Protest porodica Bošnjaka ubijenih u ratu na Korićanskim stijenama kod Travnika, 2. novembar 2011
Završen projekat jačanja pravosuđa za procese ratnih zločina
U Sarajevu je nedavno obilježen završetak projekta pod nazivom "Pravda i ratni zločini", čiji je cilj bio jačanje kapaciteta pravosuđa u regionu za rad na slučajevima ratnih zločina.
Projekat, vrijedan četiri miliona eura, finansirala je Evropska unija. Projekat je omogućio obuku više od 800 sudija, tužilaca, advokata iz regiona, te osoblja za podršku svjedocima, prevedeno je više od 60.000 stranica transkripta sa suđenja u Haškom tribunalu koja mogu koristiti nacionalni sudovi u regionu, ali i obični građani.
Krivični sud za bivšu Jugoslaviju, prema odluci Savjeta bezbjednosti UN-a, 2014. prestaje sa radom i do tada će biti završeni procesi za 161 optuženog za ratne zločine.
Ipak, puno više slučajeva ostaje da procesuiraju nacionalni sudovi zemalja u regionu i zbog toga im je važno ostaviti pravno naslijeđe i praksu Tribunala, smatra sudija Haškog tribunala Fausto Pocar. On naglašava da će zbog toga glavni dio posla ponijeti nacionalne institucije:
Fausto Pocar
„Uspjeh ovog projekta ustvari je rezultat činjenice da su se sudije iz regiona i međunarodne sudije iz Haga našli zajedno u cilju razmjene iskustava i da upravo na ovoj razmjeni iskustava počiva uspjeh projekta. Ova saradnja je približila Tribunal zemljama regiona, ne samo kao oruđe koje radi za region, jer to je ono što mi jesmo - mi radimo za zemlje regiona, nismo mi nametnuti regionu, već smo ostvarili i partnerstvo između međunarodnih sudija i domaćih sudija u zemljama regiona. Međutim, ono što ja smatram još većim postignućem ovog projekta jeste da se počela stvarati zajednica sudija u zemljama regiona.“
Da bi se lokalnim sudovima i tužilaštvima olakšao rad u narednom periodu, Haški tribunal učinio je dostupnom svoju arhivu. U okviru projekta "Pravda i ratni zločini" obezbijeđena su obuka i sredstva koja su nacionalnim pravosuđima potrebna da bi radila u skladu sa fer standardima suđenja, kaže ambasador Janez Lenarčić, direktor OSCE-ove kancelarije za ljudska prava:
„Preko 800 pravnih praktičara je obučeno tokom implementacije projekta. Novi plan i program o međunarodnom krivičnom pravu je razvijen radi obuke domaćih stručnjaka. Oko 60.000 stranica transkripta je prevedeno na lokalne jezike. Isto tako smo razvili i priručnik za branioce, koji će biti od velike pomoći braniocima koji zastupaju u predmetima ratnih zločina u regionu. Trebam naglasiti da je izgrađen elektronski portal za učenje koji pruža platformu, odnosno osnovu za sve one koji se bave ovim pitanjima.“
Sudovi moraju više sarađivati
Razvoj pravosudnih sistema na Zapadnom Balkanu u skladu sa prihvaćenim standardima i sposobnosti tih sistema da učinkovito rade na predmetima ratnih zločina jesu i među ključnim ciljevima integracijskih procesa, naglašavaju u EU.
Zamjenik šefa delegacije EU u BiH Renco Davidi naglašava da sudovi u regionu moraju više sarađivati u razmjeni informacija i dokaza u slučajevima ratnih zločina, te riješiti problem ekstradicije među zemljama:
„Jedan od izazova je i pitanje ekstradicije i organizovanja ekstradicije u zemljama regiona. Naime, suđenje u predmetima ratnih zloči
"Suđenje u predmetima ratnih zločina igra veoma važnu ulogu u procesu pridruživanja EU, ili uopšte kandidovanja" naglašava Renco Davidi.
na igra veoma važnu ulogu u procesu pridruživanja EU, ili uopšte kandidovanju za zemlju članicu EU. U tom smislu treba posebnu pažnju obratiti i posebno raditi na vladavini prava, na očuvanju osnovnih ljudskih prava. Zaštita ljudskih prava je osnovni princip koji treba primjenjivati u svim zemljama regiona. Kao što možda znate, zaštita ljudskih prava je osnovni kriterij koji se nadovezuje na kopenhagenške kriterije.“
Predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso saradnju sa Sudom u Hagu ocjenjuje dobrom, ali upozorava na brojna neriješena pitanja pravosuđa u regionu:
„Još uvijek nemamo dobru saradnju sa zemljama u regionu u koje pobjegnu osumnjičenici za ratne zločine. Mi još nismo našli i uspostavili mehanizme kako da riješimo problem tzv. prebjega, koji bježe od pravosuđa BiH.“
Osim haške arhive, koja je postala dostupna nacionalnim sudovima ali i braniocima i tužiocima u regionu, ovaj projekat, prema mišljenju stručnjaka, dao je značajan doprinos u premoštavanju prostora između Haga i zemalja bivše Jugoslavije kada je u pitanju pravna praksa.
***** Svi ovosedmični prilozi iz programa Pred licem pravde:
