Prema podacima koji su iz Zagreba dostavljeni Tužilaštvu za ratne zločine u Beogradu, broj hrvatskih Srba osuđenih u odsustvu ili optuženih za ratne zločine smanjio se na oko 900. Spisak imena je, međutim, i dalje državna tajna. Zainteresirani mogu provjeriti ima li ih na spisku samo u Hrvatskoj ambasadi. Izbjeglička udruženja nisu sasvim zadovoljna načinom, ali direktorica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić kaže kako su obje zemlje pokazale političku volju za rješavanje problema.
Godinama se spekuliše o broju osuđenih ili optuženih Srba za ratne zločine u Hrvatskoj što, između ostalog, otežava i povratak izbeglih u Hrvatsku. Iako je Tužilaštvu za ratne zločine Srbije dostavljen spisak optuženih ili osuđenih u odsustvu zbog ratnih zločina u Hrvatskoj, oni su i dalje službena tajna i zainteresovani koji sumnjaju da bi njihovo ime moglo da se nađe na tom spisku mogu to da provere isključivo lično u Ambasadi Hrvatske u Beogradu.
Pošto je ambasador na godišnjem odmoru, nismo mogli da dobijemo objašnjenje kako će izgledati ta procedura, a zamenik tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić za RSE objašnjava:
“Naravno da postoji strah, i mislim da je upravo inicijativa Nataše Kandić veoma dobrodošla da se ti predmeti generalno rešavaju, dakle da ih procesuiraju ili ovo ili ono pravosuđe. S druge strane, postoji mnogo zlonamernih, juče se pojavila vest da će oni biti uhapšeni u hrvatskoj ambasadi, što je notorna glupost, jer svako i ko nije pravnik zna da neko ne može da bude uhapšen na teritoriji druge države. Mi ne možemo davati te podatke jer ne možemo zloupotrebiti podatke koje dobijamo na operativnom nivou od Tužilaštva.“
Jedan od naših sagovornika, nekadašnji žitelj Gospića srpske nacionalnosti koji je želeo da ostane anoniman, kaže da ima informacije da je u Hrvatskoj protiv njega vođena istraga, koja je 1994. stavljena u stanje mirovanja ali je živa - i još uvek nije ohrabren poslednjim razvojem događaja:
“I ovo što sam sinoć čuo na televiziji da se ode tamo, ne pada mi na pamet, zbog nesigurnosti. I ova država što je rekla da je to državna tajna - ja uopšte ne mogu da razumem. Imam sve dokumentovano ovo da pobijem, znači ima dobar alibi, ima svedoke, imam papire.“
RSE: Da li se, možda, nalazite na nekoj poternici?
"Da, crvenoj."
Preispitati predmete
Ni za izbeglička udruženja model provere u ambasadi ne rešava problem. Ljudi su i dalje uplašeni:
„Nismo sigurni da li su u taj spisak uključena i lica koja su u fazi istrage. i Tražimo da Tužilaštvo i nadležne institucije Republike Srbije iniciraju dijalog sa nadležnim institucijama Republike Hrvatske da se u razumnom roku pronađe mehanizam kojim bi se omogućilo sistematsko preispitivanje navednih presuda koje su donijete nakon suđenja u odsustvu u Republici Hrvatskoj.”
Nataša Kandić, direktorka Fonda za humanitarno pravo, koja je pokrenula inicijativu za rešavanje pitanja Srba optuženih ili osuđenih u odsustvu za ratne zločine u Hrvatskoj, kaže da joj se čini da postoji politička volja u obe zemlje da se ovaj problem reši:
“Ono što je sada moguće uraditi to je da ta dva tužilaštva sednu i preispitaju predmete, i onda dati javno podatke koji su proverljivi. Čini mi se da u jednom novom svetlu može da bude rešeno i očekivano je da dođe do ozbiljne ozbiljne revizije koja će da rezultira i ozbiljnim smanjenjem tog broja.“
Osim toga, Bruno Vekarić iz Tužilaštva podseća da bi, prema sporazumu dve države optuženi za ratne zločine koji se nalaze u Srbiji trebalo da budu procesuirani pred srpskim sudom.
Popis Srbija ima već dulje vrijeme
U Hrvatskoj se još od 2004. godine svim tužiteljstvima u regiji šalju spiskovi optuženih ili osuđenih hrvatskih Srba za ratni zločin.
Milorad PupovacPolitički predstavnici srpske manjine u Hrvatskoj nisu upoznati s time da su popisi dostavljani i srbijanskim državnim institucijama. Za naš radio govori predsjednik Srpskog narodnog vijeća i saborski zastupnik Samostalne demokratske srpske stranke Milorad Pupovac:
„Da li su bili dostavljani službeno nekoj drugoj instituciji u Srbiji, i koji je status toga bio - to nam nije poznato, ali ovo je svakako prvi put da se dostavljaju Tužiteljstvu, da je Tužiteljstvo to prihvatilo i da će na osnovi toga surađivati s hrvatskim pravosuđem. Ali ono što je još neophodno uraditi jeste da ti podaci budu dostupni ljudima ne samo preko Ambasade Republike Hrvatske, nego preko neke organizacije za koju mislimo da ne bi opterećivala pristupačnost ili otvorenost u uvidu u te popise.“
Centar za suočavanje sa prošlošću Documenta među ostalim je i dio monitoring tima za praćenje suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj i u stalnom su kontaktu sa nadležnim institucijama.
Voditeljica Centra Vesna Teršelič u izjavi za RSE potvrdila je da su nadležna tijela u Srbiji već dulje vrijeme upoznata sa popisom hrvatskih Srba osuđenih ili optuženih za ratne zločine u Hrvatskoj, a da je - čini se - donesena politička odluka i izabran ovaj politički trenutak da se o tome progovori i u srpskoj javnosti:
„Mislim da je za one koji su osuđeni u odsutnosti to dobar korak, jer je u najmanju ruku njihov problem vidljiv u javnosti.“
****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Zaimović svjedočila na suđenju Karadžiću
Smanjen broj Srba optuženih ili osuđenih za ratne zločine u Hrvatskoj
U proteklih 15 godina u BiH pronađeno više od 5.000 grobnica
Oživljavanje sjećanja na zločine u Vlasenici
Nakon žalbe Stupar oslobođen krivice za genocid
Baljvine - primjer suživota i tolerancije
****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
Godinama se spekuliše o broju osuđenih ili optuženih Srba za ratne zločine u Hrvatskoj što, između ostalog, otežava i povratak izbeglih u Hrvatsku. Iako je Tužilaštvu za ratne zločine Srbije dostavljen spisak optuženih ili osuđenih u odsustvu zbog ratnih zločina u Hrvatskoj, oni su i dalje službena tajna i zainteresovani koji sumnjaju da bi njihovo ime moglo da se nađe na tom spisku mogu to da provere isključivo lično u Ambasadi Hrvatske u Beogradu.
Pošto je ambasador na godišnjem odmoru, nismo mogli da dobijemo objašnjenje kako će izgledati ta procedura, a zamenik tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić za RSE objašnjava:
“Naravno da postoji strah, i mislim da je upravo inicijativa Nataše Kandić veoma dobrodošla da se ti predmeti generalno rešavaju, dakle da ih procesuiraju ili ovo ili ono pravosuđe. S druge strane, postoji mnogo zlonamernih, juče se pojavila vest da će oni biti uhapšeni u hrvatskoj ambasadi, što je notorna glupost, jer svako i ko nije pravnik zna da neko ne može da bude uhapšen na teritoriji druge države. Mi ne možemo davati te podatke jer ne možemo zloupotrebiti podatke koje dobijamo na operativnom nivou od Tužilaštva.“
Jedan od naših sagovornika, nekadašnji žitelj Gospića srpske nacionalnosti koji je želeo da ostane anoniman, kaže da ima informacije da je u Hrvatskoj protiv njega vođena istraga, koja je 1994. stavljena u stanje mirovanja ali je živa - i još uvek nije ohrabren poslednjim razvojem događaja:
“I ovo što sam sinoć čuo na televiziji da se ode tamo, ne pada mi na pamet, zbog nesigurnosti. I ova država što je rekla da je to državna tajna - ja uopšte ne mogu da razumem. Imam sve dokumentovano ovo da pobijem, znači ima dobar alibi, ima svedoke, imam papire.“
RSE: Da li se, možda, nalazite na nekoj poternici?
"Da, crvenoj."
Preispitati predmete
Ni za izbeglička udruženja model provere u ambasadi ne rešava problem. Ljudi su i dalje uplašeni:
„Nismo sigurni da li su u taj spisak uključena i lica koja su u fazi istrage. i Tražimo da Tužilaštvo i nadležne institucije Republike Srbije iniciraju dijalog sa nadležnim institucijama Republike Hrvatske da se u razumnom roku pronađe mehanizam kojim bi se omogućilo sistematsko preispitivanje navednih presuda koje su donijete nakon suđenja u odsustvu u Republici Hrvatskoj.”
Čini mi se da u jednom novom svetlu može da bude rešeno i očekivano je da dođe do ozbiljne ozbiljne revizije koja će da rezultira i ozbiljnim smanjenjem tog broja.
Nataša Kandić, direktorka Fonda za humanitarno pravo, koja je pokrenula inicijativu za rešavanje pitanja Srba optuženih ili osuđenih u odsustvu za ratne zločine u Hrvatskoj, kaže da joj se čini da postoji politička volja u obe zemlje da se ovaj problem reši:
“Ono što je sada moguće uraditi to je da ta dva tužilaštva sednu i preispitaju predmete, i onda dati javno podatke koji su proverljivi. Čini mi se da u jednom novom svetlu može da bude rešeno i očekivano je da dođe do ozbiljne ozbiljne revizije koja će da rezultira i ozbiljnim smanjenjem tog broja.“
Osim toga, Bruno Vekarić iz Tužilaštva podseća da bi, prema sporazumu dve države optuženi za ratne zločine koji se nalaze u Srbiji trebalo da budu procesuirani pred srpskim sudom.
Popis Srbija ima već dulje vrijeme
U Hrvatskoj se još od 2004. godine svim tužiteljstvima u regiji šalju spiskovi optuženih ili osuđenih hrvatskih Srba za ratni zločin.
„Da li su bili dostavljani službeno nekoj drugoj instituciji u Srbiji, i koji je status toga bio - to nam nije poznato, ali ovo je svakako prvi put da se dostavljaju Tužiteljstvu, da je Tužiteljstvo to prihvatilo i da će na osnovi toga surađivati s hrvatskim pravosuđem. Ali ono što je još neophodno uraditi jeste da ti podaci budu dostupni ljudima ne samo preko Ambasade Republike Hrvatske, nego preko neke organizacije za koju mislimo da ne bi opterećivala pristupačnost ili otvorenost u uvidu u te popise.“
Centar za suočavanje sa prošlošću Documenta među ostalim je i dio monitoring tima za praćenje suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj i u stalnom su kontaktu sa nadležnim institucijama.
Voditeljica Centra Vesna Teršelič u izjavi za RSE potvrdila je da su nadležna tijela u Srbiji već dulje vrijeme upoznata sa popisom hrvatskih Srba osuđenih ili optuženih za ratne zločine u Hrvatskoj, a da je - čini se - donesena politička odluka i izabran ovaj politički trenutak da se o tome progovori i u srpskoj javnosti:
„Mislim da je za one koji su osuđeni u odsutnosti to dobar korak, jer je u najmanju ruku njihov problem vidljiv u javnosti.“
****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Zaimović svjedočila na suđenju Karadžiću
Smanjen broj Srba optuženih ili osuđenih za ratne zločine u Hrvatskoj
U proteklih 15 godina u BiH pronađeno više od 5.000 grobnica
Oživljavanje sjećanja na zločine u Vlasenici
Nakon žalbe Stupar oslobođen krivice za genocid
Baljvine - primjer suživota i tolerancije
****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
