Pljevlja, na sjeveru Crne Gore, posljednjih deset dana jedan je od najzagađenijih gradova Evrope. 2. januara bio je najzagađeniji grad na svijetu, pokazali su podaci sajta Svjetskog projekta kvaliteta vazduha.
Desetostruko veće zagađenje praškastim PM 2.5 česticama posledica su rada termoelektrane, rudnika uglja, ali i preko 4.000 ložišta domaćinstva za grijanje tokom zime. Čestice PM 2.5, koje nastaju tokom loženja, klasifikovane su kao kancerogene.
U rudniku uglja Pljevljaci, uz niže cijene, imaju mogućnost kupovine tog energenta na rate što ga čini najekonomičnijim vidom grijanja. Koristi ga oko 35 odsto domaćinstava u Pljevljima.
Kako bi umanjila enormno zagađenje i tešku ekološku situaciju, Vlada je 4. januara najavila urgentne, kratkoročne mjere u vidu nabavki maski i subvencija računa za struju.
Crna Gora je prema Ustavu ekološka država, a premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović na čelu je partije koja je članica Zelenih Evrope.
Po čist vazduh mora se ići van grada
Pljevljak Jovan ima dvoje djece. Sa četvorogodišnjim sinom svakodnevno ide na Rudnicu, mjesto nadomak grada i izvan područja zagađenja. Tu je, kakao nam kaže, mirniji.
"Tu dišemo punim plućima. Luka se satima igra. Nedavno sam dobio i ćerkicu, ali ona je stalno sa majkom, kod kuće. Još nismo spremni da je izvodimo. Čekamo da se vazduh pročisti", kaže naš sagovornik i dodaje u šali:
"Toliko je gusta magla od smoga i dima da smo u Pljevljima ukinuli pozdrav 'Vidimo se'.
Iako desetostruko veće zagađenje od dozvoljenog u ovom gradu ima zdravstvene posledice, niko od nadležnih institucija se nije oglasio.
Poslednji dostupni podaci datiraju iz 2018. godine kada je bilo 214 oboljelih od kancera pluća.
Milorad Mitrović iz nevladine organizacije Breznica za Radio Slobodna Evropa naglašava da je godinama u Pljevljima, zbog lošeg kvaliteta vazduha, život nepodnošljiv.
"Kao posljedicu imamo ugrožavanje zdravlja stanovništva. Ljudi obolijevaju i umiru od najtežih bolesti", navodi Mitrović.
I naš sagovornik Jovan naglašava da je ovako stanje godinama.
"U ovom periodu godine, Pljevlja su tema u fokusu, ali se i dalje ništa ne rješava. Čim prođu guste magle sve se zaboravi i svaka priča prestaje. Aktivirana je sad priča o toplifikaciji, koja traje decenijama. Vidjećemo šta će od toga biti".
Koji je odgovor države?
Nadležni godinama najavljuju toplifikaciju, kao rješenje koje bi dalo najbolje rezultate.
Taj sistem, vrijedan 18 miliona, podrazumijeva ugradnju toplovoda, koji bi koristio otpadnu toplotnu energiju iz termoelektrane. Time bi se ukinula individualna ložišta u domaćinstvima i smanjilo emitovanje praškastih materija u vazduhu, azota i sumpora.
Elektroprivreda je potpisala je ugovor za izvođenje radova na prvoj od tri faze toplifikacije.
I u Vladi su na sastanku održanom 4. januara naveli neophodnost da toplifikacija Pljevalja bude projekat od javnog interesa kako bi se ubrzala realizacija.
"Vlada će subvencionisati cijenu električne energije, pomoći u nabavci prečišćivača vazduha za bolnice, vrtiće i škole, javne institucije i domaćinstva, obezbijediti dovoljnu količinu N95 zaštitnih maski", neke su od mjera dogovorenih u Vladi.
Izlet do Žabljaka kratkoročno rješenje
Kao kratkoročnu mjeru direktor Eelektroprivrede Crne Gore (EPCG) Nikola Rovčanin organizovao je 3. januara odlazak oko 150 građana Pljevalja na višesatni izlet na Žabljak, kako bi disali čisti vazduh.
Ipak, autobus i tri kombi vozila nisu bila dovoljna za prevoz svih zainteresovanih da napuste zagađeni grad, pa se dio morao vratiti kućama.
Ovaj potez ekološki aktivista Aleksandar Dragičević vidi kao loš krizni PR Elektroprivrede i nedostatak ideje kako se izboriti sa jednim sistemskim problemom.
"Mislim da to nije trebalo raditi tako i, ako je bio potreban prevoz mogao se organizovati svakog dana na izletišta van Pljevalja. Sve to raditi sa mnogo manje marketinga i promocije", navodi Dragičević.
Osim ovoga, Rovčanin je kao dugoročno rješenje naveo moguću gradnju tunela od Pljevalja do Prijepolja kako bi se grad "provjetrio", i tako smanjilo zagađenje.
Dragičević je takvu ideju nazvao suludom.
"Umjesto da razmišljamo o održivim rješenjima, baratamo nekim mislima bez adekvatnog idejnog rješenja. Kao, valjao bi neki tunel da se probije da se provjetravamo. To je suludo", smatra Dragičević.
Kako dodaje, neophodno je okrenuti se provjerenim rješenjima.
"Nema potrebe da izmišljamo toplu vodu, određene zemlje su već stvorile održiva rješenja, poput Njemačke, Poljske, Francuske. Prošli su kroz sve ovo prije trideset godina, tako da na njihovom primjeru treba tražiti održivo rješenje".
Adekvatna rješenja postoje, kaže, Dragićević, iako nisu laka jer se ništa nije radilo decenijama:
"Zbog loše socio-ekonomske situacije u Crnoj Gori građani ne mogu da priušte da sami, na svoju ruku, rade termoizolaciju objekata i da pređu na neke manje invazivne vrste grijanja, kao što su inverteri ili toplotne pumpe. Država mora jako subvencionisati termoizolaciju, a kasnije i prelazak na manje zagađujuće i održivije izvore za grijanje stanovništva."
Elektroprivreda je, kako bi podstakla građane da koriste struju, smanjila januarske račune za oko 50 odsto.
Dragićević upozorava da energetski sistem ne bi izdržao ukoliko bi i pola domaćinstava prešlo na grijanje strujom.
Činjenicu da su se pozivima da se pomogne oglasile sve partije po pitanju ekološke krize u Pljevljima, Milorad Mitrović iz nevladine organizacije Breznica vidi kao partijske promocije.
"Sad ova priča zavređuje medijsku pažnju pa su počeli da se javljaju neki koji nisu noć u Pljevljama prenoćili. Oni nam djele savjete iz kabineta, javljaju se kabinetski ekolozi", zaključuje Mitrović.
Pljevlja su mali rudarski grad sa oko 30 hiljada stanovnika. Posljednjih godina ga pogađa i bijela kuga, jer broj umrlih nadmašuje broj novorođenih.