Priredio: Goran Jungvirth
Na haškom sudenju šestorici bivših čelnika takozvane Herceg Bosne, optuženih za progone i zločine nad bošnjačkim stanovništvom, nastavio je svjedočiti u svoju korist Milivoj Petković, bivši načelnik Glavnog stožera HVO-a.
Haškim sucima je objašnjavao kako akcije HVO-a u pod njegovom nadležnošcću nisu bile dio udruženog zločinačkog pothvata protjerivanja bošnjačkog stanovništva i pripajanja Herceg-Bosne Hrvatskoj, nego obrambenog organiziranja, na koje svatko ima pravo.
Prema riječima optuženog Petkovića, Hrvatska vojska je u travnju 1992. godine uspostavila istureno zapovjedno mjesto u Grudama tek nakon treće po redu molbe tadašnjeg predsjednika takozvane Herceg-Bosne Mate Bobana koji je upozoravao na napredovanje srpskih snaga prema Livnu i Tomislavgradu, čime je ugrožen i teritorij Republike Hrvatske južno od Splita.
Petković je ustvrdio da je Hrvatska vojska otišla iz takozvane Herceg-Bosne u rujnu 1992. godine, nakon čega su jedinice HVO-a stavljene pod zapovjedništvo Glavnog stožera na čijem je čelu bio on. No, Petković je napomenuo kako je 13. srpnja 1993. godine podnio ostavku budući da je Mate Boban, mimo njegove dozvole, okupio tim i započeo s ofenzivom HVO-a, nazvanom operacijom Jug, protiv bošnjačkih položaja. Suce je zanimalo zašto se tada optuženi Petković nije vratio u Hrvatsku:
„Prvi razlog je bio što je stvarno došao general Parljak. ko mjeseci znam na Drugi razlog je bio što sam smatrao da bi bilo loše s moje strane ako bih sad u potpunosti napustio te ljude i te prostore jer stvarno smo se nalazili u jednoj nezavidnoj situaciji.“
Tijekom unakrsnog ispitivanja od strane sudaca, Petković je odbacio mogućnost da je s osobama navedenim u optužnici govorio ikad o stvaranju velike Hrvatske ili banovine Hrvatske, uključujući Franju Tuđmana, Gojka Šuška, Janka Bobetka, Matu Bobana, ili s bilo kim od ostale optužene šestorke.
Jedino od koga se potpuno Petković ogradio je Mladen Naletilić zvani Tuta, zapovjednik Kažnjeničke bojne HVO-a:
„Ja i on smo se razišli 14. 11. 1992. godine kada je on s pištoljem uletio na zapovjedno mjesto, počeo prijetiti meni uz psovke koje on zna - da će me likvidirati i da će on završiti konačno sa Titovim vojnicima.“
Petković kaže da Tuta, koji je pravomoćno osuđen u Hagu na 20 godina zatvora zbog zločina nad Bošnjacima, i njegova Kažnjenička bojna od tada nisu bili pod zapovjedništvom HVO-a, nego su direktno odgovarali ondašnjem političkom lideru bosanskih Hrvata Mati Bobanu:
„Ja sam digao ruke od Tute i od Tutinih ljudi.“
Ipak, Petković se zaustavio od pogrde Tutinih ljudi, inače nekih kažnjenih i osumnjičenih za ubojstva i brutalna premlaćivanja zatočenika, napominjući kako su samo imali lošeg zapovjednika.
Optuženi se, također, govoreći o sebi u trećem licu, ogradio od svih zločina koji su počinili vojnici Hrvatskog vijeća obrane pod njegovim zapovjedništvom:
„Milivoj Petković je svojim zapovjedima upozoravao, tražio od svojih neposredno potčinjenih da se prema imovini, prema civilima, prema objektima ponašaju u duhu propisa koje poštuje međunarodno pravo.“
Nakon Petkovićevog iskaza svoj slučaj trebala bi iznijeti obrana optuženog Valentina Ćorića, zapovjednika Vojne policije HVO-a u sporno vrijeme.
* * *
Pročitajte i ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Članovi porodica nestalih prepušteni sebi
Održana konferencija o procjeni nasljeđa Haškog tribunala
Počela izrada strategije tranzicijske pravde
Zvornik: Povratnici čekaju optužnice protiv počinilaca zločina
Nova neuspela potraga za Mladićem
* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
Na haškom sudenju šestorici bivših čelnika takozvane Herceg Bosne, optuženih za progone i zločine nad bošnjačkim stanovništvom, nastavio je svjedočiti u svoju korist Milivoj Petković, bivši načelnik Glavnog stožera HVO-a.
Haškim sucima je objašnjavao kako akcije HVO-a u pod njegovom nadležnošcću nisu bile dio udruženog zločinačkog pothvata protjerivanja bošnjačkog stanovništva i pripajanja Herceg-Bosne Hrvatskoj, nego obrambenog organiziranja, na koje svatko ima pravo.
Prema riječima optuženog Petkovića, Hrvatska vojska je u travnju 1992. godine uspostavila istureno zapovjedno mjesto u Grudama tek nakon treće po redu molbe tadašnjeg predsjednika takozvane Herceg-Bosne Mate Bobana koji je upozoravao na napredovanje srpskih snaga prema Livnu i Tomislavgradu, čime je ugrožen i teritorij Republike Hrvatske južno od Splita.
Petković je ustvrdio da je Hrvatska vojska otišla iz takozvane Herceg-Bosne u rujnu 1992. godine, nakon čega su jedinice HVO-a stavljene pod zapovjedništvo Glavnog stožera na čijem je čelu bio on. No, Petković je napomenuo kako je 13. srpnja 1993. godine podnio ostavku budući da je Mate Boban, mimo njegove dozvole, okupio tim i započeo s ofenzivom HVO-a, nazvanom operacijom Jug, protiv bošnjačkih položaja. Suce je zanimalo zašto se tada optuženi Petković nije vratio u Hrvatsku:
„Prvi razlog je bio što je stvarno došao general Parljak. ko mjeseci znam na Drugi razlog je bio što sam smatrao da bi bilo loše s moje strane ako bih sad u potpunosti napustio te ljude i te prostore jer stvarno smo se nalazili u jednoj nezavidnoj situaciji.“
Tijekom unakrsnog ispitivanja od strane sudaca, Petković je odbacio mogućnost da je s osobama navedenim u optužnici govorio ikad o stvaranju velike Hrvatske ili banovine Hrvatske.
Jedino od koga se potpuno Petković ogradio je Mladen Naletilić zvani Tuta, zapovjednik Kažnjeničke bojne HVO-a:
„Ja i on smo se razišli 14. 11. 1992. godine kada je on s pištoljem uletio na zapovjedno mjesto, počeo prijetiti meni uz psovke koje on zna - da će me likvidirati i da će on završiti konačno sa Titovim vojnicima.“
Petković kaže da Tuta, koji je pravomoćno osuđen u Hagu na 20 godina zatvora zbog zločina nad Bošnjacima, i njegova Kažnjenička bojna od tada nisu bili pod zapovjedništvom HVO-a, nego su direktno odgovarali ondašnjem političkom lideru bosanskih Hrvata Mati Bobanu:
„Ja sam digao ruke od Tute i od Tutinih ljudi.“
Ipak, Petković se zaustavio od pogrde Tutinih ljudi, inače nekih kažnjenih i osumnjičenih za ubojstva i brutalna premlaćivanja zatočenika, napominjući kako su samo imali lošeg zapovjednika.
Optuženi se, također, govoreći o sebi u trećem licu, ogradio od svih zločina koji su počinili vojnici Hrvatskog vijeća obrane pod njegovim zapovjedništvom:
„Milivoj Petković je svojim zapovjedima upozoravao, tražio od svojih neposredno potčinjenih da se prema imovini, prema civilima, prema objektima ponašaju u duhu propisa koje poštuje međunarodno pravo.“
Nakon Petkovićevog iskaza svoj slučaj trebala bi iznijeti obrana optuženog Valentina Ćorića, zapovjednika Vojne policije HVO-a u sporno vrijeme.
* * *
Pročitajte i ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Članovi porodica nestalih prepušteni sebi
Održana konferencija o procjeni nasljeđa Haškog tribunala
Počela izrada strategije tranzicijske pravde
Zvornik: Povratnici čekaju optužnice protiv počinilaca zločina
Nova neuspela potraga za Mladićem
* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)