Promocija knjiga Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, 2011.
Naučni pogled na genocid u BiH
U Sarajevu su nedavno promovisane četiri knjige koje su rezultat rada Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. Riječ je djelima koja sa naučno-empirijskih aspekata govore o teškim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava, uključujući i istraživanja o genocidu počinjenom u Bosni i Hercegovini prije 16 godina.
Studije nose naziv „Genocid u Bosni i Hercegovini - posljedice presude Međunarodnog suda pravde“, „Masovne grobnice u Bosni i Hercegovini – sigurna zona UN Srebrenica“, „Zločini u Bosanskoj Krajini za vrijeme agresije na Republiku BiH 1991. - 1995.“, i „Genocid u kontinuitetu – svjedočenje ambasadora Arrije“.
„Rezultati istraživanja doprinose razvoju, prije svega, nauke o genocidu, kao i satisfakcije ovozemaljske za preživjele žrtve genocida“, pojašnjava direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Smail Čekić.
Knjiga „Genocid u BiH - posljedice presude Međunarodnog suda pravde“ zbornik je radova sa međunarodne naučne konferencije održane u Potočarima u julu 2001. godine. Na više od 1.400 stranica nalazi se 80 radova koji su grupisani u tri tematske cjeline.
Ferid Muhić
„Epohalna vrijednost ovog kapitalnog djela sadržana je upravo u izvanredeno snažnom empirijskom materijalu koji nedvosmisleno potvrđuje zaključke o dubokoj nepravdenosti ove presude, čak i ovakve kakva jeste, koja priznaje neku vrstu genocida, ali ne poentira počinitelja tog genocida“, pojašnjava predsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti Ferid Muhić.
Diego Enrique Arria 1992. godine obavljao je dužnost predsjednika Savjeta bezbjednosti UN-a, a godinu kasnije bio je i na čelu Misije ovog savjeta u Bosni i Hercegovini, bivšoj Jugoslaviji i Hrvatskoj.
Upravo u publikaciji „Genocid u kontinuitetu - svjedočenje ambasadora Arrije“ dokumentuju se stavovi ovog diplomate o dešavanjima u Srebrenici 1995. godine.
„Misija je nakon posjete Srebrenici 25. aprila 1993. godine sačinila izvještaj u kojem je pružila očigledne dokaze, kako se ističe, o zločinima koji traju u kontinuitetu, koji se nikako nisu smjeli ignorisati i, kako navodiArria, odmah morali zaustaviti i sankcionisati. Međutim, i sam Arria je vrlo brzo primijetio moralnu ravnodušnost, kao i neutralnost UN-a, NATO-a i velikih sila prema ovim zločinima“, navodi rektor sarajevskog Univerziteta i promotor Faruk Čaklovica.
Deklarativno prihvatanje krivice
Prema riječima promotora, knjiga „Masovne grobnice u Bosni i Hercegovini - sigurna zona UN Srebrenica“ jedna je od prvih studija u ovoj oblasti koja bi trebala osvijetliti bar dio zločina počinjenog u Srebrenici.
Amor Mašović
„Broj identificiranih žrtava u Srebrenici je u vrijeme završetka ove studije, a to je potkraj 2009. godine, bio nešto manji od 5.000. U ovom času broj dostiže gotovo 7.000. Broj ubijenih i brzina zakopavanja u masovne grobnice i dislociranje posmrtnih ostataka iz primarnih u sekundarne i tercijarne masovne grobnice ukazuju na to da je po raznim osnovama u genocid bilo uključeno preko 25.000 izvršilaca“, kaže Amor Mašović iz Instituta za nestale osobe BiH.
Knjiga pod nazivom „Zločini u Bosanskoj Krajini za vrijeme agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu 1991. - 1995.“ sadržava preko stotinu naučno-istraživačkih radova o zločinu protiv čovječnosti i međunarodnog prava počinjenog na području Bosanske Krajine.
„Deklarativno prihvatanje krivice, deklarativno poklanjanje žrtvama je samo stvar određene trgovine, trgovine sa međunarodnim predznakom, da bi se dobio nekakav imidž u međunarodnim pregovorima i u budućim određenim međunarodnim integracijama. To najmanje treba i južnoslovenskom prostoru, a još manje treba međunarodnoj zajednici“, naglašava promotor i univerzitetski profesor Srđan Vukadinović.
Promotori četiri studije naglašavaju da izdanja Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu daju neprocjenjiv doprinos za razumijevanje onog što se dogodilo na području Bosne i Hercegovine. Publikacije su istovremeno i upozorenje da mir i stabilnost ove regiji ne bi trebalo ponovo dovesti u pitanje.
*****
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde:
