnom partijom o promjeni Ustava u dijelu depolitizacije pravosuđa, međutim Vuković je i u tom segmentu skeptičan, jer kaže da se ta partija pridružila zahtjevu Nove srpske demokratije o istovremenoj promjeni dijela Ustava koji se odnosi na identitetska pitanja.
"Izjava predsjednika SNP-a koji je rekao da nema nikakvih ustavnih promjena u oblasti pravosuđa, ako se istovremeno ne omoguće ustavne promjene u dijelu identitetskih pitanja onda o kompromisu ne možemo govoriti. Ne vjerujem da ćemo se tako – od slučaja do slučaja igrati sa Ustavom i mijenjati ga na ovaj ili onaj način i kruniti onu političku volju koja je u osnovi sadašnje ustvane organizacije Crne Gore koja je izražena na referendumu o nezavisnosti države. Što se ostalih stranaka tiče, tu sam tek veliki pesimista", kazao je Vuković.
Kompromis i prioriteti
Iz dijela opozicije je nedavno saopšteno da će blokirati integracije Crne Gore ka putu ka Evropskoj uniji ukoliko se ne prihvate zahtjevi opozicije. Sličnu situaciju Crna Gora je imala i prošle godine kada je izborni zakon bio usaglašavan sa Ustavom, što je tada bio uslov da Evropska komisija da preporuku da Crna Gora počne pregovore sa Evropskom unijom.
Tadašnji pregovori vlasti i opozicije su se vodiili paralelno o uvođenju srpskog jezika u obrazovni sistem, pa su izmjene izbornog zakona bile usvojene pred samu odluku Evropske komisije. Da li se može ovog puta postići kompromis pitali smo Slavena Radunovića iz NOVE.
"Kompromis ne znači samo da popušta opozicija. Kompromis prvenstveno znači da treba da popusti vlast, posebno u stvarima gdje je zaista napravila grešku, da li svjesnu ili nesvjesnu ja mislim da je to bilo svjesno prilikom usvajanja prethodnog Ustava. Sada imaju prilku da mjerama kompromisa isprave tu grešku", kazao je Radunović.
"Mislim da je to prevelika cijena za bilo kakvo dogovaranje i kada su uslovi za ulazak u EU u pitanju. Ne vjerujem da će premijer na to pristati, to je i sam rekao a šta su posljedice – ne znam, pravo da vam kažem", ističe Miodrag Vuković iz DPS.
U Socijalističkoj narodnoj partiji smatraju da Crna Gora ima prioritetnija pitanja nego što je promjena Ustava. Taj stav prenosi Dragan Koprivica, šef medijskog pula.
"Crna Gora u ovom trenutku ima pitanja koja su od prioritetnijeg značaja u odnosu na predstojeće ustavne promjene", kaže Koprivica.
Prvi sastanak sa opozicijom oko promjene Ustava u oblasti pravosuđa premijer Igor Lukšić je zakazao za utorak.